Općina Barban je zbog utjecaja koronavirusa na turistički sektor ipak odustala od povećanja paušalnog iznosa turističke pristojbe privatnim iznajmljivačima na 500 kuna po krevetu za iduću godinu. Grad Buje sada je i službeno jedina jedinica lokalne samouprave u Istri koja je povisila taj namet

Općina Barban je zbog utjecaja koronavirusa na turistički sektor ipak odustala od povećanja paušalnog iznosa turističke pristojbe privatnim iznajmljivačima na 500 kuna po krevetu za iduću godinu. Stoga će, nakon što je lani donesen novi Zakon o turističkoj pristojbi, Grad Buje sada i službeno biti jedina jedinica lokalne samouprave u Istri koja je povisila taj danak. Novim je zakonom, naime, utvrđivanje visine turističke pristojbe prepušteno županijskim skupštinama, uzimajući u obzir mišljenje lokalnih turističkih zajednica. Ministarstvo turizma je ukinulo turističke razrede te pravilnikom propisalo najniži i najviši iznos po osnovnom, ali i pomoćnom krevetu za cijelu Hrvatsku - 350, odnosno tisuću kuna. Dosad je taj raspon, ovisno o turističkom razredu, bio od 172 do 345 kuna, a pomoćni se ležajevi nisu naplaćivali.

Svi ostali na minimalcu

U Istri su se, međutim, za povećanje nameta na čak 500 kuna odlučili jedino Grad Buje za ovu, te Općina Barban za iduću godinu. Svi ostali gradovi i općine ostali su pri minimalnih 350 kuna. Barbancima je, inače, turistička pristojba ranijih godina iznosila 172 kune. Dakle, ove im je godine ta pristojba skočila za 178 kuna, odnosno sto posto, dok im se iduće imala povećati za čak 330 kuna po krevetu. U Bujama su dosad tu pristojbu plaćali 293 kune.

Ta je tema, podsjetimo, već uzrokovala trzavice na sjednici vijeća Općine Barban krajem veljače. Odgovarajući na upit SDP-ovog vijećnika Denisa Kontošića, načelnik, ujedno i predsjednik Vijeća tamošnjeg TZ-a Dalibor Paus kazao je da TZ ne može sam sebe financirati, jer im veći dio prihoda uzme država, a od onoga što im ostane, oko 70 posto, odlazi na plaće djelatnika TZ-a. Priznao je i da nitko nije očekivao da će Barban biti jedina općina koja će se odlučiti za povećanje turističke pristojbe. Kad smo ga u ožujku upitali i što će učiniti sa sredstvima od tog nameta, poručio je da će ih uložiti u turističku infrastrukturu, koja je dugi niz godina bila, blago rečeno, zanemarena.

Sada, međutim, napominje da su u toj Općini svjesni situacije oko koronavirusa i mogućih posljedica na ovu i sljedeću turističku sezonu.

- S obzirom na to da su se okolnosti od listopada 2019., kada je Vijeće davalo mišljenje, u potpunosti promijenile, Turističko vijeće Općine Barban će zatražiti od nadležnih institucija da donesu odluku da se turistička pristojba za 2021. godinu spusti na minimum, obećava načelnik Barbana Paus.

Slično svom kolegi iz Barbana govorio je lani u listopadu gradonačelnik i predsjednik Vijeća TZ-a Buja Fabrizio Vižintin. Onomad je kazao da TZ na području grada želi razvijati "visokokvalitetnu turističku djelatnost" te da će se prihodi od turističkih pristojbi namjenski ulagati u razvoj turističkih proizvoda, brendiranje i promociju destinacije, čime će se stvarati visoko kvalitetna turistička ponuda za goste velike platežne moći.

Ne odustaju od razvoja

No, za razliku od Barbana, a s obzirom na to da je donesena za ovu godinu, Buje nemaju mogućnost povlačenja te odluke.

Direktor tamošnjeg TZ-a Valter Bassanese podsjeća da je županijska Skupština, uz mišljenje TZ-a Buja, već donijela odluku te da je TZ više ne može promijeniti. Iznos će, dakle, ove godine ostati 500, odnosno, prema nedavno donesenom izvanrednom Pravilniku ministarstva, upola manje - 250 kuna. Napominje da će privatni iznajmljivači Buja, kao što je već ranije odlučeno, turističku pristojbu iduće godine plaćati minimalnih 350 kuna te da TZ neće odustati od programa razvoja u visokokvalitetnu turističku destinaciju, ali da će se sada zbog koronavirusa neke aktivnosti odgoditi.

Da je ova predsezona nepovratno uništena, a predstojeća „špica“ turističke sezone do daljnjeg neizvjesna, zna i resorno ministarstvo, koje je ipak odustalo od naplaćivanja turističke pristojbe na pomoćne krevete. Dosad se, naime, paušal plaćao samo za glavne ležajeve. Osim toga, koncem ožujka je donesen i Pravilnik o odgodi ili oslobađanju plaćanja godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe za glavni krevet. Također, obveznici plaćanja paušalnog poreza na dohodak nadležnoj poreznoj upravi mogu predati zahtjev za odgodu plaćanja.

Dopredsjednica Sekcije zajednice obiteljskog turizma Istarske županije pri HGK Astrid Glavičić kaže da je dosadašnjim mjerama Vlade za pomoć turističkom sektoru zadovoljna, no tek djelomično.

- Ako sezone ne bude, a vrlo vjerojatno je neće biti, onda ćemo biti zadovoljni tek s potpunim ukidanjem, a ne samo odgodom plaćanja. Iz dana u dan, sve manje računamo na sezonu. Booking je trenutno zaustavljen. Istina, ono što je ranije bilo rezervirano za špicu sezone, još uvijek nije otkazano. Međutim, mišljenja sam da će to sve biti otkazano, govori Glavičić.

Očekuje se spuštanje cijena

Ona pretpostavlja da će gosti očekivati i spuštanje cijena. Privatne smještaje ima u Labinu i Rapcu, a osobno je, veli, dosad imala tek zanemariva otkazivanja koja se odnose na predsezonu, prvenstveno na ovo vrijeme oko Uskrsa.

- Nije realno očekivati da će Vlada privatne iznajmljivače staviti u isti koš s poduzetnicima jer imaju manje obaveza prema državi. No svakako će najteže biti onima koji jedine prihode ostvaruju od turizma. Njih 80 do 90 posto ima kredite, pogotovo ovdje u Istri. Krenuli su ulaganja i investiranje u kuće za odmor, računajući na sezonu, pojašnjava Glavičić.

Privatni iznajmljivač iz Barbana Danor Grgorović: „Nije jasno zašto su uopće dizali cifru“

Komentirajući odluku načelnika Općine Barban Dalibora Pausa o smanjenju iznosa turističke pristojbe za iduću godinu, privatni iznajmljivač iz te općine Danor Grgorović kazao je da se zapravo radi o povratku na staro. On u barbanskom naselju Orihi ima kuću za odmor sa 16 glavnih i dva pomoćna ležaja. Njemu je, dakle, prošle godine iznos paušala turističke pristojbe iznosio 2.752 9, a da se TZ nije predomislio i odustao od povećanja, iduće bi godine za isto broj kreveta plaćao devet tisuća kuna. Sada će pak, zbog novih mjera Vlade, umjesto minimalnih 350 izdvojiti 175 kuna po krevetu, koliko je zapravo plaćao i prije novog Zakona.

- Nije 350, nego 170 kuna. Naravno da je dobro. Tako treba i ostati. S brojem povećanja kapaciteta, povećao se i prihod, stoga nije jasno zašto su uopće dizali cifru. Ako misle zapošljavati dodatne ljude u TZ-ovima, onda sam apsolutno protiv toga. Generalno, država nije smjela taj iznos dizati za dvostruko, a naplatom pomoćnih kreveta nekima i više, smatra Grgorović.

Povezane vijesti

• Privatne iznajmljivače u novoj godini čekaju novi nameti za odvoz smeća, a u nekim se gradovima povećavaju i paušali: PAUŠAL SE POVEĆAVA U PULI I ROVINJU, U POREČU OSTAJE ISTI
• Građani Rovinja o visini paušala za iznajmljivače
• Zagrebački HNS predlaže da paušal po krevetu izvan šireg centra bude 150 kuna