Posljednjom, nedavno donesenom nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli ugovor o zajmu između obitelji Jurašin i Riste Prodanova djelomično je poništen. Presuđeno je da je dio zajma u iznosu nešto višem od 108 tisuća franaka bio nezakonit, odnosno da je Prodanov nedopušteno posuđivao devize. No, ostatak pozajmljenog novca, a radi se o 170 tisuća kuna, za pulski sud nije sporan

Bizaran slučaj rušenja vlastite kuće u Premanturi ni nakon više od sedam godina nije dobio sudski epilog. Podsjetimo da je obitelj Jurašin 2013. srušila obiteljsku kuću u centru Premanture na dan kad je ona trebala biti predana u vlasništvo njihovom sumještaninu Risti Prodanovu, koji im je još 1998. posudio, kako on tvrdi, oko 230 tisuća švicarskih franaka. Doduše, Jurašini su tvrdili da se kuća urušila sama od sebe kad su, zbog toga što im je sud naložio da je oslobode od svih stvari, iz nje iznijeli krojački stroj koji je služio kao nosiva konstrukcija krova.

Sporna pozajmica deviza

Posljednjom, nedavno donesenom nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli taj je ugovor o zajmu između obitelji Jurašin i Prodanova djelomično poništen. Presuđeno je da je dio zajma u iznosu nešto višem od 108 tisuća franaka bio nezakonit, odnosno da je Prodanov nedopušteno posuđivao devize, za što je 2006. pravomoćno bio i osuđen. No, ostatak pozajmljenog novca, a radi se prema nepravomoćnoj presudi o 170 tisuća kuna, koje je Prodanov, kako se navodi, u kunama uplatio na račun Jurašina, za Općinski sud u Puli nije sporan.

Jurašini pak do danas Prodanovu, što očito nitko ne spori, nisu vratili ni lipe. Premanturskoj obitelji nije dvojben samo dio zajma u stranoj valuti (oni kažu da im je sve isplaćeno u devizama, op. n.), nego ukupan iznos na koji im je Prodanov, tvrde, zaračunao lihvarsku kamatu. Iako u ugovoru koji su potpisali s Prodanovom stoji da kamata iznosi četiri posto godišnje, oni tumače da je ona zapravo iznosila 24,72 posto. Naime, obitelj Jurašin ističe da je od Prodanova uzela zajam od 148 tisuća švicarskih franaka, a ne 231 tisuću, kako on tvrdi, te da u konačnici kamata odgovara njihovom izračunu. U presudi se, međutim, naglašava da Jurašini nisu dokazali da su primili samo 148 tisuća, već je Općinski sud u Puli povjerovao Prodanovu.

Ruševina usred mjesta

Sporna je bila i ugovorena kamata od tri posto mjesečno u slučaju da obitelj Jurašin ne otplati zajam do ugovorenog roka, to jest do listopada 2001. Na pulskom sudu smatraju da se ta kamata može smatrati zateznom kamatom, ne ugovornom, a ona je, pak, regulirana zakonom. Ni preuzimanje obiteljske kuće zbog nepodmirenog zajma za pulski sud nije dvojbeno. Naime, u presudi piše da su Jurašini s Prodanovom ugovorili fiducijarni prijenos prava vlasništva nad svojom kućom u slučaju da mu ne vrate posuđeni novac, a ne založno pravo prema kojem bi bilo nezakonito da nekretnina prijeđe u vjerovnikovo vlasništvo zbog nepodmirenog duga.

Zanimljiva je i tvrdnja obitelji Jurašin da su Prodanovu predložili da mu do ugovorenog roka vrate dio zajma, odnosno 100 tisuća tadašnjih njemačkih maraka, a da će mu preostali novac isplatiti nakon što podignu kredit u banci, za što im je trebala i njegova suglasnost budući da je bio fiducijarni vlasnik njihove nekretnine. Oni ističu da je Prodanov odbio taj njihov prijedlog, inzistirajući da mu vrate sav novac do ugovorenog datuma. Pritom je, tvrde, Prodanov gotovo ucjenjivački upotrijebio rješenje zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Puli koji je, smatraju, neosnovano i neistinito upisao zajam od 265 tisuća švicarskih franaka.

Kako god na kraju završio ovaj sudski dio priče, činjenica ostaje da je obiteljska kuća, koja je srušena prije sedam i pol godina, ostala do danas u istom stanju. Prodanov odbija raščistiti parcelu koja je u njegovom vlasništvu, jer smatra da to moraju napraviti oni koji su je i doveli u ovakvo stanje. "To bi trebao napraviti onaj tko je kuću i srušio, odnosno naručio da se sruši. Jedino što mogu jest dovesti nekog vještaka da procijeni vrijednost i eventualno utužiti razliku sadašnje vrijednosti u odnosu na dug. Damir Jurašin je imao priliku vratiti novac i kuću bi dobio nazad", izjavio je 2013. Prodanov. I danas na tom mjestu prizor kao iz 2013. - hrpa ostataka nekadašnje velike obiteljske kuće, koja se nalazi na stotinjak metara od premanturske place. Novost je tek korov koji sve gušće raste iz ruševina. Iz zemljišnih se knjiga može iščitati da Prodanov, unatoč najavama, nije prodao parcelu.

Ljutnja zbog duga

A sve je počelo bezazleno. Prodanov nam je svojedobno ispričao da se s Jurašinima upoznao jer su njihova djeca pohađala isti vrtić. "Damir Jurašin mi je jednog dana ispričao da želi otvoriti restoran i dovršiti gradnju kuće. Kazao je da ima dva kredita i da ima problema s njihovim vraćanjem. Zatim me pitao mogu li nešto napraviti za njega, mogu li mu pomoći. Rekao sam mu da mogu, ali da moram imati nekakvo osiguranje da će mi vratiti novac. Jurašin mi je na to odgovorio da ima kuću, ali da je ona založena kao osiguranje za bankovne kredite… Dogovorili smo se da ću ja otplatiti te kredite… I sve je bilo u redu do 2001. kada je trebao vratiti dug. Tada su mi on i njegova supruga poslali pismo u kojem traže da im prolongiram otplatu. Bio sam ljut jer nisu platili dug, ali sam im svejedno ponudio aneks ugovora da ga otplate najkasnije do listopada 2002. Kako nisu pristali, upisao sam se kao vlasnik kuće", kazao je tada Prodanov.

Nije mu to bio jedini put da je nekome posudio novac. Priznao nam je da je 1998. podignuo kompletnu štednju iz banke, da su ljudi to čuli i dolazili ga moliti da im posudi novac. Ispričao nam je da je poznaniku svog prijatelja posudio određenu svotu, ali da ni te pare poslije nije vidio.

Povezane vijesti

• Dina Rizvić nastupila na premanturskoj placi
• Premantura ostaje bez svoje butige
• Knjiga posvećena Premanturi i Premanturcima