Cimos na kolektivnom do sredine travnja (G. ČALIĆ ŠVERKO)
Većina Cimosovih kupca u Europi još prije dvadesetak dana zatvorila je vrata, samim tim su pale i narudžbe. S druge strane u nekim segmentima teško je dobavljiva sirovina za proizvodnju i jedna od mjera je zatvaranje vrata Cimosa do sredine travnja
Pandemija koronavirusa odražava se i na poslovanje hrvatskog dijela Cimosa koji velike nade polaže u mjere Vlade za pomoć gospodarstvu. Odgovarajući na pitanje nezavisnog vijećnika Damira Kajina o stanju u Cimosu, gradonačelnik Siniša Žulić na aktualnom satu videosjednice buzetskog Gradskog vijeća rekao je kako je gotovo svakodnevno na vezi s vodstvom Cimosa.
- Činjenica je da je većina Cimosovih kupca u Europi još prije dvadesetak dana zatvorila vrata, samim tim su pale i narudžbe. S druge strane u nekim segmentima teško je dobavljiva sirovina za proizvodnju i jedna od mjera je zatvaranje vrata Cimosa do sredine travnja. Što će biti kasnije ne znam. Sigurno je da će auto industrija biti, ne samo u Buzetu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, jedna vrlo pogođena grana. Znamo da zapošljava veliki broj ljudi i na žalost uvijek kada se pojavljuju ovakve krize auto industrija plaća ceh, rekao je Žulić.
Rekonstrukcija mosta na Mostu
Kajin je napomenuo kako ga zabrinjava situacija oko Cimosa koji je na kolektivnom godišnjem odmoru. Ustvrdio je da je Istarska županija u zadnjih osam godina, nije pratila niti jedan kapitalni projekt u Buzetu. Žulić je uzvratio kako su u razgovorima ukoliko budu išli u dogradnju Doma za starije, naravno ako dobiju određeno sufinanciranje iz EU fondova, da i županija uskoči u financiranje tog projekta. Zadnjih godina nekoliko je milijuna kuna uloženo u cestogradnju, rekao je Žulić i najavio da je ŽUC raspisao javnu nabavu za rekonstrukciju mosta preko rijeke Mirne u naselju Most vrijednu oko 2,5 milijuna s obzirom je most u relativno lošem stanju, a radovi bi trebali krenuti tijekom ove godine.
Na Kajinovu opasku kako je najveći problem Buzeta to što je u zadnjih pet ili šest godina izgubio 400 radnih mjesta, Žulić je odgovorio kako je broj nešto malo manji te pojasnio kako se 2015. godine zbog zakonskih izmjena puno njih odlučilo na prijevremeni odlazak u mirovinu.
Zaposlenost veća nego u Europi
- Mi smo zbog toga u javnom sektoru izgubili određeni broj ljudi, a veći dio su bili djelatnici koji su zbog teške situacije u firmi morali otići iz Cimosa, no uz relativno povoljne uvjete koje im je poslodavac ponudio. No, drago mi je da od 2015. godine do 2019. godine broj zaposlenih raste. U evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje imamo evidentirano više od 3.000 zaposlenih, a Buzet ima oko 6.100 stanovnika. Kada bi tome pridodali oko 150 do 200 ljudi koji rade u Sloveniji i Italiji, i izuzeli mlađe od 16 i starije od 65 godina, u Gradu Buzetu dolazimo na zaposlenost od gotovo 80 posto, a europski prosjek je 75 posto, rekao je Žulić.
Nezavisni vijećnik Vlatko Mrvoš pitao je da li je poznat podatak koliko vikendaša trenutno boravi na buzetskom području i iz kojih su država i da li su se svi uredno prijavili.
- Važno je znati koliko je vikendaša jer se u suprotnom odričemo boravišne pristojbe koja je prihod Turističke zajednice. Trebala bi pojačana kontrola jer to su prihodi koji su nama sada pogotovo nužno potrebni i zašto bi ih se odrekli. S druge strane važno je znati iz kojih su krajeva i država i zbog sigurnosnih razloga, rekao je Mrvoš, a Žulić se nadovezao i rekao kako nažalost nemaju tu informaciju. Razlog tome je uglavnom stoga što se oni ne prijavljuju u sustav eVisitor kao što bi to trebali. To nije slučaj samo Buzeta nego i svih gradova u Istri. Drugi gradovi koji imaju puno više vikendaša, imaju i puno veće probleme s time. Sve je prepušteno dobroj volji vikendaša i njihovom načinu prijave. Kontrole su u nadležnosti turističke inspekcije i policije.
Tržnica na privremenoj lokaciji
S obzirom da prodavačima koji su do sada prodavali na tržnici na otvorenom zbog trenutnih okolnosti nije omogućen rad, vijećnik s liste IDS-HSU Denis Muzica upitao je da li ima gradskog prostora koji bi se ustupio za te namjene. Kako bi građanima omogućili opskrbu lokalnim poljoprivrednim proizvodima i namirnicama. U međuvremenu je u Ulici II. istarske brigade u prostoru bivše knjižnice otvorena privremena gradska tržnicu koja će na toj lokaciji raditi do prestanka zabrane rada tržnica na otvorenom. Svoje proizvode i dalje će nuditi Bioem, povrće i sadnice povrća, obrt Majcani, mliječni proizvodi te OPG Arman, voće i povrće. U prostoru privremene tržnice vrijedit će sva pravila zaštite i suzbijanja širenja virusa COVID-19 pa gradski komunalac Park moli sve korisnike da se pridržavaju propisanih mjera.
Gradonačelnik je rekao kako su razmatrali probleme u poljoprivredi s obzirom da poljoprivrednici neko vrijeme neće imati gdje prodati svoje proizvode, a sezonske su prirode, te su s resornim županijskim pročelnikom predložili nekoliko mjera i prema Ministarstvu poljoprivrede.
- Na moju inicijativu, u suradnji s Udruženjem obrtnika došli smo i na ideju da na internetskim gradskim stranicama objavimo popis svih obrta i tvrtki koje su u ovom trenutku zatvoreni zbog odluka županijskog i nacionalnog stožera, ali svoje proizvode mogu plasirati putem dostave, rekao je Žulić.