FOTO / U Pazinu traje rasprava o otpadu iz Gospića: Hoće li završiti u Holcimovoj tvornici u Koromačnom?

Tematska sjednica Skupštine Istarske županije održava se danas u Pazinu, a na samom početku predsjednik Skupštine Valter Flego naveo je da je dobio četiri prijedloga zaključka, od Dalibora Pausa, SDP-a, HDZ-a te zajednički prijedlog IDS-a i Nezavisne liste Borisa Miletića. No, odmah na početku sjednice Dalibor Paus obavijestio je Valtera Flegu da odustaje od svog prijedloga i da je suglasan s prijedlogom IDS-a i Nezavisne liste Borisa Miletića.

Baš je Miletić prvi izašao za govornicu Županijske skupštine te rekao kako u cijelom ovom slučaju i odluci Vlade vidi tri ključna dionika.

- Jedan je Općina Raša, drugi je sama tvornica cementa, a treći je Vlada, odnosno nadležno ministarstvo i sam Fond za zaštitu okoliša. Dakle, Vlada je donijela odluku o zbrinjavanju dijela otpada u dvije tvornice cementa, jednu u Koromačnu, drugu u Našicama, s pretpostavkom da se radi o neopasnom otpadu koji može biti uporabljen u fazi proizvodnje cementa u ove dvije tvornice, a za što tvornice posjeduju valjane okolišne i druge dozvole. Mislim da je to trebalo kvalitetnije i na vrijeme iskomunicirati i s načelnikom same Općine i sa Županijom, jer osobno sam o tome saznao iz medija tek 10. rujna, rekao je župan te napomenuo da smatra kako tvornica Holcim koristi visoke standarde zaštite okoliša.

Dodao je da je u razgovoru s upravom tvornice iznio zabrinutost i potrebu za kvalitetnijom komunikacijom te jasnim garancijama, kako prema građanima, tako i prema svim zainteresiranim stranama, da će se izvršiti neovisna analiza tog otpada.

- Ako bi takva analiza pokazala bilo kakav sastav koji ne bi mogao biti uporabljen u procesu proizvodnje cementa, tražili smo da se takav otpad ne prihvaća. Uprava tvornice, na čelu s direktorom, to je prihvatila. Razumijem političku zainteresiranost jer je tema uznemirila građane i građani prvenstveno imaju pravo znati o kakvom se otpadu radi i može li on biti na siguran način zbrinut, jer uprava tvornice nam je rekla da to čini negdje oko 0,7 posto oporabe otpada koja se godišnje uporabi u tvornici, čiji su dobavljači pretežito iz Italije i Slovenije. Također, kao župan sam promptno reagirao prema nadležnima, od same ministrice i predsjednika Vlade. Ono što smatram jest da bi ova Skupština trebala jasno reći da radnici koji rade u toj tvornici pošteno rade svoj posao, za to primaju plaću i oni sigurno niti su krivi niti se trebaju osjećati krivima što pošteno rade i tako prehranjuju svoje obitelji.

- Ono što ne mogu kao istarski župan prihvatiti su teze o nekakvoj istarskoj nesolidarnosti. Mislim da smo od osnutka Republike Hrvatske do danas itekako pokazali svoju solidarnost i da to ne trebamo dokazivati. Ono što smo u razgovoru s predsjednikom Skupštine imali kao intenciju jest postići jednu razinu suglasja unutar ovog najvišeg predstavničkog tijela kada govorimo o ovoj problematici, a u konačnici to je imenovanje jednog tijela koje bi dodatno, napominjem riječ dodatno, nadziralo i kontroliralo sve ove podatke, a na čijem čelu bi bio pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Mirko Radulović i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Aleksandar Stojanović. S obzirom na to da se radi o lokaciji Koromačna i čitavom području Labinštine, u tom bi tijelu bio i načelnik Općine Leo Knapić, a na kraju bi članovi bili i pet predstavnika klubova vijećnika iz Županijske skupštine – zaključio je župan Miletić.

Načelnik Općine Raša Leo Knapić rekao je da kao načelnik ima odgovornost prema ljudima koji žive u Općini Raša i koji su s pravom zabrinuti za budućnost svog kraja.

- Naša je dužnost osigurati da se poštuju najviši ekološki standardi i naši stanovnici prosvjeduju jer imaju pravo znati što se donosi u njihovu Općinu. Čvrsto sam uvjeren da će odluka biti u skladu s očekivanjima građana Općine Raša jer sustav mora predvidjeti da se lokalnu zajednicu pita za ovako važne odluke. Dosadašnji sastanci s MO Koromačno pokazali su da djelujemo suglasno i da imamo iste ciljeve te smo zato predstavili svojih pet točaka za koje tražimo da ih Skupština uvaži, rekao je Knapić te dodao da zaštita zdravlja nije tema za politička nadmetanja, već da bi želio da na sjednici vijećnici pokažu zajedništvo i usvoje tražene zahtjeve Općine Raša.

SDP-ova Sanja Radolović rekla je da su prošle godine donesene izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, dok Istarska županija plan gospodarenja otpadom nema, iako ga je zakonski trebala imati.

- Drago mi je da je spomenut i Kaštijun i Pazin jer nitko od tih problema ne bježi, ali iz Holcima su prihvaćali otpad iz Slovenije i Italije dok im otpad iz Kaštijuna nije bio dovoljno dobar. Zabrinuti smo jer se ekološka studija iz 2024. pokazala potpuno pogrešnom, a otpad iz Gospića odbijen je od gradonačelnika gradova gdje je na vlasti HDZ. Trebamo biti solidarni, ali plan gospodarenja otpadom u Istri ne postoji, a turistički gradovi imaju velikih problema s otpadom. Zbog svega što sam navela vjerujem da predstavnici Vlade i Fonda razumiju zabrinutost građana zbog iskustva koje imaju s Kaštijunom i Pazinom. Imali smo priliku slušati struku, ali poruke su prije svega političke i SDP će pružiti ruku suradnje svima u Skupštini kako bismo donijeli zajedničku odluku, navela je Sanja Radolović.

Načelnik Općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić rekao je da istarski HDZ ne traži bjanko obustavu dovoza otpada, ali niti ne umanjuje zabrinutost građana za cijeli slučaj.

- Tražimo pojačani nadzor svega što dolazi u Koromačno, ali i na Kaštijun. Nama u HDZ-u je smiješno što je prijedlog SDP-a jednak prijedlogu Dalibora Pausa i možda bi mu Vili Bassanese trebao dati pristupnicu SDP-u. Postavljam pitanje kako ćemo riješiti 13 tisuća tona iz Pazina i kako ćemo dugoročno riješiti problem Kaštijuna. Poruka SDP-u je da će se sa svakom tonom spaljenog otpada smanjiti populizam koji provode SDP, Možemo! i kolega Paus. Mi smatramo da Holcim smije prihvatiti samo onu frakciju koja zadovoljava svu zakonsku proceduru i sve zakone. Predstavnici Holcima uložili su 37 milijuna eura kako bi mogli prihvaćati otpad s Kaštijuna i od velikih turističkih tvrtki.

- U ozbiljnoj smo situaciji i mi u Istri moramo sjesti i konačno riješiti problematiku Kaštijuna, zaključio je Mario Bratulić, kojem je potom odgovorio Dalibor Paus.

- Drago mi je da ste prepoznali da sam prvi prepoznao ovaj problem i da sam pozvao Vladu da odustane od ove odluke, kao što je to učinio i gradonačelnik Zaprešića Turk, koji je doslovno zabranio Vladi da ovaj otpad, koji sada treba doći u Koromačno, doveze u Zaprešić. Očekujem da tako solidarni u obrani Koromačnog budemo i mi u ovoj Skupštini, rekao je Paus.

Robert Velenik iz IDS-a rekao je da se u Istri ne smije odlučivati bez Istre i bez građana Istre.

- Ono što nas smeta jest da smo o svemu saznali na prošloj sjednici Skupštine i mislimo da sve nije obavljeno transparentno. I zato smatramo da nije korektno što u tu odluku nije bila uključena lokalna zajednica. Zahtijevamo pravodobnu komunikaciju s lokalnim stanovništvom i lokalnim vlastima. I zato tražimo da Vlada obustavi odluku o slanju otpada u tvornicu u Koromačnom. Tražimo i da se kontinuirano prate emisije cementare te da se trenutačno šalju Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, kao i da se osnuje radna skupina koju je već spomenuo župan Miletić, zaključio je Velenik.

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić u svom se obraćanju osvrnula na navode Marija Bratulića, koji je u raspravi spomenuo otpad u Pazinu.

- Pazin nije sutra, a ni Kaštijun nije od jučer. O tome nismo ozbiljno pričali u Skupštini, iako je SDP tražio tematsku sjednicu i o Kaštijunu. Problem Gospića treba riješiti, ali 650 tona neće riješiti problem Gospića jer ostaje još 35 tisuća tona i zato je ovo odluka kojom se želi spasiti obraz Vlade. Ne može se o problemu Gospića i dovozu otpada u Koromačno raspravljati s problemom Kaštijuna i Pazina. Lokalna zajednica mora biti informirana prije nego što se odluka donese i ovo nije sukob Gospića i Labina. Tražimo da Vlada povuče svoju odluku jer se ovakve odluke ne donose bez pristanka lokalne zajednice. Ako postoje planovi da Koromačno dugoročno bude mjesto oporabe otpada, onda to ne smijemo saznati iz političkih priopćenja, rekla je gradonačelnica Pazina.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen je na sjednici županijske Skupštine rekao da je Vlada sredinom prošle godine donijela  izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom u kojem su, između ostalog, uvrštene lokacije onečišćne otpadom uz postojeće crne točke, gdje je temeljem analiza dodano šest takvih dodatnih lokacija.

- Tu nije samo ova lokacija o kojoj se najviše priča, lokacija ilegalno odloženog otpada u Gospiću, već i u gradu Pazinu gdje je, po prvim procjenama, gotovo 13.000 tona recikliranog otpadnog plastike, gume, tekstilnog otpada. To govorim samo da dobijete širi dojam o tim lokacijama jer otpad u Gospiću je samo jedan dio takvih točaka za koje je Vlada osigurala sredstva. Mi paralelno radimo pet do šest sanacija u ovome trenutku, a što se tiče generalno gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji, Vlada je osigurala gotovo 60-ak milijuna eura, od sredstava za izgradnju Kaštijuna i pretovarne stanice, ali isto tako i sredstva za odvojeno prikupljanje otpada i gotovo 4500 spremnika, rekao je Balen koji se potom okrenuo otpadu koji bi trebao doći u Koromačno.

- Što se tiče ove teme otpada iz Gospića, razumijemo zabrinutost i građana i javnosti, kako u Gospiću, tako i ovdje u Istri i u Našicama. Međutim, napravljene su dvije analize i zaključeno je da se radi o 650 tona u big-bag vrećama koje se nalaze tamo u silosu i one su okarakterizirane kao neopasan otpad. To je mješavina otpadne plastike i frakcija višekratnih naslaga od mehaničke obrade koji su okarakterizirani kao neopasan otpad. Isto tako, količina otpada je definirana kao 300 tona u Koromačnu, a 300 tona u Nexeu, a to predstavlja ispod 1 % kapaciteta godišnjeg otpada koji ta cementara obrađuje. Ponavljam, mi razumijemo i zabrinutost građana i načelnika općine Raša, rekao je Balen te je dodao da je Fond za zaštitu okoliša u već dugo prisutan u Istri.

- Sa svim općinama i gradovima imamo suradnju. Ponavljam, zabrinutost je u redu, ali moramo pratiti činjenice i struku. Cijeli ovaj proces što se tiče zbrinjavanja neopasnog otpada iz Gospića će biti kontroliran i nama je cilj da se otpad zbrine, i sanira trajno, na zakonit način, kako bi se te lokacije vratile u prvobitne položaje, zaključio je Luka Balen.

Povezane vijesti

• Usvojena Deklaracija o pravu na slobodu kretanja ljudi i dobara
• Plin je jedini energent za plominsku elektranu
• "Ilegalni otpad iz Like se neće spaljivati u Istri!": Prosvjed uoči Županijske skupštine