Budućnost istarskih vina
Teran kakav se nekad uzgajao u Istri mogao bi se vratiti u vinograde, znanstvenici traže najbolje klonove
(Snimio Boris Bilas)
Za istarsko vinarstvo vrlo važan projekt klonske selekcije istarskog terana provodi se na mikrolokaciji Brkač kod Motovuna, gdje je zasađen pokusni nasad s ciljem očuvanja i prepoznavanja najboljih genotipova ove autohtone sorte. Ovaj strateški projekt, službenog naziva "Klonska selekcija i podizanje certificiranog matičnog nasada sorte teran", pokrenula je udruga Vinistra, a operativno ga provodi Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču uz financijsku potporu Istarske županije. Jučer je vinograd koji je za potrebe ovog projekta ustupila vinarija Fakin, posjetio i ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Vlastiti sadni materijal
Vlajčića su u vinogradu nedaleko Motovuna ugostili predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi i Marko Fakin, vlasnik vinarije i vinograda u kojem se cijeli projekt i provodi.
Kako je rečeno, cijeli projekt je od velikog značaja za istarsko vinarstvo i za očuvanje autohtonog istarskog terana jer je posljednjih godina većina novih nasada terana u Istri podizana od klonskog materijala selekcioniranog u Italiji ili Sloveniji. Iako se radi o istoj sorti, ti su uvozni klonovi prilagođeni tamošnjim klimatskim uvjetima i tipovima tala. Zato je udruga Vinistra u suradnji s Istarskom županijom i Institutom za poljoprivredu iz Poreča pokrenula ovaj projekt kojem je cilj dobiti vlastiti, "domaći" certificirani sadni materijal. U sklopu projekta znanstvenici izdvajaju autohtone genotipove koji su se desetljećima, pa i stoljećima, prirodno prilagođavali istarskoj crvenici i bijeloj zemlji. Rezultat će biti vinogradi koji daju vino s autentičnim potpisom istarskog podneblja, bez stranih genetskih modifikacija ili devijacija.
Od 32 klonska kandidata u Brkaču prate se specifične morfološke razlike, a cilj je izolirati klonove koji imaju, primjerice, rastresitiji grozd, manje podložan truleži i bolestima poput botritisa, ili dublji korijenski sustav koji lakše crpi vlagu tijekom sve ekstremnijih ljetnih suša na pozicijama poput Motovunštine.
- Ovaj projekt pokrenut je s ciljem očuvanja terana, a rekao bih čak i naše cjelokupne baštine. Znanost je ovdje preuzela ključnu ulogu. Kako su sami sudionici rekli, za spas autohtonog terana nije pet do dvanaest, nego dvanaest i petnaest. Ipak, hrvatska znanost, domaća pamet i vrijedni ljudi – konkretno Institut za poljoprivredu i turizam, Istarska županija te naši istarski vinari – zajednički su pristupili ovom projektu, rekao je ministar poljoprivrede David Vlajčić koji je naglasio kako se očekuje da se tijekom nekoliko godina identificira potencijalni klon koji će se dalje multiplicirati i podijeliti vinarima kako bi se ova vrijedna sorta trajno očuvala.
Maksimalna podrška Vlade
- To je iznimno važno, pogotovo kada vidimo kakve rezultate istarska vina postižu diljem svijeta. Kada govorimo o povlačenju dostupnih sredstava i brendiranju, drugi se s nama teško mogu mjeriti. Naši vinari redovito nastupaju na svjetskim sajmovima i kući donose najveća, zlatna odličja s Decantera, što smo vidjeli i ovog ljeta kada su se okrunili novim titulama. Velike svjetske industrije mogu biti brojnije od nas, ali s našom se kvalitetom rijetko tko može mjeriti. Ovaj projekt zaslužuje maksimalnu podršku Ministarstva poljoprivrede i naših agencija. Drago mi je što sam danas ovdje i mogu samo poručiti: svaka čast, radite sjajne stvari, rekao je ministar Vlajčić koji je posebno pohvalio rad udruge Vinistra te zajednički rad na ovom projektu velikog broja istarskih vinara.
- Prvenstveno ne razmišljamo o količinama, već o našem identitetu koji bi se, kada pričamo o crvenim sortama u Istri, bez ovakvog projekta jednostavno izgubio. Ovo je projekt u kojem će više uživati naša djeca i sljedeće generacije, a na nama je bilo da prepoznamo ovaj trenutak. Kako kaže ministar, reagirali smo u dvanaest i petnaest, jer da sada nismo uspjeli izolirati onaj pravi, autohtoni istarski klon terana, on bi s vremenom izumro. Izgubili bismo onaj pravi teran kakav se u Istri oduvijek uzgajao. Kada govorimo o budućnosti, to je nešto čime se jednostavno moramo baviti. U našem poslu i našoj struci uvijek moramo razmišljati barem jednu generaciju unaprijed, rekao je predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi.
Povijesni iskorak
Motovunski vinar Marko Fakin pojasnio je kako je odabir mikrolokacije bio ključan znanstveni korak. Zemljište u Brkaču, koje je njegova obitelj kupila prije pet godina, odabrano je upravo zato što je izolirano od ostalih vinograda, čime je stvoren prirodni sanitarni štit protiv širenja virusa. Fakin ističe kako u Brkaču doslovno "pišu budućnost istarskog vinogradarstva". Prema njegovim riječima, istarski su vinari predugo ovisili o uvoznom klonskom materijalu nepoznatog podrijetla, a ovaj će projekt konačno omogućiti da se autohtoni motovunski klonovi, koji na tom području opstaju dulje od stoljeća, ponovno sade na istoj toj zemlji, čime će se očuvati autentične mikrolokacijske razlike i vratiti pravi, izvorni "stari teran".
- Ovi novi, komercijalni klonovi vjerojatno potječu iz samo jednog vinograda i ne znamo im točan izvor, i upravo se zato ovim projektom radi golem i povijesni iskorak, zaključio je Fakin.
