nakon dovršetka ipsilona
Istarski X: Projekt koji će zaokružiti prometnu i razvojnu kartu Istre za desetljeća koja dolaze
(Snimio Milivoj Mijošek)
Kada krajem 2026. godine bude dovršen puni profil Istarskog ipsilona, Istra će ostvariti cilj koji se desetljećima smatrao jednim od najvećih infrastrukturnih izazova – bit će u potpunosti povezana s mrežom hrvatskih autocesta. Time će se konačno uspostaviti autocestovni pravac od Zagreba do Pule, čime će se značajno unaprijediti sigurnost, protočnost prometa i povezanost naše regije s ostatkom Hrvatske.
No, završetak Istarskog ipsilona ne smije biti kraj prometnog razvoja Istre. Upravo suprotno, on treba označiti početak novog razvojnog ciklusa. Ako je Istarski ipsilon projekt koji je Istru prometno povezao s ostatkom Hrvatske, onda je Istarski X projekt koji će kvalitetnije povezati samu Istru i zaokružiti njezin razvoj.
Istarski ipsilon povezao je Istru
Sljedeći logičan korak je izgradnja Istarskog X, projekta koji je inicirala Istarska županija i koji predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih investicija za istočni dio poluotoka.
O tome je bilo riječi i na nedavnom sastanku istarskog župana Borisa Miletića s potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, tijekom kojeg je potvrđeno kako država podržava nastavak razvoja prometne infrastrukture u Istri nakon dovršetka aktualnih radova na Istarskom ipsilonu.
Projekt Istarskog X podrazumijeva izgradnju autocestovne veze između čvora Žminj na autocesti A8 i Labina, uključujući izgradnju novog mosta preko Raše. Riječ je o trasi koja je već predviđena Prostornim planom Istarske županije, što dodatno potvrđuje strateški značaj projekta.
Kako bi se objektivno procijenila opravdanost projekta, Istarska županija lani je naručila izradu opsežne Studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi (Cost-Benefit Analysis), koju je izradio Institut IGH iz Zagreba. Upravo je naručivanjem i financiranjem ove prve studije Istarska županija započela proces pripreme i razvoja projekta Istarskog X.
Analiza postojeće prometne mreže pokazuje da je Istarski ipsilon kvalitetno povezao gotovo sve veće istarske gradove i razvojna središta. Jedina velika iznimka ostao je Labin, smješten na jugoistočnom dijelu poluotoka, izvan izravne veze s autocestovnom mrežom.
Labinština je prema Rijeci i Puli povezana državnom cestom DC66, a prema Pazinu, središnjoj Istri i Istarskom ipsilonu državnom cestom DC64 te prometnicama niže razine. Te su ceste desetljećima bile ključne za svakodnevni život stanovnika, prijevoz robe te dolazak radnika i turista, no njihove prometno-tehničke karakteristike više ne mogu u cijelosti odgovoriti potrebama suvremenog prometa i gospodarstva.
Na istim se pravcima miješaju lokalni, tranzitni, turistički i teški teretni promet. Kamioni prolaze kroz naseljena područja, prometni tokovi usporavaju, povećava se rizik za sve sudionike u prometu, a buka i emisije dodatno opterećuju svakodnevni život stanovnika.
Takvo stanje nije samo prometni problem, nego i razvojno ograničenje. Lošija dostupnost znači dulje vrijeme prijevoza, veće troškove poslovanja, smanjenu konkurentnost, manju privlačnost za nove investicije i nejednak pristup tržištu, uslugama i sadržajima u odnosu na dijelove županije koji su već povezani autocestom.
Upravo zato Istarski X treba promatrati mnogo šire od izgradnje nove ceste. Riječ je o projektu kojim bi se ispravila jedna od posljednjih velikih prometnih neravnoteža unutar Istarske županije.
- Istarski X nije samo prometnica između Žminja i Labina. To je projekt kojim želimo osigurati jednake razvojne mogućnosti za sve dijelove Istre. Labinština je snažno gospodarsko područje, s razvijenom proizvodnjom, turizmom i poduzetništvom, ali bez primjerene veze s autocestovnom mrežom. Naša je odgovornost planirati unaprijed i stvarati preduvjete da ljudi i gospodarstvo na istoku Istre imaju jednaku razinu dostupnosti, sigurnosti i razvojnih prilika kao i ostatak županije, ističe istarski župan Boris Miletić.
Cesta koja nije važna samo Labinu
Labinština je jedno od gospodarski najaktivnijih područja u Istri. Ondje djeluju proizvodne, izvozne i industrijske tvrtke, poduzetnički sektor snažno je razvijen, a posljednjih godina raste i turistička važnost cijele istočne obale poluotoka. Za takvo gospodarstvo prometna dostupnost nije dodatna pogodnost, nego osnovni preduvjet konkurentnosti.
Sigurna i brza cestovna veza važna je za dopremu sirovina, distribuciju proizvoda, mobilnost zaposlenih i pristup domaćim i europskim tržištima. U uvjetima u kojima svako kašnjenje povećava trošak, a udaljenost od glavnih prometnih koridora izravno utječe na poslovne odluke, nova bi autocestovna veza značajno promijenila položaj cijelog područja.
Istarski X ujedno bi bio važan i za povezivanje Istre s Cresom i Lošinjem. Prometni pravac prema trajektnoj luci Brestova jedna je od ključnih kopnenih veza prema kvarnerskim otocima, osobito za putnički promet, opskrbu, turizam i gospodarske aktivnosti.
Povezivanje Labinštine s Istarskim ipsilonom tako bi poboljšalo ne samo unutarnju povezanost Istre nego i dostupnost Cresa i Lošinja iz smjera središnje Istre, Pule, Slovenije, Italije i drugih europskih odredišta.
- Kada govorimo o Istarskom X, govorimo o projektu koji je važan za Labinštinu, ali i za cijelu Istru te za povezanost s Cresom i Lošinjem. Bolja prometna veza znači sigurniji i brži dolazak ljudi, učinkovitiji prijevoz robe, snažnije gospodarstvo i veće mogućnosti za razvoj turizma. To je ulaganje u funkcionalno povezivanje cijelog prostora sjevernog Jadrana, naglašava Miletić.
Projekt bi ujedno povećao mobilnost stanovništva i omogućio učinkovitije kretanje roba između lokalnih sredina i većih regionalnih centara.
Studija upravo zato zaključuje da će projekt doprinijeti teritorijalnoj koheziji i uravnoteženom regionalnom razvoju kroz povećanje mobilnosti ljudi i roba, bolju prometnu dostupnost te veću konkurentnost gospodarstva.
To znači više investicija, veći interes poduzetnika, nova radna mjesta i dugoročno viši životni standard. Takvi učinci posebno su važni za istočnu Istru, koja već danas raspolaže snažnim gospodarskim potencijalom, ali ga zbog prometnih ograničenja ne može u potpunosti razviti.
Matulji kao završetak jednog, Istarski X kao početak novog poglavlja
Posjet ministra Olega Butkovića Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji započeo je obilaskom radova na dogradnji čvora Matulji, spojnog čvora na Istarski ipsilon. Riječ je o projektu vrijednom oko 200 milijuna eura kojim će, zajedno s dovršetkom punog profila od tunela Učka do Matulja, Istra biti u cijelosti povezana s hrvatskom mrežom autocesta.
Kako je tom prilikom istaknuo ministar Butković, riječ je o jednom od najznačajnijih cestovnih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, koji će riješiti dugogodišnje prometno usko grlo na području Matulja i Opatije te značajno povećati sigurnost i protočnost prometa.
Posebno je naglasio kako se već priprema sljedeći razvojni iskorak – povezivanje Žminja i Labina, odnosno pretvaranje Istarskog ipsilona u Istarski X.
Istarski župan Boris Miletić tom je prilikom istaknuo kako je upravo zbog odgovornog planiranja budućeg razvoja Istarska županija naručila izradu studije koja je potvrdila opravdanost projekta. Dovršetak Istarskog ipsilona predstavlja važan trenutak za cijelu Istru, ali razvoj prometne infrastrukture time ne završava. Potrebno je nastaviti ulagati kako bi svi dijelovi županije imali jednake razvojne mogućnosti.
Zašto je Labinštini potreban Istarski X
Analiza postojećeg stanja i prometnih trendova utvrdila je nekoliko ključnih problema na području Labina i istočne Istre:
• Nedovoljna povezanost s autocestovnom mrežom, odnosno autocestama A8 i A7, zbog čega su slabije međunarodna i regionalna mobilnost putnika i prijevoz tereta.
• Nedostatna integriranost istočne Istre u cestovni sustav Hrvatske, što ograničava gospodarski i demografski razvoj tog područja.
• Loša povezanost Labina s Pazinom i ostalim naseljima istočne Istre, čime se smanjuje konkurentnost područja za poslovanje, ulaganja i turizam.
• Prolazak državnih, županijskih i lokalnih cesta kroz naseljena mjesta, uz miješanje tranzitnog, lokalnog i izvorišno-ciljnog prometa te veliko opterećenje Žminja i drugih naselja uz državnu cestu DC64.
• Nedovoljna sigurnost svih sudionika u prometu, osobito zbog intenzivnog tranzitnog i teretnog prometa kroz naselja.
• Loša kvaliteta i neodgovarajući prometno-tehnički elementi postojećih cesta, koji više ne zadovoljavaju zahtjeve suvremenog prometa.
• Dugo vrijeme putovanja i visoki operativni troškovi vozila, što dodatno opterećuje stanovnike i gospodarstvo.
• Sve izraženiji negativan utjecaj prometa na okoliš, ponajprije zbog buke, emisija i zagušenja u naseljenim područjima.
Istarski X pridonosi ostvarivanju četiri strateška cilja
1. Boljoj povezanosti Istre s hrvatskom mrežom autocesta, europskim prometnim koridorima i TEN-T mrežom.
2. Jačanju gospodarstva i konkurentnosti kroz brži prijevoz ljudi i robe, privlačenje novih investicija te bolje uvjete za poslovanje.
3. Ravnomjernom regionalnom razvoju, posebno istočne Istre, uz kvalitetniju dostupnost radnih mjesta, javnih usluga i turističkih sadržaja.
4. Održivom razvoju, kroz sigurniji promet, smanjenje zagušenja u naseljima, manje emisije štetnih plinova i bolju zaštitu okoliša.
Studija ističe da su upravo ovakvi infrastrukturni projekti predviđeni i europskim Programom konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., koji među prioritetima navodi uklanjanje prometnih uskih grla, izgradnju nedostajućih cestovnih veza te bolje povezivanje slabije dostupnih područja s glavnim prometnim koridorima, kako bi se potaknuli gospodarski razvoj i zaustavili negativni demografski trendovi.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
