U svrhu potpore poduzetnicima, od kojih su mnogi snažno osjetili posljedice koronakrize, sredinom listopada godine u Istri je pokrenuta kreditna linija kojom im je kroz suradnju Županije, gradova, poslovnih banaka, HBOR-a i Istarske razvojne agencije (IDA) na raspolaganje stavljen najizdašniji kreditni potencijal dosad, težak čak 410 milijuna kuna. Radi se o projektu kojim se na prostoru naše županije potpora razvoju poduzetništva pruža već više od dva desetljeća. Koliko novca je dosad na taj način plasirano poduzetnicima Istre, te kakav je interes za aktualnu kreditnu liniju doznajemo u razgovoru s direktorom IDA-e dr. sc. Borisom Sabattijem.

- Program financijske podrške za malo i srednje poduzetništvo provodi se u Istarskoj županiji od 1997. godine te je nakon svog osnivanja 1999. godine IDA, uz podršku Istarske županije, postala ključno provedbeno tijelo u osmišljavanju, ugovaranju i plasiranju na tržište iznimno konkurentnih kreditnih linija za male i srednje poduzetnike i obrtnike s područja Istre. IDA je 2005. godine uspostavila i Jamstveni fond, prvi takve vrste u Hrvatskoj, kojim je omogućeno da se poduzetnicima u određenim kreditnim linijama pruža mogućnost izdavanja jamstava u visini do 75 posto glavnice kredita, bez obzira radi li se o poduzetnicima početnicima ili onima u fazi rasta i razvoja. Dugogodišnja ulaganja u sustav financijske podrške za poduzetništvo rezultirala su sa 16 uspješno provedenih kreditnih linija u sklopu kojih je podržano 1.100 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna. Trenutno je u provedbi 17. kreditna linija nazvana „Poduzetnik Istarska županija 2020.“ putem koje je već zatraženo više od 175 milijuna kuna od ukupno raspoloživih 410 milijuna kuna, kaže Sabatti.

- Koje su glavne karakteristike kreditne linije koja se aktualno provodi?

- Najvažnija karakteristika je svakako izrazito povoljna kamatna stopa koja se ove godine za nove investicije kreće u iznosu od 0,9 do 2 posto te za trajna obrtna sredstva u iznosu od 1,3 do 2,4 posto. To je u dosadašnjem tijeku provedbe rezultiralo velikim brojem pristiglih kreditnih zahtjeva istarskih poduzetnika. Dosad je na sjednicama Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita razmatrano 300 dosad zaprimljenih zahtjeva.Novitet ovogodišnje kreditne linije je i online predaja zahtjeva čime je znatno olakšan postupak predaje zahtjeva za poduzetničke kredite na web stranicama Istarske razvojne agencije. Kako bi poduzetnicima olakšali postupak predaje kreditnog zahtjeva, nastojali smo i što više smanjiti potrebnu dokumentaciju stoga poduzetnici u nekoliko koraka mogu brzo predati svoj kreditni zahtjev.

- Za koju se sve namjenu odobravaju i za što se traže kreditna sredstva? Je li se struktura zahtjeva u smislu namjene u ovoj aktualnoj liniji promijenila u odnosu na prethodne, odnosno kako je koronakriza utjecala na nove investicije?

- S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u cijeloj Hrvatskoj, bilo je za očekivati se da će se veliki broj zahtjeva odnositi na kredite za trajna obrtna sredstva, međutim veći postotak zatraženog ukupnog iznosa kredita odnosi se na nove investicije što je pokazatelj da istarski poduzetnici, unatoč koronakrizi, nastavljaju s ulaganjima i razvijanjem poslovanja. Većina investicijskih kredita odnosi se na kupnju, adaptaciju ili građenje novih poslovnih prostora, na kupnju strojeva u svrhu povećanja proizvodnih kapaciteta i slično. Programima kreditiranja, IDA-i je u fokusu uvijek primarno bilo poticanje proizvodnje. Prijašnje kreditne linije bile su orijentirane na proizvodne djelatnosti, odnosno na kreditiranje i poticanje proizvodnje te su takvi kreditni zahtjevi uvijek imali prednost naspram drugih gospodarskih grana dok smo ovogodišnju kreditnu liniju nastojali maksimalno prilagoditi situaciji te biti što fleksibilniji. Stoga je, po ovogodišnjem programu, predaja kreditnih zahtjeva dozvoljena svim gospodarskim granama. Sagledavajući pristigle kreditne zahtjeve, možemo reći da se njihova struktura nije značajno promijenila kroz godine pa je tako i ove godine, najviše zahtjeva pristiglo upravo iz prerađivačkih djelatnosti. Treba napomenuti i da se veliki dio kreditnih zahtjeva odnosi na ulaganja u sektor turizma i ugostiteljstva, što smo i očekivali s obzirom na to da su upravo te dvije grane najviše pogođene ovom krizom.

- Kažete da najviše zahtjeva stiže iz prerađivačke industrije. Na koji dio te industrije se oni odnose i za što se najčešće traže kreditna sredstva?

- Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva, odnosno poduzetnika, utvrđeno je da većina zahtjeva dolazi iz prerađivačke industrije – ukupno 65 kreditnih zahtjeva, od čega se 40 posto odnosi na metaloprerađivačku industriju, odnosno na proizvodnju proizvoda od metala. Gotovo svi zahtjevi pristigli iz ove industrijske grane odnose se na ulaganje u uvođenje tehnoloških inovacija u proizvodnju te proizvodne kapacitete, a najviše ih je pristiglo iz Pule te iz središnje Istre, odnosno Pazina i okolice. Kao što sam napomenuo, velik dio zahtjeva odnosi se i na djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – ukupno 60 zahtjeva, od čega se 55 posto odnosi na ulaganja u nove smještajne kapacitete odnosno u adaptaciju i/ili proširenje ponude smještajnih kapaciteta. Preostalih 45 posto odnosi se na zahtjeve iz sektora ugostiteljstva koji većinom traže obrtna sredstva da bi prebrodili ovu za njih izrazito nepovoljnu situaciju. Obzirom da su turizam i ugostiteljstvo najzastupljenije djelatnosti među gradovima na obali, očekivano je bilo da će od tamo pristići i najviše zahtjeva za ulaganje u navedene sektore stoga ovdje prednjače također Pula, zatim Poreč i Rovinj te općina Medulin.

- Koji su još ostali sektori gospodarstva među zastupljenijima u zahtjevima?

- Osim iz navedenih sektora velik broj zahtjeva pristigao je i iz djelatnosti trgovine na veliko i na malo, većinom iz Pule i Rovinja – ukupno njih 58, zatim 37 zahtjeva iz građevinskih djelatnosti od čega najviše iz Pule i Labina. Ostali pristigli zahtjevi odnose se većinom na stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, te u manjoj mjeri na djelatnosti prijevoza i skladištenja.

- Koliko je sredstava preostalo i postoji li rok za njihovo iskorištenje?

- Od prošle godine, našem programu kreditiranja priključili su se svi istarski gradovi stoga je kreditni potencijal podosta veći nego prijašnjih godina. Primjerice, prošla kreditna linija Istarske županije iznosila je 60 milijuna kuna te su sredstva iskorištena u jako kratkom roku, dok je ove godine od početnih 410 milijuna kuna poduzetnicima još uvijek na raspolaganju više od 235 milijuna kuna, a kreditna linija bit će otvorena do iskorištenja sredstava, pretpostavljamo do kraja 2021. godine.

- Kakvi su planovi? Nastavlja li se i u ovoj godini s programom kreditiranja i drugim mjerama pomoći poduzetnicima?

- Uvjeti aktualne kreditne linije među najpovoljnijima su na tržištu RH, pri čemu Istarska županija i gradovi subvencioniraju kamatnu stopu u visini 1 postotnog poena. Na taj se način olakšava poslovanje i potpomaže likvidnost naših poduzetnika i obrtnika, što mislim da je u ovom trenutku, jedna od najefikasnijih mjera podrške. Uz to, Istarska županija će u ovoj godini, uz istarske gradove i općine davati i bespovratne potpore poduzetnicima, a neki su s time već i započeli.Isto tako kontinuirano se ulaže u razvoj poduzetničke infrastrukture, ponajprije u poduzetničke inkubatore i coworking prostore koji su na raspolaganju poduzetnicima diljem Istre.Osim navedenog, IDA već dugi niz godina provodi obrazovne programe za privatni i javni sektor te je u dosad provedeno više od 500 obrazovnih programa i dosegnuta brojka od više od 12 tisuća polaznika. U zadnje je vrijeme ta aktivnost iziskivala nužnu prilagodbu i transformaciju te za sada sve edukacije provodimo online, što ima i svojih prednosti, jer nas sada preko društvenih mreža može pratiti puno više korisnika i sudjelovati u edukacijama, a i spektar korisnika je, uviđamo, nešto širi.Važno je spomenuti i sredstva iz EU fondova u okviru kojih će u sljedećem programskom razdoblju, Hrvatskoj biti na raspolaganju više od 22 milijarde eura, a određeni dio tih sredstava zasigurno će moći koristiti i istarski poduzetnici. U Istri, bez obzira govorimo li o vremenu prije ili poslije krize, uvijek ciljamo na izvrsnost. Stoga će se naši programi podrške gospodarstvu i u budućem razdoblju okrenuti ka poticanju poduzeća koja ulažu u digitalne i zelene tehnologije te inovacije u biogospodarstvu i kružnom gospodarstvu.

Turizam nije dovoljan, moramo ojačati druge grane gospodarstva

- Koronakriza je podosta uzdrmala istarsko gospodarstvo no, nitko zapravo u Hrvatskoj, pa tako ni u Istri, ne zna kakav će biti efekt aktualne situacije i kako će se to u konačnici odraziti na BDP, ali i nezaposlenost koja je u našoj najrazvijenijoj regiji do prije izbijanja epidemije bila na povijesno niskim granama. Turizam i ugostiteljstvo i vezane grane zasigurno su najpogođeniji ovom situacijom. No treba pričekati za vidjeti efekte. Vjerujemo da će naše tvrtke zadržati konkurentnost te da će prebroditi krizu i nastaviti s uspješnim poslovanjem u nadolazećem razdoblju, a da bi se to postiglo treba svakako ulagati u diversifikaciju istarskog gospodarstva. Jačati nekoliko strateških sektora je ne samo mudar, već i, čini se, najbolji način za stvaranje sigurnog istarskog gospodarstva, otpornog na krize. Proizvodnja stvara dodatnu vrijednost i zato nam je u fokusu. Sada za vrijeme krize u Puli su primjerice u kontinuitetu radili tvornica cementa, tvornica stakla, brodogradilište Tehnomont kao i građevinski sektor, a veliki rast je također zabilježen u IT sektoru, koji se, zahvaljujući inovacijama u digitalizaciji, vinuo u neslućene visine. Osim navedenih djelatnosti, valja spomenuti i proizvodnju kvalitetnih domaćih proizvoda te obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su digitalizirala svoje kanale prodaje i udružila snage s ostalim dionicima u sektoru poljoprivrede te na taj način održali svoja gospodarstva. Dakle, velikih potencijala za razvoj gospodarstva u Istarskoj županiji svakako ima. Ova nam je situacija ukazala na to da se moramo preorijentirati na druge gospodarske grane osim turizma. U udjelu istarskog BDP-a, prema zadnjim podacima, turizam je bio na trećem mjestu, nakon prerađivačke industrije i trgovine, a u državi on čini 20 posto BDP-a. Ali sigurno ne bi imao taj udio da ostale grane gospodarstva u Hrvatskoj nisu toliko slabe. U idealnim uvjetima, turizam bi trebao činiti između 5 i 7 posto BDP-a, a što znači da druge grane gospodarstva moraju značajno ojačati i upravo nam to mora biti fokus odnosno prioritet u nadolazećem razdoblju.

Povezane vijesti

• KREDITNA LINIJA PODUZETNIK ISTARSKA ŽUPANIJA 2020.: Istarski poduzetnici zatražili 125 milijuna kuna za nove investicije
• Istarska županija provodi razne programe financijske podrške poduzetnicima: VELIKI INTERES ZA KREDITNU LINIJU "PODUZETNIK ISTARSKA ŽUPANIJA 2020."
• ZNANSTVENI VRT U CENTRU PULE: Projekt za popularizaciju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike