Ukoliko se kroz 30 godina uplaćuje 5.000 kuna godišnje (417 kn mjesečno) u treći stup što je ukupno 150.000, prema procjeni HANFE na računu bi bio iznos od 200.000 kuna. Time bi pored osnovne mirovine dobivali još 1.134 kuna u zajamčenom razdoblju od 15 godina. Ukoliko osigurnik umre prije, preostali se novac isplaćuje nasljednicima

Referendum o mirovinskoj reformi koji su inicirali sindikati prikupivši više od 700 tisuća potpisa nezadovoljnih građana – a čiji je glavni zahtjev snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu s 67 godina starosti – otvorio je niz novih i uvijek aktualnih pitanja koji se odnose na standard umirovljenika. Problem većine umirovljenika dosta je jednostavan – kako preživjeti sa zarađenom mirovinom i pri tome zadržati standard koji je dostojan 21. stoljeća. Važno je znati kako je danas prosječna mirovina u Hrvatskoj tek oko 40 posto prosječne plaće.

Dvije vrste mirovina

Novost je i to što od ove godine u mirovinu idu prvi osiguranici iz drugog mirovinskog stupa, dakle oni rođeni 1962. godine i kasnije, koji su bili obavezni uplaćivati u taj mirovinski stup te im se penzija kombinira iz prvog i drugog mirovinskog stupa. Prema nekim procjenama, više mirovine imaju umirovljenici koji su bili dužni plaćati samo prvi stup osiguranja, ali o svemu tome ni vodeći stručnjaci još nemaju pouzdane podatke.

- Još uvijek nemamo javno objavljene statističke podatke na temelju kojih bi mogli uspoređivati ove dvije vrste mirovina. Bilo bi važno da odgovarajuće institucije, bilo HZMO, bilo REGOS čim prije počnu redovito i javno objavljivati podatke o dvostupnim mirovinama, kaže Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

- Prema nedavnoj izjavi ministra Josipa Aladrovića, nakon primjene zakona približno je izjednačen broj novih umirovljenika koji su se odlučili na dvostupunu mirovinu (mirovinu iz prvog i drugog stupa) i onih koji su se odlučili na mirovinu samo iz prvog stupa. To je približno u skladu s našim očekivanjima, premda su neke projekcije govorile da bi moglo biti nešto više mirovina samo iz prvog stupa, objašnjava dr. Nestić pa kaže: „Mirovina samo iz prvog stupa povoljnija je za one koji su imali niže plaće. Za one s većim plaćama povoljnija je kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa. Prema nekim informacijama, praktično svi koji su se odlučili na takvu mirovinu iskoristili su pravo da jednokratno podignu 15 posto ušteđenih sredstva iz drugog stupa. Vjerojatno je ta mogućnost privukla i dio onih kojima je možda matematički povoljnija mirovina samo iz prvog stupa, ali imaju pravo na jednokratnu isplatu dijela ušteđevine iz drugog stupa, ali su se odlučili na mirovinu iz oba mirovinska stupa.”

Treba naglasiti kako nemaju svi novi umirovljenici pravo na isplatu sredstava iz drugog stupa koje su tamo uštedjeli. Pravo na takvu jednokratnu isplatu imaju umirovljenici s mirovinama koje su najmanje 15 posto iznad najniže mirovine, dok oni s najnižim mirovinama nemaju to pravo i zato se odlučuju na mirovinu samo iz prvog stupa koja je onda za njih povoljnija.

- Za otprilike polovinu novih umirovljenika drugi stup je koristan i omogućio im je veću i povoljniju mirovinu nego da su ostali samo u prvom stupu. U buduće se očekuje da će postotak onih kojim je dvostupna mirovina povoljnija biti još veći i mogao bi obuhvatiti sve nove umirovljenike osim onih koji primaju najnižu mirovinu, naglašava Danijel Nestić.

Povezane vijesti

• Građani s plaćama iznad prosjeka imat će pristojne mirovine
• Dodatne mirovine u saborskom "cajtnotu"
• SVE DALJE OD EU PROSJEKA Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb