Na prošlotjednoj sjednici Vlade predstavljen je sveobuhvatan jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor. Tema je to o kojoj se puno govorilo proteklih dana i koja će sigurno obilježiti današnji aktualni sat nove sjednice Hrvatskog sabora. Što mjere znače za hrvatske građane i gospodarstvo komentira i saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman.

- Dok u mnogim državama Europske unije još uvijek razmišljaju kako reagirati, hrvatska Vlada donijela je odluke i izišla pred građane i gospodarstvenike s paketom konkretnih mjera. One imaju za cilj što je više moguće ublažiti posljedice velikog rasta cijena energenata, a vezano uz to i čitavog niza drugih proizvoda i usluga, s kojima se zbog ruske agresije na Ukrajinu već neko vrijeme veći dio svijeta suočava. Veliki paket pomoći je na stolu i težak je 21 milijardu kuna. Rekao bih da je zaista snažan, pravodoban, ali i pravedan, jer su njime obuhvaćeni najširi slojevi hrvatskog društva. Mjerama su obuhvaćeni i građani i gospodarstvo, pri čemu su najviše zaštićena najosjetljivija mala i srednja poduzeća, što je i bila intencija Vlade, ali zaštit će se i veliki te ni oni neće biti pušteni isključivo na milost i nemilost kretanju cijena na svjetskim tržištima.

- Oporba je i ovaj paket mjera dočekala sa skepsom. Imaju li njihove reakcije osnova?

- Nema nikakve dvojbe da se radi o nužnim i pravovremenim mjerama. Kolege iz oporbe pokušavaju ih omalovažiti kao što su to činili i čine po pitanju svih poteza ove Vlade, no neki na krize odgovaraju pričom, a neki kroz preuzimanje odgovornosti i povlačenje nužnih poteza. Kažu kolege i za ovaj paket pomoći da se radi o vatrogasnim mjerama, kao da one mogu biti drugačije kad požar rasta cijena već bukti, i to ne samo kod nas već i u čitavoj Europi. Stoga ih mogu nazivati kako god žele, ali to ne umanjuje najvažniju činjenicu, a ta je da su pravovremene.

- Kakva je situacija po tom pitanju u drugim zemljama Europske unije?

- Ako se usporedimo sa susjednom Slovenijom, tamo je cijena MW/h električne energije za kućanstva 88 eura, dok će kod nas građani imati 59, a gospodarstvo 62. U mnogim zemljama o mjerama se još uvijek raspravlja. Kod nas se interveniralo i u potrošačku košaricu kako bi se spriječio udar na građane rastom cijena nekih osnovnih namirnica poput ulja, šećera i brašna, odnosno ukupno devet takvih namirnica. Cilj je bio staviti ih u nekakve okvire cijena koje svi hrvatski građani mogu plaćati, a da se pritom ne ugrozi pozicija trgovaca. Doduše, zadnjih dana čuli su se glasovi pojedinih trgovaca koji su tvrdili da teret tih mjera neće moći izdržati, međutim smatram da bi limitirana i smanjena cijena energenata trebala i više nego kompenzirati tu zaleđenu cijenu devet osnovnih namirnica. Mali trgovci imaju do 1.000 artikala i mislim da u ovako teškim vremenima svi trebaju shvatiti da u ovoj situaciji moraju biti spremni na određenu razinu društvene solidarnosti. Pogotovo kad svi znamo i vidimo koliki je dio tog tereta spremno na sebe preuzela država.

- Veliku bojazan od nadolazeće jeseni imali su u turističkom sektoru. Kakve su njihove reakcije na ovaj paket mjera?

- U razgovoru s kolegama iz turističkog sektora svi su pozdravili ovaj paket mjera i sigurno je da će zahvaljujući njima značajan investicijski potencijal ipak ostati u portfeljima njihovih turističkih kuća. Moram reći i to da su donoseći ove mjere u Vladi razmišljali i o tome da se ne poništi investicijski potencijal naših poduzeća, jer nemojmo zaboraviti da težimo održati gospodarski rast i u tome smo vrlo uspješni, što pokazuju i rezultati na razini Europske unije. Ušli smo debelo u zonu investicijskog rejtinga kod sve tri relevantne agencije koje to ocjenjuju, te je i njegovo održavanje svakako bio jedan od važnih ciljeva kod definiranja i donošenja paketa mjera. Cilj je dakle da održimo razinu gospodarskog rasta, kako bi uskoro što spremniji ušli u Eurozonu i implementaciju eura kao naše valute. Dakle, mjerama će se ostaviti jako puno novca za nove investicije i u turističkom i u ostalim sektorima našeg gospodarstva i mislim da je to jako važna činjenica. Bez intervencije i ovih mjera mislim da bi se iscijedio svaki investicijski potencijal naših poduzeća, pogotovo u turizmu koji je takva gospodarska grana u kojoj bez stalnih ulaganja nema ni opstanka na tržištu, a kamoli napretka.

- Svojim mjerama i potezima Vlada zapravo priznaje tu veliku važnost turizma za Hrvatsku?

- Mislim da je jedan razlog zbog kojeg se išlo u ovako izdašan paket mjera pomoći i izuzetno uspješna turistička sezona koja je za nama. To nas je sigurno ohrabrilo i kad netko kaže "ovisni smo o sezoni", mislim da bi trebalo postaviti i pitanje "što bi bilo da je nema". Međutim, temelji tako uspješne ovogodišnje sezone postavljeni su još u vrijeme pandemije covida, kad je Vlada financirala radnike da ostanu na svojim radnim mjestima i pomagala poduzećima da prebrode tu krizu. Zahvaljujući tome mi smo ostali "u snažnoj kondiciji" za pružanje usluga u hrvatskom turizmu. Da pomoći Vlade nije bilo, to bi ovog ljeta bila spaljena zemlja.

- Činjenica je da su istarske turističke tvrtke sve snažniji motor razvoja cjelokupnog domaćeg hotelskog sektora, odnosno da tvrtke s poluotoka sve uspješnije "istrijaniziraju" hrvatski turizam. Kako to komentirate?

- U hrvatskoj pretvorbi imali smo jedan fenomen, a to je da su se sve velike hotelske kuće, koje nisu razmrvljene i koje su zadržale zdravu jezgru s velikim portfeljima, zahvaljujući vlasnicima i kvalitetnom menadžmentu značajno razvile. To se u Istri dogodilo u Valamaru, Plavoj Laguni, Maistri i Aminessu. Sada imamo fenomen da se mali hoteli ponovno okrupnjavaju u velike hotelske kuće i u tom procesu istarske tvrtke su u naletu i polako upravljaju sve značajnijim dijelom turističkog kolača od Dubrovnika do Zagreba. One su, uz Arena Hospitality Grupu, nositelji jednog turističkog proizvoda po kojem se Hrvatska danas prepoznaje. Dodao bih samo da su se u Istri odlukom menadžmenta i vlasnika počeli graditi prvi hrvatski hoteli s pet zvjezdica. U jednom trenutku mnogi su se zapitali je li to mudra odluka, no danas vidimo da je ona bila vizionarska, te da smo tako dobili proizvod veće vrijednosti i stvorili pretpostavku za kvalitetnije pozicioniranje naših destinacija i našeg turizma. Moram pritom podsjetiti da hotelski smještaj čini svega 13 posto smještajnog kapaciteta u Istri i tu će Ministarstvo i Vlada morati donijeti strateške odluke što i kako dalje. Kako po pitanju održivosti destinacija, tako i isplativosti određenih vidova turizma. Privatni smještaj nije sporan, ali on mora imati svoju kategoriju, prepoznatljivost i mora donositi dodanu vrijednost, a ne samo položajnu rentu.

- Međutim, i Istri su kao i ostatku zemlje za daljnji razvoj nužna su neka ulaganja iz države. Koliko njih u mandatu ove Vlade koči politička boja Poluotoka?

- I zadnji dolazak predsjednika Vlade u Istru protekao je u obilasku nekoliko projekata i priča koje su bitne za Istru, ali i za cijelu Hrvatsku. Tom prilikom na sastanku u Buzetu kazao je kako mu ne pada na pamet slušati bilo kakve priče o tome da Istra zbog svoje razvijenosti ili političke obojenosti može i treba sve sama i da država u nju ne treba ulagati. Predsjednik Vlade si jednostavno ne može priuštiti da situaciju u nekom dijelu zemlje gleda kroz stranačke naočale. Plenković i njegova Vlada pokazali su već puno puta da je u toj priči njihov interes nadstranački, a on je pokušati pomoći rješavati probleme koji muče sve građane ove zemlje. Kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini u kojoj je Vlada sa svojim značajnim ulaganjima prisutna u zdravstvu, izgradnji prometne infrastrukture, rješavanju problema vodoopskrbe, te u mnogim drugim područjima. Mi ravnomjerno pokušavamo razviti svaki pedalj ove zemlje i pritom dati priliku onima koji su dobri da budu još bolji, a onima koji su manje dobri da pokušaju smanjiti razliku ili doseći razinu onih prvih. I premijer Plenković vrlo je uspješan u tome jer za razliku od nekih drugih, mi u HDZ-u ne samo da znamo, nego i stvarno možemo!

- Na koji način se HDZ namjerava snažnije inkorporirati u lokalnu politiku u Istri? Je li model za to Pula u kojoj ste, kako tvrde neki, ušli u široku koaliciju koja čini većinu gradonačelniku Zoričiću?

- Moj najveći fokus u političkom radu je upravo Istra. Kao saborski zastupnik i predsjednik županijske organizacije HDZ-a nudim i pokušavam uspostaviti dijalog sa svim političkim akterima u Istri koji taj dijalog žele. Što se tiče same Pule, tu se dogodilo da nismo, kao ni većina ostalih političkih aktera, bili zadovoljni radom bivše predsjednice Gradskog vijeća i išli smo logikom da se odlukama omogući deblokada daljnjeg rada vijeća. Pokušava nam se pritom nametnuti da smo zbog toga u nekakvoj koaliciji, ali to nije slučaj. Naš cilj i namjera su bili da se odblokira rad Vijeća i pruži šansa projektima da se ostvare na dobrobit građana Pule. Nema tu nikakvih koalicijskih sporazuma s bilo kime, ali ima političke odgovornosti i spremnosti na konstruktivni rad. Razgovor, dijalog i pokušaj stavljanja stvari na stol tako da se pronađu najbolja rješenja je jedini pravi put. Ne samo za Pulu, nego i za čitavu Istru.

Povezane vijesti

• Tražimo iste uvjete kao konkurencija na Mediteranu
• Prihodi od turizma lani 7,9 milijardi eura
• Kristjan Staničić: "Nije problem u famoznoj kuglici sladoleda. Ne trebamo se uspoređivati s najjeftinijim zemljama"