Zrcalo vremena
Od Tijelova do Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Petra i Pavla: Katolički blagdani i istarske župe u mjesecu lipnju
Crkva sv. Ivana i Pavla u Šumberu (Privatna arhiva)
Nakon proslave Tijelova, 4. lipnja, slijedi u ovome mjesecu osam blagdana. Spomenimo prije toga da se Tijelovo obilježava u spomen na Posljednju večeru, koju je Isus imao sa svojim učenicima prije nego što je bio uhićen i razapet. Na Posljednjoj večeri, Isus je sa svojim učenicima podijelio kruh i vino, rekavši da su to njegovo tijelo i krv, te rekao učenicima da to čine u njegov spomen. Ovaj događaj smatra se ključnim ustanovljenjem euharistije (mise) u katoličkoj vjeri. U Hrvatskoj, Tijelovo je neradni dan, obilježava se odlaskom na misu i procesijama.
Svetkovina Srca Isusova
Prvi blagdan nakon Tijelova slijedi, 12. lipnja, blagdan Presvetog Srca Isusova i Sv. Feliksa i Fortunata.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi.
Poticaj za uvođenje blagdana došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine. Ali tek je 1765. godine papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Nakon što se blagdan brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegova slavljenja, papa Pio IX. je 1856. godine odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi.
Samo jedna župa u Porečkoj i Pulskoj biskupiji za patrona ima Srce Isusovo, Marcilnica kod Labina. Župna crkva Presvetog Srca Isusova je privremena kapela u sklopu župne kuće. Izgrađena je 1964. godine i posvećena te iste godine po biskupu Dragutinu Nežiću, zaslugom preč. labinskog župnika Ivana M. Žufića.
Istoga dana slavi se blagdan Sv. Feliksa i Fortunata, ranokršćanskih mučenika, ubijenih za vrijeme Dioklecijanovih progona u Akvileji oko 303. godine. Njima je posvećena župa i crkva u Šišanu, koja je podignuta 1528. godine na temeljima starije crkve.
Svetac cijeloga svijeta
Katolička crkva spominje se 13. lipnja sv. Antuna Padovanskog, jednog od najpopularnijih svetaca, nazvan svetac cijeloga svijeta. Rođen je u Lisabonu (1195. - Padova, 1231.), glavnom gradu Portugala. Bio je franjevac, propovjednik, profesor teologije, kojeg je papa Pio XII. godine 1946. proglasio crkvenim naučiteljem.
U Istri je sv. Antun Padovanski izuzetno štovan, a predaja kaže da je 1229. godine pješačio istarskim poluotokom. U Puli je najveća župa u Istri posvećena svecu, sa samostanom i crkvom što je podignuta 1931. godine iza Arene.
Tri sveca mučenika
Sveti Vid, Modest i Krescencija kršćanski su mučenici koji se u Katoličkoj crkvi zajedno slave 15. lipnja. Prema predaji, Modest je bio Vidov učitelj, a Krescencija njegova dadilja koji su ga odgojili u kršćanskoj vjeri.
Njihov život obilježen je bijegom pred progonima cara Dioklecijana. Nakon što je Vid čudotvorno izliječio careva sina, vlasti su ga ipak dale mučiti jer je odbio žrtvovati poganskim bogovima. Sva su trojica podnijela mučeničku smrt početkom 4. st.
Kao zaštitnici slave se u Gračišću i Grožnjanu.
Župa Gračišće osnovana je oko 1000. godine. Nova crkva sagrađena je u drugoj polovici 18. st., u vrijeme ukidanja Pićanske biskupije i prelaska nadležnosti biskupije u Gradiški. Zvonik u blizini crkve visok je 30 metara.
Župna crkva u Grožnjanu prvi put u pisanim dokumentima spominje se 1310. godine. Prvotno je bila posvećena Uznesenju Marijinu, a potom sv. Vidu, Modestu i Krešenciji. To je jednobrodna apsidna crkva koja je 1770. godine rekonstruirana u baroknom stilu. U njoj se nalaze Girardijeve orgulje iz 1846. godine. Središnji oltarski motiv predstavlja mučeništvo sv. Vida, Modesta i Krešencije u rimskom Koloseumu iz 303. godine, a naslikao ga je slikar Ermenegildo de Troya 1914. godine.
Od 2008. godine na ovom oltaru je i slika blaženog don Francesca Bonifacia (1912.-1946.), koji je proglašen blaženim 4. listopada 2008. godine u Trstu. Don Francesco, koji je služio u Krasici i Grožnjanu, pogubljen je 1946. godine.
Zvonik pored crkve visok je 36 metara.
Višnjanski patroni
Zaštitnici Višnjana, Sv. Kvirik i Julita, slave se 17. lipnja. Višnjan se prvi spominje 1203. godine, kad pripada porečkomu biskupu, a zatim dolazi u posjed grofova Goričkih i Pazinskih kao dio motovunskog feuda. S Motovunom je 1278. godine došao pod vlast Venecije. U XVII. st. doseljene su iz Dalmacije obitelji izbjeglica pred Osmanlijama.
Na najvišoj točki starog naselja župna je crkva, klasicističkog pročelja i s nizom zanimljivih oltarnih slika, posvećena je 1833. godine, a sagrađena je na mjestu ranije crkve. Uz crkvu je odvojeni zvonik visok oko 27 metara, sagrađen 1722. godine.
Ivan Krstitelj "pokriva" šest župa
Svetkovina Rođenja Sv. Ivana Krstitelja slavi se 24. lipnja, a čak šest župa u Porečkoj i Pulskoj biskupiji uzelo ga je za svoga zaštitnika: Dajla, Kaldir, Krbune, Labinci, Šušnjevica, Sv. Ivan od Šterne.
Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja u Dajli građena je od 1775. do 1903. (posvećena 1783. godine) u kasnobarokno-neoklasicističkom stilu na mjestu srednjovjekovne. Župa je osnovana 1971. godine, kojoj pripadaju naselja Fermići, Gožana, Karigador, Mareda, Stancija Bružada, Sveti Benedikt, Šajini i Zidine.
Naselje Kaldir prvi put se spominje 1258. godine. Potpadao je pod upravu Motovuna, pa je cijelu svoju povijest dijelio s gradom na susjednom brdu. Župa Kaldir osnovana je 1550. godine, najvjerojatnije za stanovništvo pristiglo iz hrvatskih krajeva koje su zauzeli Turci. Župna crkva izgrađena je 1873., koju je 1875. godine blagoslovio biskup Juraj Dobrila. Uz crkvu je 1915. godine podignut 25 metara visok zvonik.
Krbune, malo naselje nedaleko Pićna, dobilo je crkvu 1694. godine, izgrađena na mjestu ranije iz XV. st. Sadašnji monumentalni oblik dobila je 1906. godine.
Labinci se spominju od 1300. godine kao Sveta Nedjelja. Trobrodna župna crkva sagrađena je 1736. godine, više puta dograđivana i obogaćena inventarom iz samostanske crkve Sv. Mihovila pod Zemljom. Zvonik je u sklopu s crkvom, sagrađen je 1837. godine građevnim materijalom ruševnog benediktinskog samostana. Visok je 25 metara.
Šušnjevica u labinskom dekanatu prvi se put spominje 1340. godine, te u popisu župa iz 1701. godine. Tijekom XV. i XVI.st. u Šušnjevicu i okolna naselja doseljavaju se veće skupine vlaškoga stanovništva (Istrorumunji) te Šušnjevica postaje njihovim najvećim naseljem u Istri. Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja izgrađena je 1838. godine na mjestu ranije.
Sveti Ivan od Šterne naselje je u općini Višnjan. Selo ima samo nekoliko kuća, oko župne crkve. Crkva i groblje nalaze se na ostatcima prapovijesne gradine i rimske ruralne građevine s vodospremom. Spominje se 1102. godine. U XVII. st. obitelj Polesini izgradila je u veliko zdanje u paladijanskom stilu. Župa je vjerojatno osnovana 1580. godine.
Sv. Petar i Pavao patroni osam istarskih župa
Sv. Petar i Pavao, čija se svetkovina slavi 29. lipnja, patroni su čak osam istarskih župa: Gologorica, Kostanjica, Kringa, Kršete, Marčana, Pula - Sv. Pavao, Sv. Petar u Šumi, Vranja.
Župna crkva u Gologorici proslavila je 2024. godine 700. obljetnicu.
Župna crkva sv. Petra i Pavla u Kostanjici jednobrodna je gotička crkva; 1747. - 70. prizidan joj je par nejednakih bočnih kapela. Križanci (Kringa) su župnu crkvu sagradili 1787. godine na mjestu ranije. Kapelanska crkva u Kršetama sagrađena je u XVI. st., a trobrodna crkva u Marčani u XV. st.
Župu Sv. Pavla u Puli osnovao je 1968. godine biskup Dragutin Nežić. Nova crkva Sv. Pavla na Vidikovcu blagoslovljena je 29. lipnja 1985. godine.
Crkva u Sv. Petru u Šumi dovršena i posvećena 1755. godine, a ona u Vranji (buzetski dekanat) nadograđena je 1832. godine na temeljima starije crkve iz 15. st. U njezinoj unutrašnjosti nalaze se vrijedne kasnogotičke freske iz 1470. godine.
Dva celijanska mučenika
Dva dana iza Sv. Ivana Krstitelja, 26. lipnja, svetkovina je Sv. Ivana i Pavla. Sačuvani opis mučeništva sv. Ivana i Pavla opisuje ih kao braću po krvi i vjeri. Oni su potajno bili mučeni u svojoj kući na Monte Celiju u Rimu. Ondje su za vladavine cara Julijana Odmetnika 362. godine bili i pokopani. Bili su slavni i štovani mučenici
Sv. Ivan i Pavao patroni su Šumbera i Žbandaja.
