DRUŠTVO NAŠA DJECA

Anketa o navikama djece u vrijeme izolacije: Veliki udio straha i tjeskobe pokazuje DA SE VIŠE POSVETIMO EMOCIJAMA DJECE

| Autor: Aleta BRATTONI
Ilustracija (Arhiva)

Ilustracija (Arhiva)


U izolaciji je ležernije i fleksibilnije korištenje vremena, što može biti plus jer se slijedi djetetov ritam u igri i ispunjavanju školskih obaveza, ali isto može i otežavati zbog nedefiniranog termina, primjerice odugovlačenja, objašnjava autorica ankete, psihologinja Valentina Mladinov

Društvo "Naša djeca" Poreč objavilo je rezultate ankete "Dobar dan, kako ste?", provedene od 10. do 19. travnja. Anketa propituje kako djeca provode vrijeme kod kuće, kako se nose s izolacijom i sa školom od kuće te koliko im je potrebna roditeljska pomoć. Rezultate je komentirala autorica ankete i psihologinja Valentina Mladinov.

Važna uloga roditelja

U situaciji izolacije većini je djece dobro i osjećaju se opuštenima. Ipak, petina djece osjeća se osamljeno, a govoreći o emocijama straha i tjeskobe, 16 posto djece je uplašeno, 13 posto ih se osjeća nervozno, 5 posto uznemireno, dok gotovo četvrtina djece izjavljuje kako i ne razumije najbolje što se oko njih događa.

- Većinu djece su roditelji upoznali s ključnim informacijama vezanima uz zaštitu od mogućnosti zaraze, a četrdesetak posto je razgovaralo o stjecanju novih navika u situaciji pandemije, kao što su zaštita i štednja. Veliki udio emocija straha i tjeskobe pokazuje potrebu da se više posvetimo emocijama djece u ovoj situaciji, poručuje psihologinja Mladinov i dodaje kako upravo roditelji daju najveći osjećaj sigurnosti djeci.

Stoga je, govori, dobro da većina djece kriznu situaciju izolacije može provoditi sa svojim roditeljima. Ipak, Mladinov napominje kako navedeno također pokazuje da veliki broj roditelja ne radi uopće ili radi od kuće, što za sobom može nositi ekonomske posljedice za obitelj i samo dijete.

Anketom je, također, prikazano kako djeci većinom nije dosadno u izolaciji, ili je to tek povremeno.

- Većina djece gleda televiziju, njih 74 posto, ali je visok i postotak djece koja kvalitetnije provode vrijeme s odraslim ukućanima. Iako nemamo podatak o vremenskom trajanju pojedinih aktivnosti, njihova je struktura očekivana, dodaje psihologinja.

Pomoć u učenju

Za vrijeme izolacije poremetile su se i neke druge navike pa tako više od 50 posto ispitane djece kasnije ustaje te gotovo polovica njih kasnije ide i spavati.

- U izolaciji je ležernije i fleksibilnije korištenje vremena, što može biti plus jer se slijedi djetetov ritam u igri i ispunjavanju školskih obaveza, ali isto može i otežavati zbog nedefiniranog termina, primjerice odugovlačenja, objašnjava Mladinov.

Još jedna velika promjena zbog koronavirusa je i novi način održavanja nastave. Gotovo polovica ispitane djece odgovorila je kako im roditelji često trebaju pomagati s gradivom i zadaćom. Prvenstveno im je potrebna tehnička pomoć, primjerice skeniranje, dok odmah nakon toga slijedi pomoć pri savladavanju novog gradiva.

- Nešto manje od polovice djece smatra da im treba više vremena za savladavanje novog gradiva u školi na daljinu nego u redovnoj nastavi, dok nešto više od polovice djece kaže da im za to treba jednako ili manje vremena, govori Valentina Mladinov.

Dodajmo također kako djeca osjećaju pomanjkanje slobodnog vremena, a psihologinja navodi moguće razloge: - Moguće je da se djeca teže (samo)motiviraju kada nemaju određeni termin za rad i imaju teškoća s upravljanjem vremenom. Isto tako, moguće je da 'zaboravljaju' da se kod kuće moraju 'baviti' školom onoliko vremena koliko inače provedu u školi i tek nakon toga moraju odraditi zadaću, tj. da se ta dva vremena 'zbrajaju'. Također, vjerojatno im je u školi zabavnije i brže im prođe vrijeme.

Pozitivne strane izolacije

Izolacija, prema ispitanicima, ima i svojih pozitivnih strana. Mnogi su tako naveli kako se više igraju i razgovaraju sa svojim roditeljima, "fino jedu" zbog toga što im roditelji imaju više vremena spravljati omiljena jela. Naravno, na popisu se pronašlo to što se ne moraju rano ustajati, a neki navode i kako imaju vremena za stvari koje ih zanimaju te da se igraju i uče u vrijeme kada njima to odgovara.

- Više od tri četvrtine djece kao pozitivnu posljedicu izolacije spominje to što mogu provoditi više kvalitetnog vremena s roditeljima (u igri, razgovoru, različitim aktivnostima). Interakcija s roditeljima je najvažnija, zato je dobro da puno roditelja može ostati kod kuće. Djeca isto tako cijene fleksibilnu i ležerniju organizaciju vremena u kojoj izvršavanje obaveza mogu prilagoditi svom ritmu, zaključuje Mladinov.

Kako s djecom razgovarati o koroni?

Anketa je bila objavljena na Facebook stranici Društva te lokalnim web portalima. U njoj je sudjelovalo 158 djece u dobi od dvije i pol godine (anketu su popunjavali roditelji), pa sve do petnaest godina. Od toga 48 posto njih ide u vrtić, dok su 52 posto školarci. Također, 47 posto ispitanih čine djevojčice, a 53 posto dječaci. U uzorku djece predškolske dobi bio je podjednako zastupljen broj djece s područja Grada Poreča kao i kod školske djece (41 posto, odnosno 40 posto), zatim je 18 posto vrtićke djece i 39 posto školske s područja Poreštine (Tar, Vrsar, Višnjan, Vižinada, Kaštelir, Sv. Lovreč), dok je 41 posto vrtićke i 21 posto školske djece izvan područja Poreštine.

Na stranicama Društva Naša djeca Poreč roditelji mogu potražiti i korisne adrese na kojima se nalaze odgovori na brojna pitanja o tome kako razgovarati s djecom o koronavirusu, kako im pružiti potrebnu podršku i drugim pitanjima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini