Uoči sastanka Uprave Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun i predstavnika istarskih komunalnih poduzeća koji je najavljen za idući tjedan, a nakon određenih naznaka da bi se na stolu mogao naći prijedlog za povećanje cijene odlaganja otpada na Kaštijunu, konkretno ljetnih viškova iz turističkih dijelova Istre, reagirali su (grado)načelnici Medulina, Rovinja, Poreča i Umaga. Neki od njih nisu još dobili poziv za sastanak, a većina smatra da bi prije svega trebalo riješiti pitanje suvlasništva nad Centrom.

Odvajanje biootpada

Podsjetimo, Uprava Kaštijuna sastat će se s predstavnicima svih devet komunalnih poduzeća u Istri radi dogovora oko modela zbrinjavanja ljetnog viška otpada koji je već tri godine zaredom izvor smrada usred turističke sezone. Mještani Pule, Vinkurana, Pomera, Banjola, Pješčane Uvale i Medulina ne prestaju se žaliti, a početkom rujna prošle godine održali su i prosvjed na Portarati.

Prvi čovjek Rovinja Marko Paliaga ističe da je Rovinj prošle godine, u usporedbi s referentnom 2019., smanjio dopremu miješanog komunalnog otpada na Kaštijun za 20 posto, a čitava Rovinjština za 16 posto, i to odvojenim prikupljanjem biootpada iz vrtova i parkova te od hrane iz gospodarstva.

- S ovom praksom ćemo nastaviti. Biootpad se zbrinjavao odvojeno na području Hrvatske i nije se razmatrao nikakav izvoz otpada za što su potrebne dozvole nadležnog ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša. Smatram da predložena inicijativa ŽCGO Kaštijuna mora krenuti od dogovora oko vlasništva i ravnomjerne raspodjele udjela jer svi gradovi i općine u Istri plaćaju kredit iz kojeg je dijelom financirana investicija, ističe Paliaga. Neophodno je, kaže, da što prije počne aktivan dijalog bez politikanstva između gradonačelnika Pule i istarskog župana te svih (grado)načelnika.

Međuvlasničke zavrzlame

- To je po meni ključ. Početak. Prije razgovora s komunalcima potreban je konačni dogovor oko vlasništva, a zatim i raspodjele odgovornosti na svaku općinu i grad za njihov teritorij. Odgovornost ne može biti isključivo na komunalcima, već je ona prvenstveno na javnoj vlasti, na (grado)načelnicima, ali i svim građanima koji su dužni sudjelovati u odvojenom prikupljanju otpada, kaže Paliaga.

Marko Paliaga (Snimio Milivoj Mijošek)

Ističe da Kaštijun, prema dozvoli za gospodarenje otpadom, ima dopuštenje zaprimiti 90 tisuća tona miješanog komunalnog otpada, a 2021. godine su od svih gradova i općina u Istri zaprimili ukupno 69.691 tonu. "Dakle, nije problem u 'prekomjernoj količini', već u neodvajanju biootpada u svim gradovima i općinama, što ponovno nameće pitanje - zašto samo 'turistički gradovi' trebaju odvajati biootpad, a ostali ne? I zašto se stalno uporno prozivaju Poreč i Rovinj, kada je i iz podataka evidentno da većina gradova u Istri, pa i Pula i Medulin, imaju prekoračenje radi turizma", naglašava Paliaga.

- Drugo, "turistički otpad" nije proizvodni otpad kao što pojedini čelnici Kaštijuna izjavljuju, već je to komunalni otpad sličan onome iz kućanstva i tako je definiran u EU direktivi te se mora prihvatiti u ŽCGO. Treće, Zakon o gospodarenju otpadom ne dozvoljava različite cijene otpada. Četvrto, direktoru Kaštijuna su problem sezonski radnici. To ne razumijem. Bolje otpad izvoziti, platiti ga skuplje, negoli povećati zapošljavanje, platiti poreze, doprinositi lokalnoj ekonomiji? Za početak, u sezoni zaprimati otpad i subotom i nedjeljom, napraviti ravnomjerniji raspored rada i obrade u Centru, razmotriti organizaciju rada u dvije smjene, uvesti aktivnije upravljanje cijelim sustavom Centra. Tu treba tražiti poboljšanja, uz aktivno odvajanje biootpada u svim gradovima i općinama, smatra Paliaga i predlaže da se počne s dijalogom, da se "odmaknemo od političkih nesuglasica i ne dozvolimo da se i turistička sezona ugrozi ishitrenim jednostranim potezima".

Sramota za Istru

Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese kaže da za rješavanje problema Kaštijuna treba imati sve informacije i biti politički neopterećen. "Prije 15 godina su nam 'stručnjaci' tvrdili da je Kaštijun samoodrživo rješenje gospodarenja otpadom za sljedećih 100 godina. Sada vidimo da to nije tako i umjesto da za to odgovaraju tada odgovorni 'stručnjaci', svi mi moramo snositi posljedice, što je apsurdno i sramota za Istru kao društvo", poručuje Bassanese i pojašnjava da Umag nije nikada želio svoj otpad odlagati na Kaštijun, već ih je na to obvezao Zakon.

Vili Bassanese (Snimio Milivoj Mijošek)

I Bassanese ističe da je za konačno rješenje pitanja Kaštijuna potrebno hitno urediti međuvlasničke odnose, da bi gradovi i općine znali kojim kapacitetom raspolažu, jer je upravo sudjelovanje u financiranju bilo izračunato na osnovu tada proizvedenog otpada.

- Dogovor među nama je bio da župan Miletić u siječnju sazove koordinaciju (grado)načelnika na tu temu, ali vidimo da nije. Trenutno su vlasnici Kaštijuna samo Pula i Županija, iako svi gradovi i općine vraćaju kredit. Molim još jednom župana kao najodgovornijeg za problem Kaštijuna, da dogovori termin s gradonačelnikom Pule i sazove koordinaciju svih (grado)načelnika Istre te da konačno kao odgovorni ljudi riješimo taj problem jednom zauvijek, zaključuje Bassanese.

Loris Peršurić (Snimio Milivoj Mijošek)

Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić podsjeća da, iako se razne izjave konstantno referiraju na grad Poreč, komunalno poduzeće Usluga na Kaštijun dovodi otpad s cijele Poreštine.

- Prekoračenja na godišnjoj razini nema, ono se odnosi isključivo na ljetni period, na turističku sezonu. Kaštijun u pravilu prihvaća 20 tisuća tona otpada manje od svojih kapaciteta, s tendencijom dodatnog pada zahvaljujući radu komunalnih tvrtki na terenu, ulaganjima i edukaciji. Do prekoračenja je došlo radi krivih, loših i nelogičnih procjena od strane Kaštijuna. Ulazni parametar kod projektiranja bio je turizam i sezonalnost, ali sada više nije tako, ističe Peršurić.

Račun bez krčmara

- Izračun količine smeća rađen je isključivo na temelju broja stanovnika, bez kalkulacije o porastu broja ljudi ljetnih mjeseci, podsjeća Peršurić i kaže da bi se Uprava Kaštijuna trebala baviti osluškivanjem potreba s terena i usklađivanjem rada Centra, za što su plaćeni. "Nezamislivo je da u žiži ljetne sezone subotom rade skraćeno, a nedjeljom su zatvoreni. Iz Kaštijuna čujemo komentare da ljeti moraju dodatno zaposliti 12 radnika, ne razumijem kako ih to čudi. To je logično. Koja branša u Istri, u najjačoj turističkoj regiji Hrvatske ne zapošljava više ljudi ljeti? Na to moramo računati i planirati u skladu s time", kaže on. Najlakše je, veli, udariti građanima po džepu.

Ivan Kirac (Snimio Danilo Memedović)

Ivan Kirac, prvi čovjek smradom s Kaštijuna najugroženijeg Medulina, kaže da sve informacije o ovoj temi crpi iz novina, nije dobio poziv za sastanak.

- Kao najpogođenija općina želimo biti barem obaviješteni o svakom koraku. Ne želimo se naći pred svršenim činom. Iz članka u Glasu Istre ne uspijeva se shvatiti hoće li se prekomjerni višak zaprimati ili odbijati te koja je opravdanost prebacivanja troška poslovanja na komunalce, a kamoli građane. Nejasan je i način definiranja kvota te mjerni periodi za kvote, tokovi i vrste otpada za koje komunalci moraju pripremiti infrastrukturu i ljudstvo. Što će se desiti ako se ne uspije organizirati otkup otpada? Postoji li alternativa takvom scenariju? Nadam se da povećanje cijene za prekomjerne količine nije jedina mjera, jer bi tako količina otpada ostala ista, samo bi poskupjelo zbrinjavanje, smatra Kirac. Hvali proaktivnu novu Upravu Kaštijuna, ali kaže da neće biti zadovoljan sve dok se ŽCGO ne makne s te lokacije.

Povezane vijesti

• Građani će odvoz otpada plaćati od tri do pet puta skuplje!
• KOME SMETA OSNIVANJE CIVILNOG NADZORA NAD KAŠTIJUNOM? Građani odlučili preuzeti stvar u svoje ruke
• Ponovno se lome koplja oko županijskog centra za gospodarenje otpadom: CILJ JE ZATVORITI KAŠTIJUN DOK SE NE OTKLONE NEPRAVILNOSTI U RADU