Na jučerašnjoj raspravi o potrebnoj, ali često problematičnoj, suradnji humanitarnog djelovanja i medija razgovarale su na 15. Weekend Media Festivalu u Rovinju Ida Prester i Jelena Đoković, supruga slavnog tenisača Novaka i uspješna humanitarka.

Jer, danas je sve veća potreba za dobrotvornim djelovanjem, provođenjem humanitarnih inicijativa te otvaranjem novih udruga i zaklada koje nesebično rade i pomažu onima kojima je to najpotrebnije. U tom pogledu, mediji su im jedna od najvažnijih ciljanih skupina jer imaju mogućnost prenijeti vijest na cjelokupnu populaciju čime dodatno pomažu u širenju svjesnosti i poticanju humanitarnog rada i pozivanju ljudi na akciju. Kako balansirati medije i budžete kada je u pitanju promocija humanitarnog rada te koliki utjecaj imaju poznata lica iz javnog života - najbolje je prezentirala upravo Jelena Đoković.

S jedne strane su mediji u kojima treba pronaći mjesto za vijesti o humanitarnim projektima, a s druge donatori kojima treba opravdati potrebne budžete. Kako pronaći pravi put i plasirati vijest u medije i treba li humanitarnim fondacijama PR, bile su samo neke od tema o kojima je razgovarala Đoković, suosnivačica i globalna direktorica Novak Đoković Fondacije.

(Foto: Weekend Media Festival)

Njen je humanitarni put počeo još prije 15 godina kada je, iskoristivši svijetla pozornice i popularnost na javnoj sceni, odlučila napraviti iskorak i pomoći njenoj zemlji i, po njoj, vrlo lošem obrazovnom sustavu.

Zahvaljujući bračnom paru Đoković, njihova Zaklada osvaja veliki prostor u medijima što im daje priliku da pričaju o temama kao što su društveno odgovorno djelovanje i važnost obrazovanja djece u ranoj dobi. Iako se nemaju namjere u tolikoj mjeri eksponirati javnosti, ipak svoj status i popularnost znaju iskoristiti u svrhu promoviranja svog humanitarnog rada.

- Naš tim koji broji otprilike 15 osoba vrijedno radi i prikuplja brojne podatke te pomaže lokalnim samoupravama. Mi na osnovu tih podataka raspoređujemo resurse za izgradnju novih vrtića. Oni medijima nisu nešto atraktivni pa se stoga mi ponekad pojavljujemo na samoj lokaciji, jer je potrebno proširiti vijesti i podići svijest o tome, objasnila je Đoković.

- Prvo smo se vodili istraživanjima i shvatili da 52 djece u Srbiji nema pristup kvalitetnom, a često i bilo kakvom, sadržaju za ispravan rani razvoj i predškolsku edukaciju. Bila je potrebna vrlo široka reedukacija javnosti po tom pitanju, pogotovo u malim sredinama, pa i postavljanje boljih mehanizama da bi se naša pomoć mogla i prihvatiti. Fokusirali smo se na zaboravljena mjesta i ponudili pomoć, koja je bila, srećom, dobro prihvaćena. Jedan dolar uložen u predškolsku edukaciju kasnije postaje četiri dolara, naravno u smislu vrijednosti za društvo. Sada je situacija puno bolja, samo lani smo otvorili 75 vrtića u Srbiji. Znate, otvaranje vrtića u gradovima ima svoju financijsku isplativost, pa samim time i profitni sektor ima svoj interes, ali je na selima drugačije. I zato radimo to što radimo, kazala je Đoković.

Jelena Đoković i Ida Prester (snimo Marcello ROSANDA)

Iako definitivno kaže da ne voli medijsku pažnju, barem ne na način kako ju dobiva, primjerice time da se daje prevelika pažnja njoj kao osobi, Đoković priznaje da je situacija s medijskim praćenjem njenog rada poprilično zadovoljavajuća.

- Nastojim koristiti svoje, ali i Novakovo ime za poticanje pomoći rekonstrukciji edukacije. Mi nemamo profit, ništa ne prodajemo, a rezultati našeg rada se vide tek nakon 25 do 30 godina. Jureći za eurima, naše je društvo zapostavilo ljudske vrijednosti. Ponekad je tako i u medijima, trkom za klikovima često se manje prati društveno odgovoran sadržaj. Isto tako, pretjerana vidljivost je dvosjekli mač za nas. Ako pričaš o tome što radiš, često zna ispasti kao da se hvališ, pa ponekad iz straha odbijaš intervjue. Ipak, treba dati svjetlost pozornice dobrim pričama i humanitarnom radu. Kod nas je naglasak na rješavanju sistemskog problema, a ne pojedinačnih slučajeva. U toj priči ja sebe koristim kao mamac, recimo koristim nešto što se puno klika, recimo kada pišu o odabiru garderobe, da skrenem pažnju na nešto što je društveno korisno. Mediji traže influencere i to je jednostavno tako, ispričala je Đoković, ipak pritom dodavši da se često zna osjećati izdano od strane medija: "Pa zar je moja odjeća bitnija od humanitarnog rada?!"

Pričalo se i o nezaobilaznim negativnim komentarima koji u ovako polariziranom društvu umjesto iznimke postaju pravilo. Đoković kaže da, ako je to dio realnosti, moraju postojati i ljudi koji će ju mrziti, pa poručuje da je odavno prestala čitati tabloide i gledati vijesti.

- Mama mi ponekad pošalje nekakav negativan komentar, ona najviše pati, našalila se.

Na pitanje moderatorice Prester koliko je Novak uključen u cijelu priču, njena sugovornica najavljuje da će njegova prisutnost biti veća, pa i presudna kad mu karijera utihne. Za sada, veli, doziraju njegovu ulogu.

- Općenito nemam velik budžet za medije i društvene mreže jer smo neprofitni sektor, dok oni koji imaju novčani interes troše itekako velik novac na reklamu. Zato apeliram na medije da obavezno moraju ostaviti prostor i za sadržaj koji je društveno odgovoran", zaključila je Jelena Đoković.