Prostorni planovi svih hrvatskih županija, gradova i općina predviđaju stotinjak novih lokacija za izgradnju golf igrališta, ali svega je 14 projekata spremno za realizaciju, odnosno ima i dovršenu projektnu dokumentaciju i investitore. U Istri su zasad tri takva: Stancija Grande kod Vrsara, San Marco kraj Rovinja i Porto Mariccio

Kako razvijati golf turizam u Hrvatskoj i kako popraviti njegovu prilično lošu reputaciju u javnosti, teme su o kojima se razgovaralo na četvrtoj Konferenciji golf turizma, održanoj u jučer u porečkom hotelu Parentium u organizaciji tvrtke D. S. Golf. Širok raspon pokrovitelja i partnera ove konferencije, daje naslutiti da je golf u nas ponovno aktualna tema.

U državi je manjkavost golf-ponude

Proizlazi to i iz uvodne riječi organizatora i voditelja Konferencije, Dražena Slamara iz tvrtke D. S. Golf, koji je na otvorenju istaknuo da je strategijama razvoja turizma u Hrvatskoj utvrđena manjkavost golf-ponude, pa se stoga iznova oživljavaju projekti golfa, ponajprije oni koji imaju veću šansu za realizaciju jer su vezani uz državno zemljište, kao što su primjerice Poreč, Brseč i Zaprešić.

Porečki gradonačelnik Loris Peršurić rekao je na otvorenju konferencije kako je Poreč kao dugogodišnji lider i turistička metropola koja generira 10 posto hrvatskog turizma, uvijek bio predvodnik novih trendova i zato mu treba nova ponuda poput golfa.

- Potrebno je samo razjasniti pojmove, jer golf je u Hrvatskoj još uvijek svojevrsni tabu, a nama u Poreču je cilj dobiti javno golf igralište Plava i Zelena laguna, rekao je Peršurić.

Predsjednik Istarskog golf saveza Željko Gucunski je pak rekao kako je Hrvatska jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema golf turizam, i istaknuo kako postoje mnogi gotovi projekti za golf igrališta koji samo traže financijere. Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević podsjetio je da se u Istri od 1990.-ih godina razvijaju projekti golfa, te da bi golf u Istri mogao biti jednako interesantan turistički proizvod kao što su to danas primjerice gourmet turizam ili bike-turizam.

Razvoj jedinica lokalne samouprave

U radnom dijelu konferencije najprije je bilo riječi o sociološkim aspektima potencijalnog golf-turizma u Hrvatskoj i Istri, o čemu su govorili Aljoša Vitasović i Mauro Dujmović sa Sveučilišta u Puli. Vitasović je ustvrdio da je najveći problem golfa u Hrvatskoj danas, njegova negativna percepcija i stoga je važan zadatak senzibiliziranje domaćeg stanovništva i njegovo osvješćivanje da se radi o selektivnom obliku turizma koji kroz multiplikacijske faktore, stvara dodatnu vrijednost. I time doprinosi razvoju jedinica lokalne samouprave i Istarske županije.

Pogrešna je reputacija golfa kao elitnoga sporta, jer je golf odavno postao svakodnevica mnogih turističkih destinacija; on neće istisnuti ostale sadržaje turističke ponude već će korisnici golfa koristiti i te druge sadržaje u destinaciji.

Dujmović je pak povezao negativnu reputaciju golfa s rastućom ekološkom sviješću i brigom o okolišu, zaključujući da bi "golf pridonio atraktivnosti i ekskluzivnosti hrvatskog turizma ali bez narušavanja i uz očuvanje prirodnoga sklada, u čemu bi mogla biti i najveća vrijednost takvih investicija".

Projekt javnog golf igrališta Plava i Zelena laguna u Poreču, o kojem je pobliže govorio Dražen Slamar, razvija se već šest godina, a u 2020. godini očekuje se početak njegove izgradnje. Na konferenciji su predstavljeni modeli poslovanja golf igrališta Adriatic Crveni Vrh, za koje je rečeno da je već u petoj godini poslovanja postiglo uspješnost na razini sličnih mediteranskih destinacija,

Grado u Italiji i Belek u Turskoj.

Donosi izrazitu dodanu vrijednost

U izlaganjima i raspravama sudionici konferencije složili su se kako Hrvatska definitivno treba golf, jer je to selektivni oblik turizma koji donosi izrazitu dodanu vrijednost i multiplikativne učinke za razvoj destinacije i omogućuje produljenje sezone, što može biti posebno važno za domaći turizam kojeg karakterizira upravo visoka sezonalnost. Hrvatska zasad ima tri potpuna golf igrališta (u Zagrebu, na Brijunima i u Savudriji), 18 nepotpunih i 7 vježbališta, a u 18 golf klubova i četiri udruge u Hrvatskom golf savezu aktivno je oko 1.000 registriranih i još 500 neregistriranih igrača golfa.

Prostorni planovi svih hrvatskih županija, gradova i općina predviđaju stotinjak novih lokacija za izgradnju golf igrališta, ali svega je 14 projekata spremno za realizaciju, odnosno ima i dovršenu projektnu dokumentaciju i investitore. U Istri su zasad tri takva: Stancija Grande kod Vrsara, San Marco kraj Rovinja i Porto Mariccio; dok su s gotovom ili gotovo dovršenom dokumentacijom ali zasad bez investitora u Istri planirana golf igrališta Plava i Zelena laguna, Fratarska šuma - Biska, Larun, Marlera, Stancija Negrin i Stancija Grande kod Umaga.

Partneri i pokrovitelji

Za organizaciju ove konferencije pobrinuli su se Ministarstvo turizma i ostala nadležna ministarstva, Središnji državni ured za šport, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski olimpijski odbor, Udruga gradova, Grad Poreč i Općina Funtana, Turistička zajednica Istarske županije, Turistička zajednica Poreča i Funtane, Hrvatski golf savez, Istarski golf savez, Golf klub Parentium, Institut za turizam te Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Povezane vijesti

• Proizveden 150-milijunti Volkswagen, slavljenik je Golf GTE
• Playboyeve zečice, golferi i wahlburgeri dolaze u Tar
• Mladi golfer u Englesku će po diplomu profesionalnog trenera