Vremeplov Glasa Istre
Godina 1994. u Istri: Turizam u usponu i svakodnevica tranzicije
(Arhiva Glasa Istre)
Ovog puta godina je 1994., a gotovo je nevjerojatno da su od tada prošle 32 godine - vraćamo se u devedesete, u vrijeme walkmana, sapunica i ratne sjene koji su obilikovali cijelu jednu generaciju. Istra je tada živjela u posebnom ritmu, između oporavka turizma, prvih znakova modernizacije i još uvijek prisutne nesigurnosti tranzicijskog vremena.
Povratak nautičara
U Poreču je tada, uoči turističke sezone, otvoren novi suvremeni informativni centar u Zagrebačkoj ulici, a jedan od glavnih zadataka centra, osim prijema ljudi iz turističke branše i novinara te organizacije raznih priredbi, bio je kompjutorizirani sustav turistički relevantnih informacija. "Info-kompjuter", kako se pisalo, nudio je desetak osnovnih grupa informacija - od onih ugostiteljske i turističke naravi, trgovačke ponude, preko raznih servisnih djelatnosti i javnih službi, do općih informacija i najava zabavno-kulturnih i turističkih događanja u gradu.
U isto vrijeme, nautika je bilježila snažan oporavak i rast. Naime, popunjenost godišnjih vezova u ACI marini u Puli (209) i Pomeru (220) bila je stopostotna. Sve veći interes inozemnih nautičara pokazao je i to da je zabilježen veliki pomak i u dnevnom uplovljavanju dvadesetak plovila u tranzitu u pulsku marinu. Istovremeno je na waiting listi bilo čak 20-30 zainteresiranih jahtaša. Od ukupnog broja nautičara u obje marine, najveći broj bio je Austrijanaca i Nijemaca, njih čak 90 posto, dok je broj talijanskih i nautičara iz skandinavskih zemalja bio znatno manji. Trend uplovljavanja, kako se pisalo, "pokazao je povrat povjerenja inozemnih nautičara koje je početkom agresije na Hrvatsku razumljivo opalo, usprkos činjenici što su marine sjevernog Jadrana ostale pošteđene ratnog razaranja". Posebno su stranim nautičarima bile interesantne čarter plovidbe koje su zaokruživale turističku ponudu nautičkog turizma, a koje su iznimno atraktivne i danas. U drugoj po veličini marini na Jadranu, Tehmnomontovoj "Verudi", s kapacitetom 610 vezova, onda je boravilo 565 brodova. Marine je tada jedino mučilo otvorenje specijaliziranih duty free shopova zbog zakonskih odredbi, koje su problematizirale to što dućani nisu na carinski preglednim mjestima.
Pad nezaposlenosti
U Pazinu su se tada vodili dogovori o obilježavanju 50. godišnjice osnivanja 43. istarske divizije. Predsjedništvo SAB-a Istarske županije, zajedno s borcima iz Opatije i Rijeke, raspravljalo je o programu proslave koja bi se trebala održati u Puli, najvjerojatnije u Areni. Planirao se širok organizacijski okvir - počasni odbor s oko stotinu članova te organizacijski odbor u kojem bi sudjelovali gradonačelnici istarskih gradova i predstavnici veteranskih udruga. Bila je to tipična praksa tog vremena: spoj političkog, povijesnog i komemorativnog narativa u javnom prostoru koji je još uvijek bio snažno obilježen nedavnom ratnom stvarnošću. Razgovaralo se i o obilježavanju prve oblasne konferencije žena za Istru u Rasporu na Ćićariji, kao i o drugim lokalnim povijesnim datumima koji su se tada sustavno vraćali u javni kalendar.
Pisalo se i o vrijednim Baljanima koji su vikend bili iskoristili za ekološku akciju čišćenja i uljepšavanja svoje rivijere. Osim asfaltiranja javnih površina u Balama, ulica i trgova, bili su već izvršeni opsežni radovi na pripremanju plaža, šumaraka i livada uz more, gdje Baljani i njihovi gosti najradije dolaze na kupanje i sunčanje. Pozivu za ekološku akciju čišćenja i uljepšavanja odazvalo se četrdesetak žitelja, koliko se i očekivalo, jer mnogi imaju vinograde, njive i vrtove, pa iskorištavaju lijepo i slobodno vrijeme za radove na svojim imanjima.
Na Labinštini je tih dana, u akciji dobrovoljnih davatelja krvi, prikupljeno 460 doza te dragocjene tekućine, što su u organizaciji prikupljanja krvi Crvenog križa Labina, s obzirom na nepovoljne društvene okolnosti i pad zaposlenosti, ocjenili vrlo povoljnim. Humanitarno nastrojeni bili su i članovi udruge "Grupo Amici dell’ Istria e della Dalmazia" iz Udina koji su Općoj bolnici Pula odnijeli donaciju lijekova i sanitetskog materijala, vrijednu 150 milijuna tadašnjih lira. Jedna od vijesti bila je i ta da je nezaposlenost i dalje u padu, a da u ukupnom broju nezaposlenih prednjače žene. Istovremeno, domaća, dobro znana grupa Magnolia, izdala je novu kazetu "S Istron u srcu".
Automobili na porečkoj rivi
U Poreču je, odnosno njegovom starom gradu, na snazi bila postavljena privremena prometna regulacija do dolaska novog prometnog režima. Policajci su, pisalo se, imali pune ruke posla na gradskim prometnicama, ali u nedjeljno jutro porečka je riva ponovno bila nakrcana parkiranim automobilima. Gradska uprava je od 18. do 21. svibnja izdavala posebne propusnice za ulazak automobilima u zabranjenu zonu, a prema neslužbenim informacijama bilo je čak 230 zahtjeva. U Puli, Premanturi, Medulinu, Banjolama, Fažani, Barbarigi i Vodnjanu bilo je najavljeno da će se modernizirati javne telefonske govornice i to telefonskim aparatima na čip kartice.
"Akcijom započetom polovinom svibnja, kojom HPT uvodi u upotrebu čip kartice, predviđeno je ukupno 500 telefonskih govornica na području Županije istarske", rekao je tada voditelj odjela servisa javnih govornica Gvido Grbac. Poručio je i da se tom akcijom nastoji dosegnuti europski nivo u javnom telefonskom komuniciranju i doprinijeti turističkom imageu grada.
