Javnozdravstveni prioritet
Mentalno zdravlje djece i mladih zajednička je odgovornost škole, obitelji i društva
(Istarska županija)
Mentalno zdravlje djece i mladih jedan je od najvećih izazova suvremenog društva, a pravodobno prepoznavanje teškoća, prevencija i međusobna suradnja stručnjaka ključni su za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za odrastanje. Upravo su te teme bile u središtu prvog stručnog skupa "ISTRAžimo mentalno zdravlje djece i mladih", održanog ovog tjedna u Zajednici Talijana - Circolo u Puli.
Skup je organizirala Istarska županija u suradnji sa četirima županijskim stručnim vijećima, a okupio je više od 120 sudionika, potvrdivši velik interes za razmjenu znanja, iskustava i jačanje stručne suradnje.
Povezivanje stručnjaka
Zamjenica župana Istarske županije dr. med. Gordana Antić otvorila je stručni skup istaknuvši važnost pravodobnog prepoznavanja poteškoća mentalnog zdravlja i zajedničkog djelovanja svih uključenih sustava.
- Mentalno zdravlje djece i mladih jedan je od prioriteta Istarske županije, a posebno smo usmjereni na izazove povezane s prekomjernim korištenjem digitalnih uređaja, odnosno ekranizmom. Digitalni svijet donosi brojne mogućnosti, ali njegovo prekomjerno korištenje može utjecati na koncentraciju i pažnju, udaljavati djecu od stvarnog svijeta te stvarati nerealnu sliku o tome kakav bi život trebao biti. Sve to može dodatno pridonijeti poteškoćama s kojima se djeca i mladi danas suočavaju, poručila je zamjenica župana Antić.
Podsjetila je kako je mentalno zdravlje djece i mladih uvršteno među javnozdravstvene prioritete Istarske županije u okviru Plana za zdravlje Istarske županije za razdoblje 2025. - 2027. godine.
Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije Patricia Percan naglasila je da je ideja o organizaciji skupa proizašla iz potrebe za dodatnim stručnim usavršavanjem i povezivanjem stručnjaka.
- Željeli smo promisliti što možemo dodatno učiniti za škole i kako napraviti iskorak u području edukacija koje stručnim suradnicima, unatoč postojećim mogućnostima, nisu uvijek dostupne u dovoljnoj mjeri. Druga nam je vodilja bila okupiti sva županijska stručna vijeća na jednom zajedničkom skupu. Početkom travnja formirali smo radnu skupinu koja je sudjelovala u pripremi programa i odabiru predavača. Vjerujem kako će skup biti koristan svima, da ćemo otvoriti prostor za pitanja i raspravu te dobiti nova znanja koja ćemo moći primijeniti u radu s djecom i mladima, poručila je pročelnica Percan.
Stručni dio programa započeo je pregledom pojavnosti maloljetničke delinkvencije i nasilja među djecom i mladima, kao i pregledom aktualnog stanja mentalnog zdravlja djece i mladih, s naglaskom na prisutne teškoće, ali i dostupne oblike podrške i usluge u Istarskoj županiji.
Biljana Butigan, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Policijske uprave istarske, i Kristina Pauro, psihologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, predstavile su aktualne izazove povezane s nasiljem među djecom i mladima te mentalnim zdravljem. Podatak da je u Istri tijekom 2025. godine prijavljeno 111 događaja nasilja među djecom i mladima, dok ih je u prvih devet mjeseci 2026. zabilježeno 119, dodatno naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja i prijavljivanja nasilja te dosljednog postupanja u skladu s protokolima.
Prema podacima koje je predstavila Kristina Pauro, tijekom 2025. godine u službi za mentalno zdravlje evidentirano je 2.445 korisnika. Od toga se 25,7 posto odnosilo na osobe koje su se javile zbog konzumacije sredstava ovisnosti ili problema povezanih s ovisnošću, dok je 74,3 posto korisnika zatražilo pomoć zbog teškoća iz područja mentalnog zdravlja. U radu je bilo obuhvaćeno i 495 roditelja, odnosno članova obitelji. Najviše je korisnika bilo iz Pule.
Posebno je istaknuta važnost brze reakcije i suradnje policije, škola, zdravstvenih ustanova i socijalnih službi, uz pravodobnu razmjenu informacija i zajedničku procjenu rizika. Sve veći broj djece i mladih koji traže podršku zbog teškoća mentalnog zdravlja ujedno podsjeća na važnost dostupnih usluga i uključivanja obitelji. Kao pozitivan primjer uspješne međuresorne suradnje posebno je pohvaljena Policijska uprava istarska, čiji je zajednički rad sa školama pridonio pravodobnijem i pravilnijem prijavljivanju nasilja među djecom i mladima. Taj napredak potvrđuje koliko su kontinuirana suradnja, povjerenje i jasno definirani postupci važni za zaštitu djece i stvaranje sigurnijeg okruženja za njihov rast i razvoj.
Dr. sc. Boris Jokić, psiholog i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, kroz izlaganje "Are Kids Alright?" potaknuo je sudionike da preispitaju kako danas gledamo na mlade i prisjete se vlastitih školskih dana. Oslanjajući se na statističke podatke i longitudinalna istraživanja, govorio je o zadovoljstvu mladih životom, ulozi roditelja i utjecaju njihovih očekivanja, upozorivši na rizike pretjeranog usmjeravanja isključivo na školske ocjene i nerealnih zahtjeva.
Kao primjer drugačijeg pristupa obrazovanju predstavio je predmet Škola i zajednica (ŠiZ), u kojem učenici sami odabiru teme kojima se žele baviti i aktivno sudjeluju u oblikovanju nastave. Ovaj model, prisutan i u brojnim srednjim školama Istarske županije, potiče samostalnost, dijalog i povezivanje sa stvarnim životnim izazovima. Dr. sc. Mirta Vranko, voditeljica Odjela za socijalnu pedagogiju Klinike za psihijatriju Vrapče, govorila je o afektivnim teškoćama djece i mladih, ističući kako stalna komunikacija i prisutnost na društvenim mrežama ne znače nužno i osjećaj bliskosti i pripadanja. Anksioznost, depresivnost i emocionalne teškoće ne moraju uvijek biti vidljive, zbog čega je važno prepoznati promjene u ponašanju, povlačenje i gubitak interesa te na vrijeme pružiti podršku.
Posebno je naglasila važnost odnosa s odraslima, obiteljske podrške i osjećaja pripadnosti školi kao zaštitnih čimbenika mentalnog zdravlja. Porukom "Škola ne mora liječiti, ali ne smije propustiti" istaknula je važnost pravodobnog prepoznavanja teškoća, razgovora bez osuđivanja te suradnje škole, obitelji i stručnjaka. Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za socijalne pedagoge i preventivne programe u AZOO-u, održala je predavanje o konceptu otpornosti i njegovoj ključnoj ulozi u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih. Naglasila je da otpornost nije samo osobina s kojom se dijete rađa, već dinamičan proces koji se razvija kroz odnose povjerenja, podršku obitelji i podržavajuće školsko okruženje.
U tom procesu stručni suradnici imaju ključnu i nezamjenjivu ulogu. Oni su ti koji kroz preventivne programe i svakodnevnu podršku grade kapacitete i vještine suočavanja kod djece dok su ona još dobro, prije nego što se izazovi pretvore u ozbiljnije teškoće u ponašanju. Otpornost se ne svodi na stvaranje "jakog djeteta", već na stvaranje mreže podrške u kojoj stručni suradnici pomažu razumjeti potrebe koje stoje iza ponašanja.
Može li empatija puniti?
U inspirativnom i duboko ljudskom predavanju naslovljenom "Može li empatija puniti?", dr. Hrvoje Handl, psihijatar, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane H(rana) pri Klinici za psihijatriju Sv. Ivan u Zagrebu, povezao je neuroznanost, psihoanalizu i svakodnevni život kako bi nas podsjetio na moć istinskog povezivanja. Kroz priče i teorijske koncepte (osvrćući se na rad Giacoma Rizzolattija o zrcalnim neuronima te psihoanalitičku perspektivu Stefana Bologninija), predavanje je istražilo kako ljudski mozak reagira na tuđe emocije i zašto nam je empatija nužna. Posebnosti predavanja pridonijeli su vježba sa zrcalima i terapijski pas Ettera koji je pratio predavanje.
Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u svom je predavanju otvorio važno pitanje sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju. Prikazavši zabrinjavajuće trendove porasta elektroničkog nasilja, sextortiona i drugih digitalnih ugroza, istaknuo je da djeca često ne traže pomoć odraslih zbog srama ili straha da će im biti oduzeti mobiteli. Posebno je naglašena važnost novog vrijednog resursa u Istri - ureda Centra za sigurniji internet (CSI) u Puli, pokrenutog uz podršku Istarske županije. Ovaj centar pruža konkretnu i dostupnu podršku djeci, roditeljima i stručnjacima na lokalnoj razini, kroz besplatno i anonimno savjetovanje (Helpline 0800 606 606) te edukativne aktivnosti.
Stručni skup još je jednom potvrdio da briga o mentalnom zdravlju djece i mladih zahtijeva znanje, pravodobno prepoznavanje teškoća i suradnju svih koji sudjeluju u njihovu odrastanju. U vremenu kada se škole suočavaju sa sve složenijim izazovima, sve je važnije osnaživati stručne suradnike i pružiti im podršku u radu. Jedna od glavnih poruka skupa bila je: "Ulaganje u školu nije samo ulaganje u prostor i opremu: najvrjednije što škola ima jesu ljudi koji u njoj rade. Ulaganjem u njihovo znanje, podršku i razvoj, ulažemo u dobrobit i budućnost naše djece i mladih."
Prvo ovakvo okupljanje u Istri otvorilo je prostor za razmjenu znanja, iskustava i povezivanje stručnjaka iz različitih sustava, uz zajedničku poruku da djeci i mladima nisu dovoljni samo sustavi koji reagiraju kada se teškoće pojave, već im je potrebno okruženje u kojem će biti prepoznati, saslušani i podržani na vrijeme. Organizatori se nadaju da će ovaj skup postati tradicija i nastaviti poticati suradnju koja je nužna za stvaranje sigurnijeg i poticajnijeg okruženja za odrastanje.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
