ZRCALO VREMENA
Andrija Mohorovičić, meteorolog i seizmolog rođen u Voloskom prije 164 godine ZALJUBLJENIK U NEBO KOJI JE OTKRIO UTROBU ZEMLJE
Za svoje otkriće diskontinuiteta dobio je jedno od najvećih priznanja koje znanstvenik može dobiti: jedan mjesečev krater imenovan je njegovim imenom * Na Mjesecu je Mohorovičić sada u društvu velikana kao što su Kopernik, Einstein, Newton, Julije Cezar, Kepler, Goethe
Dr. Andrija Mohorovičić, znanstvenik svjetskoga formata
Ime Andreja Mohorovičića, geofizičara, meteorologa i seizmologa, koji je rođen na današnji dan u Voloskom prije 164 godina, postalo je svojina svekolike svjetske znanstvene zajednice. Za svoje otkriće diskontinuiteta dobio je jedno od najvećih priznanja koje znanstvenik može dobiti: 1970. godine jedan Mjesečev krater imenovan je njegovim imenom. Na Mjesecu je Mohorovičić sada u društvu velikana kao što su Kopernik, Einstein, Newton, Julije Cezar, Kepler, Goethe. Mohorovičića su uvrstili uz 21 ime među najvažnije istraživače na području seizmologije u razdoblju od 1860. do 1936. godine.
Protivnik svake parade
Prigodom njegove smrti 1936. godine Stjepan Škreb, upravitelj Geofizičkoga zavoda u Zagrebu, napisao je: "Dok se u drugim nekim naukama nastojalo velikom popularnošću doći do uspjeha i potpore, Mohorovičić je u području svojem radio u tišini, a da ga ljudi ni poznavali nisu, tek dnevne prognoze, što ih je davao novinama dale su prigode, da se, bar u šalama, njegovo ime spominje u širim krugovima. Protivnik svake parade i javnih nastupa, ali zato uporan i siguran radnik unutar svojega zavoda i svojega područja, prošao je životom uradivši mnogo, a stekavši malo".
Iza naziva Mohorovičićev zakon, Mohorovičićeva epicentrala, Mohorovičićev seizmograf, kriju se znanstvena otkrića čovjeka rođenog na istočnoj obali Istre. Za njega kažu da je bio "zaljubljenik u nebo koji je otkrio utrobu zemlje".
Rad Andrije Mohorovičića kao organizatora geofizičkih znanosti u Hrvatskoj od izuzetna je značenja. Njegov je znanstveni rad vrlo opsežan, vremenski obuhvaća pola stoljeća, a išao je u dva glavna smjera: u meteorologiji i seizmologiji. Mnoge njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo godina kasnije: djelovanje potresa na građevine, iskorištavanje energije bure, modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, obrana od tuče i sl.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
