Projekt vrijedan više od 1,5 milijuna kuna

EKOMUZEJ BATANA POSTAJE MUZEJ 21. STOLJEĆA Posjetitelji će uz pomoć 3D naočala "skakati" s litice u more ili "otploviti" na noćni ribolov s batanom

| Autor: Nina ORLOVIĆ RADIĆ

U istim se gabaritima sto posto mijenja stara postava, koja će do slijedeće turističke sezone ne samo biti drugačija i modernija, već i potpuno digitalizirana, rekla nam je predsjednica Udruge Kuća o batani Nives Giuricin

Sve ono zbog čega smo rado zalazili, ali i upućivali goste da posjete Ekomuzej Batana, nestalo je. Nema ni touch screena, koji nam je osiguravao pogled na najpoznatije vrste riba u Jadranu ili oruđe za ribolov. Batana, koja je umjesto lustera plijenila pažnju, baš kao i zidna kartolina s popisom svih batana i njihovih vlasnika u gradskoj luci, također ne postoji. Nestale su i miće batanice - jedne od rijetkih autohtonih suvenira grada na moru, koje su usput dopišimo, rađene s rukom i s puno ljubavi. Umjesto svega - kamen, cement i prašina. Pod uvjetom da ne zna o čemu se radi, sadašnji izgled Ekomuzeja Batana iznenadio bi i najravnodušnijeg Rovinjca. Štoviše, uzme li se u obzir da je 2016. godine projekt Ekomuzeja Batana uvršten u UNESCO-ov Registar, i da je prije nepunih mjesec dana okićen iznimnom Nagradom Europske destinacije kulturnog turizma u kategoriji nematerijalne kulturne baštine, zasjevši na prvo mjesto, šok je tim veći.

S novim vjetrom u leđima

        - Konkretno, u istim se gabaritima sto posto mijenja stara postava, koja će do slijedeće turističke sezone ne samo biti drugačija i moderna, već i potpuno digitalizirana, rekla nam je predsjednica Udruge Kuća o batani Nives Giuricin.

Naime, Ekomuzej Batana, koji je i prije petnaestak godina već s prvim radnim danom bio i ostao jedan od oglednih primjera izgleda i funkcioniranja manjih muzeja, a za što je tijekom prošlog desetljeća primio i veliki broj domaćih i inozemnih nagrada, postaje muzej 21. stoljeća, u kojem će, recimo, posjetitelji imati prilike da uz pomoć 3D naočala "skoče" s litice Katarine u more, ili "otplove" na noćni ribolov s batanom. Sve to, baš kao i u prvom muzejskom postavu osmislio je arhitekt Aleksandar Paris, a novčano poduprli brojni domaći i strani investitori.

Eksponati u školama

        - Čitav projekt, kojim se mijenja muzejski postav, vrijedan je više od 1,5 milijun kuna, a novac je osim iz sredstava Udruge i Grada Rovinja pribavljen i iz Ministarstva kulture, kao i EU fondova, objašnjava Giuricin, dodajući i da je dojučerašnja muzejska postava završila na mjestima na kojima će i nadalje biti izložena javnosti i pogledima.

- Konkretno, eksponati su završili u našim Osnovnim školama pa je u Osnovnoj školi Jurja Dobrile smješten touch screen, u OŠ "Bernardo Benussi" - batana, dok je pano otišao u školu Vladimira Nazora i uskoro će biti u funkciji. Što se pak tiče novog muzejskog postava rok za njegovu izvedbu predviđa period do turističke sezone, odnosno mjesec lipanj, rekla nam je predsjednica Udruge, od koje doznajemo i da se paralelno radi na osposobljavanju novog spaccija za potrebe Udruge, koji se nalazi u Švalbinoj ulici.

        - Uz preobrazbu Muzeja, koncem ove ili početkom slijedeće godine "ulazimo" i u Švalbinu ulicu, u kojoj smo unajmili osamdesetak četvornih metara za potrebe spacia. Riječ je o idealnom prostoru koji, osim zbog svoje prostranosti i veličine ima i drugu atraktivnu prednost - mogućnost pristupa batana vanjskoj i otvorenoj terasi, otkrila je nova predsjednica Udruge Kuća o batani, Nives Giuricin.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter