Pulske novine Omnibus 1927. godine na naslovnici pišu o sokolskoj ideji koja je niknula u Češkoj. Prva skupština prvog sokolskog društva održana je 1862. godine. Primjer Praga nije ostao bez nasljedovanja. Omnibus izvješćuje da u Istri postoje tri sokolska društva: Prvi istarski Sokol u Puli, ustanovljen godine 1897. Starosta mu je Lacko Križ. Broji okolo 200 članova. Drugi je Sokol u Volosko-Opatiji od godine 1901. Prvi mu je starosta bio Frane Sinčić. Broji oko 100 članova. Volosko-opatijski Sokol prvi je u Istri razvio svoj barjak. Slijedi Sokol u Pazinu od 1903. godine. Starosta mu je Trinajstić dr. Dinko Trinajstić. Broji oko 80 članova.

Usprkos velikom pritisku Talijana u Istri, Hrvati su uspjeli u Puli osnovati istarski Sokol pod vodstvom Lacka Križa. Bilo je to 8. prosinca 1897. godine. Imao je i svoj vlastiti tamburaški i pjevački zbor te diletantsku (kazališnu) družinu kojom je upravljao Križ.

POMOĆ BISKUPA STROSSMAYERA

Svaku dvoranu koju su sokoli zakupili, Talijani su im preuzeli otkupom. Zato se početo razmišljati o gradnji sokolskog doma. Lacko se hrabro odlučio najprije uzeti na svoje ime u najam veliki hotel Belvedere, gdje je smjestio sva hrvatska društva. Za financijsku pomoć oko gradnje vlastitog sokolskog doma obratili su se biskupu Josipu Jurju Strossmayeru koji je shvatio nužnost i plemenitu zadaću u borbi za opstanak i napredak Hrvata u Puli. Od biskupa Strossmayera dobili su prvi dar od 1000 kruna. Pulskim sokolašima obećao je još 1000 kruna, ako budu obavljali svoju zadaću.

Limenu glazbu sokolsko društvo imalo je i u Buzetu (1909.), Pazinu (1910.), pa u Medulinu (1911.), gdje je tajnik Hrvatskog sokola, osnovanog 1911. godine bio je mladi učitelj Josip Demarin, ujedno i kapelnik limene glazbe.

Godine 1899. u Puli je osnovano drugo društvo Sokol s 41 članom i Ljubomirom Nehronyjem kao predsjednikom.

UDRUGA ZA PROMICANJE TJELOVJEŽBE

Što je sokolski pokret?

Ukratko, bila je to organizacija za promicanje tjelovježbe, ali i širenja nacionalne svijesti među slavenskim narodima. Duh jačanja tjelesne snage brzo se širio, pa je 1874. godine u Zagrebu osnovan Hrvatski sokol. Sljedećih su godina počela djelovati sokolska društva u mnogim gradovima. U Sušaku je 1904. godine osnovan Savez hrvatskih sokolskih društava, koji je kao Hrvatski sokolski savez 1907. godine postao članom Međunarodne gimnastičke federacije. Savez je djelovao do 1929. godine, a potom se donekle smanjena djelatnost nastavlja u Sokolu Kraljevine Jugoslavije do početka Drugog svjetskog rata.

(Arhivska fotografija)

Istarski sokolaši pripremali su posebne priredbe i vježbe prigodom svečanosti i blagdana, a često su javno nastupali nedjeljom. Po tjelesnoj spremnosti, stezi i posebnim odorama nalikovali su vojnoj organizaciji. Sokolaši iz Pule, Pazina i Voloskog sudjelovali su na prvom hrvatskom svesokolskom sletu, održanom u Zagrebu 1906. godine. Između 1907. i 1914. godine hrvatski su sokolaši bili podijeljeni u devetnaest župa. Oni iz Istre činili su Sokolsku župu Vitezić. Ta je podružnica u Pazinu 1910. godine organizirala svoj prvi sokolski slet, na kojem je sudjelovalo i buzetsko glazbeno društvo Sokol (osnovano 1906.). Sokolska glazba, posebno budnice i koračnice koje su pratile tjelovježbu i sletove, bila je znatna pomoć u ostvarivanju programa društva. Potvrda je tome koračnica medulinskoga Sokola, za koju je stihove napisao Ivan Cukon (Ivo Zuccon), a glazbu Matko Brajša Rašan: "Zdravo, braćo Sokolovi,/medulinska djeco mila,/duh vas vodi sada novi,/hrvatska vas puti vila".

ZOVI, SAMO ZOVI...

Od 1918. do 1941. godine Savez Sokola trudio se podržati izbjeglice iz Istre i njihova udruženja u Jugoslaviji. Sokolska pjesma "Zovi samo zovi" počinje riječima "Istra, Zara, mati nemoj tugovati. Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati."

Sokolska štampa opširno je pisala o prilikama u Istri pod vlašću Italije. U "Sokolskom glasniku" izašao je članak Janka Jazbeca "Sudbina sokolstva u Istri". Istaknuto je da su sokolska društva bila prije Prvog svjetskog rata okupljena u župi Vitezić sa sjedištem u Voloskom-Opatiji. Sokoli su u borbi s udruženim talijansko-njemačkim političkim organizacijama prednjačili u svim pokretima osvješćivanja naroda u Istri. Zbog toga su sve sokolske priredbe i javne vježbe imale značaj narodnih manifestacija. Poslije rata, kada su Talijani zauzeli Istru, krenuli su u hajku protiv sokolskih predstavnika. Sve su odličnije sokole zatvorili ukoliko nisu uspjeli pobjeći u Jugoslaviju. (Adolf Paar: Hrvatski sokol).

LACKO LADISLAV KRIŽ

Lacko Ladislav Križ (Čabar, 1869. - Zagreb, 1951.), nižu realku završio je u Rakovcu, a trgovačku u Ljubljani. Nije bio samo sokolski djelatnik. Djelovao je u društvu Edinost, Društvu sv. Ćirila i Metoda i Tršćanskom sokolu (pročelnik tamburaškoga zbora i amaterskoga dramskoga odsjeka) u Trstu, zauzimao se za prava Hrvata i za suradnju sa Slovencima, bio je član Matice hrvatske.

(Arhivska fotografija)

U Puli je prevratne 1918. godine bio član Narodnog vijeća, (u njega su imali puno povjerenje zbog marljivog rada, ali i stoga što je bio zet dr. Matka Laginje, odvjetnika i neformalnog vođe pulskih Hrvata). Zbog talijanske okupacije prebjegao je u Zagreb, stupio u redove Hrvatskoga sokola i postao starješinom Hrvatskoga sokolskoga saveza.

Bio je upravitelj štedno-kreditne zadruge, slovio je među bogatijim pulskim Hrvatima, imao je svoju kuću i vinarski podrum u prizemlju, na Trgu sv. Ivana, sada Carrarina. Jedno vrijeme bio je predstavnik Osiguravajuće kuće Croatia, a imao je i zajedničku trgovinu namještaja.

PRVI ISTARSKI SOKOL U PULI

Pred mjesec i pol ustrojilo se u Puli društvo za tjelovježbu pod gornjim imenom, kojeg pravila je visoko namjesničtvo u Trstu jurne potvrdilo i potvrdjena odboru povratilo. Družtvo već sada broji blizu so članova, a kako je sveobće zanimanje za ovo novo družtvo, to je nade da će družtvo iznajmiti dvorani koja je jedna od najvećih i najljepših grada Pule, pa će i to doroprinijeti da bude družtvo liepo napred svalo i rastlo. Družtvo priskrbilo si je i dva izvrstna diplomirana učitelja.

Prva redovna glavna skupština sazvana će biti u sriedu dne 8. decembra o.g. popodne u dvorani Čitaonice, pa se na to već sada upozoravaju Hrvati i u obće Slaveni u Puli.

Napomenuti nam je još da su puljski talijančići već tri puta pokušali ustrojiti svoju Ginasticu, nu nijedanput nisu mogli toliko ljudi skupa spraviti da bi bili mogli pravila barem potpisati. I to je značajno! (Naša sloga, br. 48, 2. XII., 1897.)

Povezane vijesti

• PRVO ISTRAŽIVANJE U HRVATSKOJ, Pazin prvi, Pula peta na listi "NAJPAMETNIJIH" GRADOVA
• Pula će u Novu godinu ući s Belanom, Umag s Joletom, Rovinj s Plavim Orkestrom, a Porečane će zabavljati Toni Cetinski
• Donosimo pregled programa proslave u organizaciji gradova i općina diljem Istre - ima ponešto za svačiji gušt