Dan Istarske županije

Rujanske odluke nisu povijesni dokument, nego temelj vrijednosti na kojima se gradila moderna Istra

| Autor: Boris Bilas
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Skupština Istarske županije danas će u Pazinu svečanom sjednicom obilježiti Dan Istarske županije, odnosno obilježit će se potpisivanje Pazinskih ili Rujanskih odluka iz 1943. godine. Tim će se povodom u Pazinu okupiti istarski politički vrh, uz goste iz Zagreba i iz javnog života Istarske županije. Današnji dan nije tek puki administrativni praznik na kalendaru, već simbolični datum jednog dugog i mukotrpnog puta prema slobodi i vlastitom identitetu. Slati poruke tolerancije, suživota i regionalnog ponosa iz Istre danas se čini prirodnim, no temelji te moderne, otvorene i napredne regije duboko su ukorijenjeni u sudbonosnim događajima iz rujna 1943. godine. Rujanske odluke, donesene u danima općeg narodnog ustanka nakon kapitulacije fašističke Italije, predstavljaju najvažniju prekretnicu u modernoj povijesti istarskog poluotoka, trenutak kada je narod Istre uzeo sudbinu u vlastite ruke.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Pokušaj brisanja identiteta

Kada se danas s distance od više od osam desetljeća promatraju ti povijesni dani, postaje jasno da proglas o "priključenju matici zemlji" nije bio samo vojni ili politički akt nego je to bio krik generacija koje su preživjele sustavni pokušaj brisanja nacionalnog identiteta, zabranu jezika, zatvaranje škola i batinanje. Istarski rodoljubi i antifašisti, predvođeni vizionarima poput Joakima Rakovca, koji su za taj cilj položili i vlastite živote, u Pazinu su jasno poručili kako Istra prekida veze s onima koji su je tlačili i da se vraća svom prirodnom i nacionalnom stablu. Značaj tih odluka nadrasta okvire samog Drugog svjetskog rata; one su postale ustavnopravni i moralni temelj na kojem je, pedeset godina kasnije, branjena i stvorena moderna i neovisna Republika Hrvatska.(Arhiva Glasa Istre)

- Rujanske odluke za nas nisu samo povijesni dokument, nego temelj vrijednosti na kojima smo gradili modernu Istru. Generacije prije nas imale su jasnu viziju kakvu Istru žele: slobodnu, otvorenu i svoju. Na nama je da te vrijednosti danas živimo i da ih sačuvamo za generacije koje dolaze. Istra je kroz svoju povijest naučila koliko su sloboda, identitet i pravo čovjeka da bude ono što jest dragocjeni. Zato danas s ponosom čuvamo našu višejezičnost, multikulturalnost, antifašizam i poštovanje različitosti. Svijet se mijenja, mijenja se i Istra, ali neke vrijednosti moraju trajati. Naš je zadatak napredovati, a ostati svoji, poručio je istarski župan Boris Miletić.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Županove riječi potvrđuje i činjenica da su Rujanske odluke, iako donesene u jeku borbe i otpora, u sebi nosile dio onoga što danas nazivamo "istrijanstvom" – inkluzivnosti, multikulturalnosti i suživota. Iako su odluke proglasile sjedinjenje s hrvatskom maticom, one nisu značile odbacivanje drugih jer je borba za slobodu u Istri uvijek bila i borba za pravo svakog čovjeka, bez obzira na nacionalnost, da živi dostojanstveno. Baš to kao ključni element ovog dokumenta ističe i predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Flego.

Temeljne vrijednosti

- Rujanske odluke kao najvažnije odluke u istarskoj povijesti 20. stoljeća i kao odluke koje su snažno definirale naše temeljne vrijednosti, nisu i neće biti muzejske vrijednosti, već naš svakodnevni život jer na njima gradimo naše odgovorne odluke i postupanja vezana uz budućnost Istre, rekao nam je Valter Flego.

Iz njegovih riječi slijedi i da je suvremena Istarska županija, kao jedna od ekonomski najrazvijenijih i najprogresivnijih hrvatskih regija, izravni nasljednik tog duha iz 1943. godine. Rujanske odluke stoga nisu tek prašnjavi dokument u arhivu nego su živi ustav istarskog načina života, podsjetnik da se sloboda i napredak nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

"Ujedinjenje Istre s hrvatskom braćom"

Pazinske odluke ili Rujanske odluke su manifestne odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Okružni Narodnooslobodilački odbor za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je politički manifest s odlukom o "priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom". U proglasu pod nazivom "Istarski narode" stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je "Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati" te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.

Predsjedništvo i Izvršni odbor ZAVNOH-a, koji je na I. zasjedanju naveo kao cilj borbe sjedinjenje otuđenih krajeva matici zemlji, potvrdili su 20. rujna odluku Okružnog NOO-a za Istru svojom Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. U Pazinu je 26. rujna održan sabor na kojem je izabran privremeni Pokrajinski NOO za Istru te potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom. Donesene su i odluke o ukidanju talijanskih fašističkih zakona, o promjeni nasilno potalijančenih prezimena, imena i toponima, o otvaranju hrvatskih škola, o hrvatskom jeziku u crkvi, o priznavanju nacionalnih prava talijanske manjini u Istri te o vraćanju u Italiju Talijana doseljenih nakon 1918. radi odnarođivanja Hrvata. U listopadu je sjedinjenje Istre potvrđeno na II. zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, a u studenom je akte ZAVNOH-a i Slovenskog narodnoosvobodilnog odbora sankcionirao AVNOJ na svojem II. zasjedanju u Jajcu.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama