Da je smotra tradicijske vokalne baštine Hrvatske "Zarozgajmo na Ćićariji", postala pravi godišnji susret prijatelja i istomišljenika koje povezuje ljubav prema tradiciji, običajima i identitetu, potvrdilo se i u ovogodišnjem osamnaestom izdanju. Lanišku nedjelju ispunile su emocije zbog ponovnog susreta podno planinskog vrha Orljaka, u okrilju župne crkve sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile. Gotovo opipljivu radost što površinom velika brdsko-planinska općina s malim brojem stanovnika, uspijeva održati kontinuitet smotre unatoč brojnim izazovima s kojima se susreće, iskazali su izvođači specifičnih tradicijskih glazbenih izričaja iz Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, pravi čuvari tradicijske baštine.

- "Zarozgajmo na Ćićariji" za nas nije samo manifestacija. To je susret ljudi koji razumiju koliko vrijedi ono što se ne može kupiti, izmjeriti ni nadomjestiti - pjesma, govor, običaj, uspomena i osjećaj pripadnosti svome kraju, poručila je laniška načelnica Roberta Medica.

Baština ima budućnost

Na Ćićariji se, kazala je također, tradicija nikada nije čuvala samo u knjigama i zapisima. Čuvala se u glasu, u druženju, u blagdanu, u selu, u obitelji. U ljudima koji su znali da ono što su naslijedili moraju prenijeti dalje.

- Upravo zato ova smotra ima posebnu vrijednost. Jer kada se u Lanišću zapjeva, kada se začuje bugarenje, kada se susretnu izvođači iz različitih krajeva Hrvatske, tada ne čuvamo samo pjesmu. Čuvamo identitet. Čuvamo korijene. Čuvamo ono po čemu znamo tko smo i odakle dolazimo. Posebno nas raduje što tradiciju ne nose samo stariji, nose je i naši najmlađi. Naši Mići Ćići najljepši su dokaz da baština ima budućnost, poručila je Medica. Posebnu zahvalnost uputila je Istarskoj županiji na financijskoj potpori smotri kao i resornom pročelniku Vladimiru Torbici koji već godinama prati, prepoznaje i podupire rad na očuvanju tradicijske vokalne baštine Ćićarije.

U svetkovinu tradicije i starih pučkih napjeva, uveli su najmlađi domaćini, Mići Ćići, vokalna skupina koja od 2024. godine pod vodstvom Anite Buždon, predano uvježbava bugarenje, tradicijski oblik višeglasnog pjevanja karakterističan za područje Ćićarije. Ženska vokalna skupina "Dalmatika" iz Zadra, čuvarica starinskog stila pjevanja sjeverne Dalmacije, kao što su dvoglasje, kanat i orcanje zadarskih otoka, Ravnih kotara i Bukovice, u Lanišću se predstavila napjevima na arhaičnom dvoglasju. Marino Kranjac iz Bertoki kod Kopra, rodom iz Labina, koji se četiri desetljeća bavi istraživanjem, izvođenjem i aranžiranjem istarske tradicijske glazbe, uz istarski mih izveo je melodije iz Golca, a uz ćićsku tamburicu-cindru, pjesmu s Ćićarije.

Pozornicu su u cijelosti ispunile četiri gostujuće skupine: KUD Radovin, KUD Sv. Šime Rtina, KUD Privlaka i KUU Fortuna. KUD Radovin iz istoimenog mjesta u Općini Ražanac kraj Zadra, odlikuje se očuvanjem izvornosti specifičnog oblika pjevanja, orcanja koje je uvršteno na listu Svjetske nematerijalne kulturne baštine i pjevanja na bas. Pučki pjevači općina Ražanac i Privlaka dva su dana gostovali u Lanišću, uoči smotre u laniškoj župnoj crkvi održali su duhovni koncert "Oj jeziče spivaj virno".

Jake ćićske glazbene snage zastupala je i Ženska vokalna skupina Frndalice, neobičnog spoja: arhaičnog starinskog zvuka jer pjeva po starinski u dvoglasju i tijesnim intervalima te moderne produkcije jer se može slušati na digitalnim platformama. Mlade i moderne, članice Frndalica slikaju se po Facebooku, a nose narodnu nošnju svojih prababa, kako ih je vodeći program najavila Marina Mejak. U Lanišću je nastupio i KUD Izvor iz Generalskog Stola, potom i Žejanski kntaduri. Njeguju dvoglasno pjevanje koje su njihovi "stari" zvali "starinska knta". Osim starih napjeva od zaborava čuvaju i pjesme i plesove na "cindri", ali i poseban žejanski dijalekt koji pripada porodici romanskih jezika.

Poseban pljesak zaslužila su Ćićke, prvi puta u ovom sastavu, pjevačice koje nose živo sjećanje na godine kada se sasvim drugačije živjelo, komuniciralo i bilo povezano. "Kad se je delalo na polji, kad se je finilo, se je selo i kantalo, vajk se poslušalo mamu, babu i te starije ženske kako kantaju." Mariji Špinoti, Aniti Buždon i Ireni Šverko pridružila se i mlada glazbena snaga, Jelena Uher jer se želi navadit kantat po starinski. Već tradicionalno na lanišku pozornicu stupila je pjesnikinja Ivanka Šverko po ocu i majci rodom iz Prapoća.

Ćićski meni

Nastup folklorne skupine Zajednice Talijana Šišan bio je u znaku mantinjada, napjeva koji su se izvodili u doba karnevala, a čini ih niz stihova isprepletenih mješavinom talijanskog, mletačkog i istriotskog govora. Za završnicu smotre pobrinuo se KUD "Barban" koji ove godine slavi veliki zlatni jubilej - 50. godina neprekidnog rada i zajedništva. Nakon uvrštavanja istarske ljestvice i glazbe tzv. "tijesnih intervala" na UNESCO-vu ljestvicu zaštite spomeničke baštine, članovi KUD-a Barban još su više motivirani njegovati tradicijsko pjevanje i sviranje na tanko i debelo karakteristično za Barbanštinu i Istru.

Uz jedinstvenu smotru "Zarozgajmo na Ćićariji" koja okuplja čuvare tradicijskog pjevanja iz različitih krajeva Hrvatske te njeguje bogatu vokalnu baštinu, stare napjeve i običaje koji se prenose generacijama, u Lanišću se se pobrinuli i za niz sadržaja, glazbeni program uz DJ-a BP, sajam autohtonih proizvoda i suvenira na kojem su sa svojim štandom sudjelovali i Ćićski zgončari, degustaciju tradicionalnog "Ćićskog menija", kviz "Kvizi u Istri - Ki zna, zna… Ćićarija!", organiziran u suradnji s KUD-om Matko Laginja iz Sv. Lovreča. Nakon glagoljaške mise u župnoj crkvi, održana je procesija laniškim ulicama.

Povezane vijesti

• ZAROZGAJMO NA ĆIĆARIJI: Starinski napjevi i šarenilo narodnih nošnji
• FOTOGALERIJA / U Lanišću održana svehrvatska smotra tradicijske vokalne baštine u 16. izdanju
• Plesna i glazbena avantura kroz istarsku i europsku tradiciju