Projekt "Crošnjica"
Najmlađi će saditi, promatrati i pratiti kako raste zeleniji Umag
(Grad Umag)
Grad Umag krajem listopada pokreće projekt "Crošnjica", vrijedan 24.125 eura, u sklopu kojeg će se na javnim površinama saditi male urbane šumice, a u njihovo planiranje, sadnju i praćenje bit će uključena djeca i mladi iz umaških vrtića i škola.
Projekt u cijelosti financira Grad Umag, a provodit će ga u suradnji sa Savezom izviđača Hrvatske i kreativnom agencijom Hearth, priopćili su iz Grada.
"Crošnjica" se nadovezuje na projekt "Voli Umag, izdvoji s(v)e", koji je dosad bio usmjeren prvenstveno na edukaciju o kružnom gospodarenju otpadom, reciklaži i ponovnoj uporabi. Novi sadržaji proširit će program na sadnju, ozelenjavanje grada i hortikulturno uređenje javnih površina.
U projekt su uključeni i stručnjaci šumarske i agronomske struke.
Projekt kreće krajem listopada
Prvi radni sastanak o provedbi projekta održan je 15. rujna u uredu gradonačelnika Vilija Bassanesea.
Na sastanku su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za opću upravu i društvene djelatnosti Slaviša Šmalc te pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za razvoj, izgradnju i održavanje Jelena Nekić.
Savez izviđača Hrvatske predstavljali su izvršni direktor Dan Špicer i voditeljica edukativnog dijela projekta Nikolina Franček, dok je u ime agencije Hearth sudjelovao njezin predsjednik Igor Mladinović.
Projekt "Crošnjica" Savez izviđača Hrvatske i Hearth razvili su kao model ozelenjavanja javnih površina sadnjom takozvanih džepnih šumica. Uz samu sadnju, projekt uključuje edukativne radionice za djecu i mlade te njihovo sudjelovanje u osmišljavanju i održavanju tih površina.
Program je usmjeren na teme bioraznolikosti, klimatskih promjena i prilagodbe gradova klimatskim izazovima. Takve se šumice najčešće povezuju s lokalnim školama, a u njihovo nastajanje i održavanje uključuju se učenici, nastavnici i lokalna zajednica.
Šumice na 150 do 300 četvornih metara
Crošnjica je zamišljena kao urbana šumica sastavljena od autohtonih i udomaćenih biljnih vrsta, uključujući stabla, grmlje i prizemno raslinje.
Sadit će se prema Miyawaki metodi, nazvanoj po japanskom botaničaru Akiri Miyawakiju. Metoda podrazumijeva istodobnu sadnju različitih slojeva vegetacije, pri čemu se na jednom četvornom metru sade dvije do tri biljne vrste.
Površina pojedine šumice trebala bi iznositi između 150 i 300 četvornih metara. Prije sadnje predviđena je i obrada tla, prvenstveno kroz meliorativne zahvate.
Prema podacima organizatora, takve šumice nakon uspostave zahtijevaju relativno malo održavanja, a raznolikost biljnih vrsta može pridonijeti povećanju lokalne bioraznolikosti, stvaranju staništa za oprašivače, regulaciji temperature i smanjenju onečišćenja zraka.
Djeca uključena u sadnju i praćenje razvoja
Važan dio projekta bit će edukativne radionice koje će se održavati prije i nakon planiranja i sadnje pojedine Crošnjice.
Djeca i mladi učit će o biljnim vrstama, razvoju urbanih šumica, bioraznolikosti i utjecaju zelenih površina na gradski prostor.
Program će se temeljiti na praktičnom radu, promatranju i istraživanju, a sudionici će tijekom vremena moći pratiti kako se posađena šumica razvija.
U planiranje, sadnju i održavanje posađenog bilja trebala bi se uključiti i lokalna zajednica, zajedno s učenicima i nastavnicima umaških škola.
