Galerija Malenica
Znanstveni skup Crtice iz povijesti Kanfanarštine
(Crtice iz povijesti Kanfanarštine)
U organizaciji Udruge Dvegrajci i Općine Kanfanar u petak 2. listopada održan je u Galeriji
Malenica sedamnaesti po redu znanstveni skup Crtice iz povijesti Kanfanarštine. Znanstveni skup se tradicionalno održava povodom dana Općine Kanfanar i slavlja svetice zaštitnice Kanfanara Sv. Sofije. Cilj mu je istraživanje i promocija kanfanarske povijesti i baštine.
Ovogodišnji program skupa brojao je sedam izlaganja i devet izlagača. U predavanju Antona Medena bilo je riječi o pastirskim kolibama koje imaju tor, a autor ih nabraja te uspoređuje s onima iz prapovijesti. Drugo je predavanje dr. sc. Marka Jelenića bilo posvećeno jednoj demografskoj temi, rođenjima/krštenjima na području župe Kanfanar u razdoblju između 1858. i 1865., kada u Kanfanaru prema istraživanju autora raste broj stanovnika. Slijedilo je predavanje "150 godina Štrike-Ferate Kanfanar – Rovinj" koje je održao doc.dr. Josip Orbanić. Ovom se temom prigodno obilježilo ovu važnu godišnjicu od početka prometovanja vlakova na relaciji Kanfanar – Rovinj. Predavanje Kristine Hekić bilo je posvećeno nadimcima kanfanarskih obitelji, koji su vrlo raznoliki, a jezično su zanimljiva tema za istraživanje. "Naših 50 lit" tema je kojom je Branislav Ostojić podsjetio na još jednu važnu godišnjicu, a to je pedeset godina postojanja Kulturno umjetničkog društva Dvigrad.
Na skupu nisu nedostajale ni teme iz suvremene književnosti, tako je doc.dr.sc. Valter Milovan govorio o poeziji kanfanarske spisateljice Gracijele Putina, stilskim obilježjima i temama o kojima piše. Posljednje predavanje održala su tri autora, prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa suradnicima Darkom Udovičićem i Annom Marigondom. Tema njihova izlaganja bila je "Mrgani - od povijesne priče, preko etnoloških tema do suvremenog turističkog proizvoda" / "Morgani - dal racconto storico, ai temi etnologici e al prodotto turistico moderno". Predavanje je bilo podijeljeno u tri djela, najprije je prof.dr.sc. Slaven Bertoša govorio o povijesnim odrednicama nastanka i razvoja sela Mrgani da bi potom Darko Udovičić ispričao zanimljivu legendu, a Anna Marigonda predstavila enogastronomski projekt vezan uz samo selo Mrgani.
