Pazinske odluke
Suzana Jašić: Društvo je toliko nahuškano i podijeljeno da su uzdrmane i vrijednosti na kojima počiva naša država
(Grad Pazin)
Grad Pazin i ove godine obilježava Rujanske svečanosti, kojima se čuva sjećanje na donošenje povijesnih Pazinskih odluka iz rujna 1943. godine. Središnji dio obilježavanja održao se u petak u pazinskom Spomen domu gdje se povodom 83. obljetnice donošenja Pazinskih odluka održala svečana sjednica pazinskog Gradskog vijeća. Na sjednici su osim svih članova Gradskog vijeća prisutni bili i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić, istarski župan Boris Miletić, nekoliko saborskih zastupnika i zastupnica te kao izaslanik predsjednika Zorana Milanovića, predstojnik njegovog ureda Orsat Miljenić.
Značaj Pazinskih odluka
Na samom početku sjednice predsjednik Udruge antifašista Pazin Milan Antolović podsjetio je prisutne na događaje i okolnosti koje su prethodile usvajanju Pazinskih ili Rujanskih odluka. Riječ je o odlukama Narodnooslobodilačkog odbora za Istru koje su usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Antolović se prisjetio svih najvažnijih datuma u antifašističkoj borbi Istre, od osnivanja Labinske republike i Proštinske bune do konačnog pripojenja Istre matici Hrvatskoj te Domovinskog rata.
Nakon njega na govornicu je izašla gradonačelnica Pazina Suzana Jašić koja je održala inspirativan govor o značenju Pazinskih odluka i ulozi onih koji su tijekom i uoči 2. svjetskog rata dali svoje živote za slobodnu Istru.
- Gospodine Antoloviću, zahvaljujem na uvijek zanimljivom prisjećanju na naše pretke. Zamislimo na trenutak da su danas s nama u ovoj dvorani njihovi duhovi. Juraj Dobrila, porečko-pulski biskup rođen u Ježenju, predvodnik hrvatskog preporoda u Istri, borac za prava narodnog jezika i osiromašeni puk. Bio bi sretan da vidi da su istarski ljudi danas pismeni i da se školuju. A do neba ponosan što pazinska gimnazija i strukovna škola nose njegovo ime. Vladimir Gortan iz Berma, simbol otpora fašizmu, kojega su talijanske fašističke vlasti strijeljale u Puli, otvorio bi današnje portale i društvene mreže, pročitao nekoliko komentara i - umro po drugi put. Olga Ban, sedamnaestogodišnjakinja iz Zarečja, strijeljana jer je sa svojom obitelji pomagala partizanima i jer se nije htjela odreći svojih političkih uvjerenja, stajala bi pred pazinskim dječjim vrtićem koji nosi njezino ime i ponosno plakala gledajući djecu. Djecu koju ona nikada nije stigla imati. Ruža Petrović, seljanka iz Režanci, koju su 1944. talijanski karabinjeri i fašisti brutalno mučili jer je odbijala odati partizanske rute i položaje, a potom joj iskopali oči, ni nakon rata nije odustala. U Puli je osnovala društvo slijepih i slabovidnih osoba. Vjerojatno bi ih danas prvo posjetila. I nastavila se boriti za njih. A Božo Milanović, svećenik, teolog i političar koji je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. dokazima pokazivao tko živi u Istri i dao veliki doprinos njezinu pripajanju Hrvatskoj, možda bi danas ponovno tražio sugovornike. Ne više da razgovara o granicama Istre, nego o njezinoj supstanci. O tome što smo s njom učinili. Jesu li svi oni bili domoljubi? Jesu li živjeli komforne živote pravdajući se da nešto nije u njihovoj nadležnosti? Da oni nisu krivi? Da se ne žele miješati? Da su oni koji misle drukčije neprijatelji, izdajnici ili budale? Ili su bili aktivni u borbi za svoja uvjerenja, za činjenice, za slobodu, obrazovanje, mir, ravnopravnost i socijalnu pravdu? Jesu li, mnogo prije današnjeg Ustava, živjeli njegove temeljne vrijednosti čak i onda kada su zbog toga bili prokazivani, bili u manjini ili riskirali vlastiti život? Njih da se sramimo? Ne dolazi u obzir, rekla je na početku govora pazinska gradonačelnica koja je potom dodala kako nam preci trebaju biti izvor snage da ih budemo dostojni ili da budemo bolji od njih.
Nahuškano društvo
- A naše je društvo danas nahuškano i međusobno podijeljeno do mjere da su uzdrmane čak i vrijednosti na kojima počiva naša država, rekla je Suzana Jašić koja se u svom govoru osvrnula i na aktualna događanja u Istri s posebnim naglaskom na sječu šume na Ćićariji. Nakon kratke kronologije cijelog slučaja, Suzana Jašić je zaključila da Ćićarija nije samo priča o šumi, kao što Gospić, Benkovac i Pazin nisu samo priče o otpadu.
- To su priče o državi. O državi koja ima zakone, inspekcije, ministarstva, policiju i državna odvjetništva, državi koja od građana očekuje da poštuju njezina pravila. I zato građani imaju pravo očekivati da ih poštuje i ona sama. I da ih provodi onda kada još mogu nešto zaštititi, a ne tek kada od šume ostanu panjevi. Od tvornice - skladište otpada. A od odgovornosti – dopisi među institucijama. Jer domovina nije samo zastava. Domovina je i ova šuma. I pitanje je: tko ju je branio?, zapitala je pazinska gradonačelnica koje se u svom govoru prvenstveno obratila učenicima pazinskih osnovnih i srednjih škola od kojih je dio bio prisutan i na samoj svečanoj sjednici.
- I zato, posebno vama mladima koji danas sjedite ovdje: nemojte dopustiti da vam itko objasni da je ljubav prema domovini strah od drugih. Putujte. Po Istri, Hrvatskoj, regiji, Europi, svijetu. Upoznajte druge jezike, druge ljude, druge povijesti i druge načine života. Jer upoznajući svijet nećete manje voljeti svoj zavičaj. Vjerojatno ćete ga voljeti više. Ali ćete ga voljeti zrelije. Ne kao nešto što treba braniti od različitosti, nego kao nešto za što treba preuzeti odgovornost. Naši su preci svoje izbore napravili. Mi svakoga dana radimo svoje. Budimo ih dostojni. I, ako možemo, budimo bolji od njih. Smrt fašizmu. Sloboda pluralizmu. Sloboda narodu, zaključila je svoj govor Suzana Jašić.
Povezivanje različitih ljudi
Istarski župan Boris Miletić naglasio je kako je posebnost Istre upravo u njezinoj sposobnosti da kroz različita povijesna razdoblja povezuje ljude različitih iskustava i svjetonazora. Podsjetio je kako su se svojedobno povezali antifašisti, partizani i istarsko svećenstvo, dok danas važne datume istarske povijesti zajedno obilježavaju udruge antifašista i hrvatskih branitelja.
Takvo zajedništvo i međusobno uvažavanje, istaknuo je, vrijednosti su koje Istra treba čuvati i dalje prenositi novim generacijama.
- Budimo ono što Istra traži od nas – budimo ljudi, poručio je Miletić.
U svom obraćanju okupljenima, predstojnik Ureda predsjednika Milanovića, Orsat Miljenić se osvrnuo na koncepte domoljublja, pluralizma i očuvanja demokratskih vrijednosti u suvremenom društvu, povlačeći paralelu između povijesnih pouka i današnjih izazova.
Nacionalno jedinstvo
Govoreći o važnosti povijesnog trenutka u kojem je Istra odlučno trasirala svoj put prema matici domovini, Miljenić je naglasio da nacionalno jedinstvo i ljubav prema zemlji ne smiju biti ekskluzivno pravo niti jedne političke ili svjetonazorske opcije. Tom prigodom podijelio je i crticu iz vlastite obiteljske i životne priče.
- Moj djed je bio partizan, a ja sam hrvatski branitelj. Ta različita povijesna iskustva unutar samo dviju generacija jedne obitelji slikovito pokazuju ono što Istra najbolje razumije: različiti putevi i različita povijesna iskustva ne isključuju zajedničku pripadnost i ljubav prema domovini, istaknuo je Miljenić, dodavši kako je upravo Istra kroz povijest pokazala iznimnu sposobnost spajanja različitosti u zajednički napredak.
Izaslanik predsjednika iskoristio je govornicu u Pazinu kako bi poslao oštru poruku o trenutačnom stanju u hrvatskom javnom i političkom prostoru. Upozorio je na sve izraženiji i opasniji trend etiketiranja neistomišljenika.
- Danas svjedočimo praksi da se u javnom prostoru uopće ne sluša što netko govori, nego se ljude unaprijed svrstava, diskvalificira i etiketira isključivo prema tome tko govori. Pravo na različita mišljenja i slobodna rasprava temeljni su stupovi svakog zdravog, demokratskog društva. Stvaranje neprijatelja od ljudi samo zato što misle drukčije nema i ne smije imati mjesta u Hrvatskoj, poručio je predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić na kraju svog govora.
"Trovanje zemlje i šutnja pred korupcijom nisu ljubav prema državi"
Nedjelovanje institucija pred korupcijom i kriminalom je odustajanje od vlastite države
U svom se govoru pazinska gradonačelnica osvrnula i na pitanje domoljublja i uloge države.
- Podsjetimo se ustavnih vrednota: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava, demokratski višestranački sustav.
Istodobno, domoljublje se privatizira. Netko si uzima pravo drugima propisivati koliko su Hrvati, koliko vole svoju zemlju i kolika im je mjera patriotizma. To je antidomoljubni čin.
Što onda jest domoljublje? Domoljublje je ljubav i odanost vlastitoj domovini i ljudima koji u njoj žive. A ako je naša domovina Republika Hrvatska, onda domoljublje podrazumijeva i odnos prema državi: prema sustavu koji donosi zakone, upravlja javnim poslovima, ubire poreze i mora štititi javni interes. Domoljublje znači poštovati jezik, kulturu, povijest i tradiciju svoje zemlje. Ali znači i poštovati znanje, obrazovanje i ljude oko sebe. Prezir prema znanju, obrazovanju, kulturi i civiliziranoj komunikaciji nije domoljublje. To je njegova negacija.
Domoljublje je i doprinos zajednici. Aktivno sudjelovanje, trud da zajednica bude bolja, upozoravanje na probleme i inzistiranje da se oni riješe. Zato ne mogu istodobno biti domoljubni i prijezir prema građanskim inicijativama, udrugama, zviždačima, novinarima ili političarima koji razotkrivaju bolesti sustava. Aktivan građanin koji štiti javno dobro nije neprijatelj države. On radi ono što bi domoljub trebao raditi.
I konačno, zdravo domoljublje voli svoje, ali zbog toga ne mora mrziti tuđe. Ono zna da i lijevi i desni, i većina i manjina, i oni koji misle kao mi i oni koji ne misle kao mi, imaju jednako pravo na zdrav i dostojanstven život u svojoj zemlji. I zna još nešto - da su zrak, more, voda, tlo i šuma također domovina. Trovanje zemlje nije domoljublje. Omogućavanje njezina trovanja nije domoljublje. A nedjelovanje institucija pred korupcijom, kriminalom, nemarom i uništavanjem javnog dobra nije neutralnost. To je odustajanje od vlastite države, rekla je u svom govoru Suzana Jašić.
