Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći istarski grad Pula zabilježio je pad broja stanovnika u 2020. godini u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2020. godine živorođeno je 402 djece, dok je preminulih 745. Indeks vitalnosti grada Pule iznosi 54. Sklopljenih brakova bilo je 155, a razvedenih 90. Od bijele kuge, kako demografi nazivaju pad broja novorođenih u odnosu na umrle, nije pošteđena ni cijela županija.

Gradonačelnik Pule dr. Filip Zoričić komentira kako je to „očiti trend u cijeloj Hrvatskoj.“

Stalno starenje stanovništva

- Očito loša demografska politika na razini Hrvatske, već godinama, dovodi do ovih brojki. Sve veći mortalitet i sve manji natalitet posljedica su starenja stanovništva s kojim se susreće sve više zemalja na Mediteranu pa tako i Hrvatska i Pula. Na natalitet utječe i zadnja kriza, zasigurno, poradi nesigurnosti, bojazni za djecu i budućnost i slično, rekao nam je gradonačelnik Zoričić i dodao: „Potreban je nacionalni program demografske revitalizacije koji bi se prelio i na naš grad. Mi kao grad također moramo poraditi na lokalnoj demografskoj politici posebno kod konkretne i poticajne stambene politike i uskoro ćemo i po tom pitanju obavijesti javnost.“

- Uz stambenu politiku, kao pronatalitetna politika i demografska, prioritet je u Puli što prije riješiti problem dvosmjenskog rada u preostale dvije osnovne škole, smanjenje cijena vrtića i veće naknade za novorođenčad. Neke od ovih mjera uskoro kreću, naglasio je gradonačelnik Pule.

U ostalim gradovima Istarske županije situacija je šarolika, ali mortalitet uglavnom nadilazi natalitet.

U Bujama je zabilježeno 38 novorođenih i 52 umrlih, te 16 sklopljenih i šest razvedenih brakova. Indeks vitalnosti je 73,1.

U 2020. godini sa 53 novorođenih i 47 umrlih Buzet je jedini grad u Istri koji ima više rođenih no umrlih, što mu indeks vitalnosti diže na 112. Broj sklopljenih brakova je 16, a razvedenih pet.

U Labinu je rođeno 61 dijete, ali uz 147 umrlih indeks vitalnosti je najlošiji u županiji i iznosi 41,5. Broj brakova – 23 sklopljena i devet razvrgnutih.

U Novigradu je rođeno 36 te preminulo 41 osoba (indeks vitalnosti 87,8 posto). Broj novih brakova je 11, a rastavljenih osam. Pazin bilježi 93 novorođena i 97 preminulih žitelja (indeks vitalnosti 95,9 posto). Broj sklopljenih brakova je 18 – a toliko je i razvedenih.

Poreč je u „laganom minusu“ – ima 164 novih stanovnika i 166 preminula. Indeks vitalnosti je 98,9 – najveći u Istri. Što se brakova tiče, zabilježeno je 46 sklopljenih i 29 razvedenih. Rovinj bilježi 136 novorođenih i 182 preminula stanovnika – indeks vitalnosti je 74,7. Broj novih brakova je 43, a razvedenih 14. U Umagu je bilo 119 novorođenih i 176 preminulih (indeks vitalnosti 67,6). Brakova je 35 sklopljenih i 14 razvedenih.

Smanjen indeks vitalnosti

Vodnjan je imao u 2020. godini 46 novorođenih i 64 preminula (indeks vitalnosti 76,7) te jedanaest sklopljenih i isto toliko razvedenih brakova.

Podaci za Istarsku županiju pokazuju kako je u 2020. živorođeno 1.670 djece, dok je broj preminulih 2.540, što znači da se broj stanovnika županije smanjio za 870 osoba. U Istri je sklopljeno 559 brakova, a razvedeno njih 278. Indeks vitalnosti županije iznosi 65.7 – što je najmanje u proteklih pet godina.

Što se tiče cijele Hrvatske, Državni zavod za statistiku priopćio je kako je u 2020. u padu broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 posto, odnosno rođeno je 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece, 18.389 ili 51,3 posto rođeno je muške djece i 17.456 ili 48,7 posto ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

Prošle je godine broj umrlih osoba porastao u odnosu na 2019. godinu. Umrlo je 5.229 osoba ili 10,1 posto više nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (57.023) u 2020. godini, 28.093 ili 49,3 posto odnosilo se na muške osobe i 28.930 ili 50,7 posto na ženske osobe. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2020. iznosila je 14,1.

Razvrgnut svaki treći brak

Stopa umrle dojenčadi u 2020. iznosila je 4,0, kao i u prethodnoj godini. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2020. bila je u Šibensko-kninskoj županiji (1,3), a najveća je bila u Ličko-senjskoj županiji (10,9), dok u Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,9. U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2.108 uz vitalni indeks od 52,4.

Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada i općine, a negativan je bio u 512 gradova i općina te Gradu Zagrebu. Devet gradova ili općina imalo je nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15.196 brakova, dok su 5.153 braka pravomoćno razvedena. Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih u 2020. iznosio je 339,1.

Povezane vijesti

• Buzetu iz europskog socijalnog fonda 559.760 kuna
• Za rekonstrukciju javne rasvjete osigurano 2,4 milijuna kuna
• Je li "tona" jednako teška u Sloveniji i u Hrvatskoj?