Sokolarenje iz Hrvatske uvršteno je na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Uključujući ovo najnovije, Hrvatska ukupno ima osamnaest nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-vim popisima, izvijestili su iz Ministarstva kulture i medija.

- Veliko je to postignuće i podstrek za daljnji razvoj sokolarstva, ali i veliki posao kojeg nije bilo lako odraditi. Dovoljno je samo vidjeti koje su zemlje u paketu s nama i u kojima je sokolarstvo puno više razvijeno nego je kod nas. Ali eto, odradili smo. Nije to zasluga samo jednog čovjeka, već si je više njih dalo puno truda da dođemo do tog željenog rezultata i mislim da će iduće generacije imati puno lakši put, izjavio je poznati sokolar iz Istre, Porečan Hari Herak, kojeg svrstavaju u krug najboljih svjetskih sokolara.

 Herak se trenutno nalazi na susretu sokolara u Slovačkoj, jednoj od etapa njegove tromjesečne "turneje" Poljskom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Austrijom i Slovenijom. Od listopada do veljače putuje Europom, što zbog lova, što zbog susreta. Orlove prevozi u kombiju, svakog u svom transporteru, koji je ventiliran te zvučno, svjetlosno i termo izoliran. Ovaj poznati kinolog, 27 je puta bio europski i svjetski šampion u radu s lovačkim psima u svim disciplinama, a onda se preorijentirao na sokolarstvo kojim se bavi više od trideset godina. Za njega je sokolarstvo puno više od samoga lova, doslovno način života.

        - Zvali su nas u Ministarstvo kulture i medija, bili smo predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba Viktor Šegrt, Vitold Košir i ja, jer da bi nas u kontekstu multinacionalne nominacije prihvatili trebao nam je kontinuitet rada u sokolarenju, a to smo uspjeli dokazati sokolarskim lovovima koje sam organizirao u "Zelendvoru". Potrebno je tu spomenuti i Marijana Žižanovića iz Zagreba, Emilia Menđušića koji je otvorio i prvi "Sokolarski centar" u Hrvatskoj, sokolara i uzgajivača Klaudia Kurta iz Zadra, Ivana Horvata, Tomislava Cvara…., nabrojat će Herak.

        Sokolarstvo i uopće način lova pomoću posebno uvježbanih ptica grabežljivica, tradicijska je djelatnost, pomalo egzotična zbog opreme koju sokolari koriste kao i povezanosti s pticama. U Hrvatskoj je, kaže Herak, možda desetak aktivnih sokolara, iako je registriranih puno više. Nekoliko je preduvjeta koje sokolar treba ispuniti: mora imati mentora, stažirati godinu dana i polagati ispit pred komisijom resornog ministarstva.

        - Umijeće sokolarenja je tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Sokolari izgrađuju čvrstu emotivnu povezanost sa svojim pticama i obvezuju se na njihov uzgoj, trening, cjeloživotnu brigu i održavanje letenja u svrhu lova. Sokolarstvo je u različitim kulturama i društvenim zajednicama diljem svijeta prepoznato kao dio kulturne baštine, odnosno tradicije koja poštuje prirodno okruženje, prenosi se s generacije na generaciju i pridonosi stvaranju osjećaja pripadnosti te kontinuiteta određene zajednice i njezinog identiteta, ističu u Ministarstvu kulture i medija.

Povezane vijesti

• IVAN HERAK ponovno oblači politički dres: "Novi vjetrovi koji pušu u Glasu Istre ohrabrili su me da se ponovno aktiviram u politici!"
• IVAN HERAK, posebni savjetnik ministra turizma Garija Cappellija za strateško planiranje razvoja turizma i EU fondove: TURIZAM BEZ MASKE
• Istarski HNS-ovci PROTIV POSTAVLJANJA IVANA HERAKA ZA NOSITELJA LISTE U 8. IZBORNOJ JEDINICI