Predsjednik Ceha ugostitelja
Stanislav Briškoski: "I ugostiteljima je u interesu da imaju normalne cijene"
Stanislav Briškoski (Snimio Milivoj Mijošek)
Prema Eurostatu, posljednjih godina hrvatske cijene u turizmu su rasle više od europskog prosjeka. Za pretpostaviti jest da je to jedan od razloga slabije popunjenih kapaciteta, zbog čega su neki iznajmljivači već počeli snižavati cijene, a predsjednik Vlade Andrej Plenković, kao i ministar turizma i sporta Tonči Glavina prošlog su tjedna ponovno pozvali turistički sektor na razumno formiranje cijena i "korigiranje marži", ocijenivši da je to ključno pitanje koje će utjecati na ovu turističku sezonu.
Hoće li to imati reperkusija i na ugostiteljski sektor, čije je poslovanje uvjetovano samom nabavnom cijenom hrane i pića, razgovarali smo sa Stanislavom Briškoskim, predsjednikom Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije i grada Rovinja, koji je ujedno i vlasnik rovinjskog Steak Housea Ranch Fortuna, tako da se svakodnevno susreće s takvim situacijama.
- Mi ovisimo o maloprodaji, no ako namirnice poskupljuju i to se ne može kontrolirati, ugostitelji ne mogu biti konkuretni. Ali svakako podržavam inicijativu premijera Plenkovića i ministra Glavine da ostanemo s normalnim cijenama, jer to je i nama u interesu. No, u svemu tome fokus mora biti na maloprodaji, tj. sektoru koji se bavi prodajom namirnica za ugostiteljske i turističke objekte, jer njihove cijene uvjetuju u konačnici i cijene u ugostiteljskim objektima - jer, zadnji smo u lancu pa tako i kreiramo cijenu. Nikome nije cilj postaviti cijenu koja nije priuštiva, ali moramo poslovati održivo i, naravno, ponuditi kvalitetu za tu cijenu.
O smanjenju PDV-a
Ono što kontinuirano ističem jest da možemo funkcionirati samo uz daljnja ulaganja u kvalitetu i okretanje zahtjevnijim turistima, jer naša infrastruktura jednostavno nije takva da može podnijeti nekakav značajniji rast brojki i masovni turizam. Umjesto masovnog, nas bi trebao zanimati održiv, autentičan i kvalitetan turizam koji održava razinu ili omogućava rast prihoda, a pritom čuva infrastrukturu i omogućava kontrolirani i održivi razvoj regije. Znači - potrebna nam je kvaliteta, a ne kvantiteta, i zalažem se za pozicioniranje ugostitelja i struke kao takvih.
U pripremi je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, za koji je u tijeku javno savjetovanje. Što bi taj Zakon trebao propisati u cilju unapređenja struke?
- Novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mora donijeti rasterećenje - a ne nova ograničenja. Regulatorni okvir treba pratiti stvarnost, a ne proizvoditi birokratske prepreke. Umjesto dodatnih uvjeta i sankcija, sektor očekuje pojednostavljivanje procedura, jasnija pravila, fleksibilnije tehničke uvjete i manji administrativni teret. Ako zakon ne olakšava poslovanje ugostitelja i turističkih djelatnika, onda ne ispunjava svoju svrhu i ugrozit će najranjiviji i najprofitabilniji dio turističkog sektora.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o ugostiteljskoj djelatnosti traje do 18. svibnja, a mi, kao Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istarske županije predložili smo ravnopravnost obrtnika i trgovačkih društava, ograničavanje obavljanja djelatnosti turističkog najma u stambenim zgradama, kao i usklađivanje s Pravilnikom o minimalno tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati ugostitelji u roku od 10 godina, a koji mora pratiti stvarno stanje. Regulativa mora biti poticaj razvoja, umjesto izvor kazni i neusklađenosti s praksom, jer postoji realni rizik da će zbog toga pojedini objekti izgubiti mogućnost obavljanja djelatnosti.
Buduća konkurentnost sektora ovisi o poreznom rasterećenju, fleksibilnosti i suradnji svih dionika. Naime, mali ugostiteljski obrti nose najveći rizik i najmanji kapacitet ulaganja, ali stvaraju najveću dodanu vrijednost u identitetu destinacije. Zato su ključne mjere podizanje konkurentnosti: porezno rasterećenje, potpora modernizaciji i regulativa koja potiče, a ne kažnjava.
Također, nužan je stroži nadzor rada nad subjektima koji su nelojalna konkurencija ugostiteljima – OPG, udruge tj. razna društva, sportske i ostale neprofitne usluge, seoska domaćinstva, kušaonice vina i ulja i slično. Nužno je strože nadzirati subjekte koji pružaju ugostiteljske usluge, a da pritom ne ispunjavanju iste obveze i nemaju iste troškove kao registrirani ugostitelji, čime se narušava tržišna ravnopravnost, te je zatraženo da se i nad njima provodi stroži i dosljedniji nadzor kako bi svi koji obavljaju istu djelatnost poslovali pod jednakim pravilima.
Slična situacija u ugostiteljstvu bila je i početkom 2019. godine, a tada ste na sjednici Ceha Istarske županije pokrenuli inicijativu smanjenja PDV-a na hranu u ugostiteljstvu s 25% na 13%.
- Tada su u hotelima i ostalim objektima sa smještajem mogli imati PDV od 13%, no to pravilo nije se primjenjivalo na ugostiteljske objekte bez smještaja. Moj prijedlog da se i u ugostiteljskim objektima bez smještaja primjenjuje snižena stopa PDV-a od 13% jednoglasno je prihvaćen, te se to počelo primjenjivati od 1. siječnja 2020. To je uvelike olakšalo konkurentnost, kao i dalo značajan doprinos razvoju gastronomskog turizma.
Naime, u tadašnjoj raspravi istaknuto je da nije opravdano primjenjivati različite stope PDV-a na usluge pripreme i usluživanja hrane u smještajnim objektima i iste usluge u ostalim ugostiteljskim objektima. I tada, kao i danas, rečeno je da se pri nabavi treba obratiti pažnju na cijenu namirnica.
Osim kvalitete namirnica, često spominjete i nužnost kvalitetnog kadra - a još 2020. godine inicirali ste suradnju sa strukovnim školama na lokalnoj razini u cilju stvaranja kvalitetnog kadra i zadržavanje istog u struci.
- Prva suradnja je ostvarena sa Strukovnom školom Eugena Kumičića u Rovinju, gdje su osmašima predstavljene mogućnosti strukovnog obrazovanja. Sada vidimo prve rezultate tog rada, jer su upisne kvote u strukovnim školama popunjene, a uz potporu Ministarstva turizma u mandatu tadašnje ministrice Nikoline Brnjac kao dodatan poticaj za upisivanje strukovnog obrazovanja, pokrenuto je i stipendiranje učenika srednjih škola. Konkretan odraz svega toga bit će vidljiv kroz desetak godina.
Kakva je situacija na tržištu s radnicima danas?
- Na inicijativu Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika održavamo redovitu komunikaciju i sastanke s predstavnicima Policijske uprave istarske s tematikom zapošljavanja stranih radnika u turizmu i stanja sigurnosti tijekom turističke sezone, a u cilju što bržeg i učinkovitijeg osiguravanja radne snage istarskim ugostiteljima.
Bili ste predstavnik Hrvatske obrtničke komore u Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice u razdoblju 2021. - 2023. u kojem je sudjelovali na sjednicama, te aktivno zastupali interese obrtnika ugostitelja, kao i sudjelovali u jačanju i promociji hrvatske eno gastronomije.
- Kao rezultat mog angažmana i argumentiranog zastupanja interesa ugostitelja, odobrena su sredstva za ulaganja u ugostiteljske obrte te povećanje sredstva za organizaciju tradicionalnog Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika.
Stručni skup u Istri
Gdje se ove godine održava Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika?
- Ponosan sam što smo nakon dugog niza godina vratili Kongres u Istru. Ta manifestacija okuplja najrelevantnije aktere hrvatskog ugostiteljstva, i vjerujem da ćemo kroz trodnevni program odgovoriti na brojna važna pitanja koja će nam pomoći u još boljoj pripremi za turističku sezonu.
Sve to ne bi mogao napraviti u ovih osam godina mog mandata na čelu Ceha ugostitelja bez izuzetne pomoći Grada Rovinja, Istarske županije, Obrtničke komore Istarske županije, njezina predsjednika Roberta Momića, svog matičnog udruženja u Rovinju i predsjednika Gordana Trojanovića, kao i svih članova županijskog i rovinjskog Ceha ugostitelja, zatim Hrvoja Margana, predsjednika Ceha ugostitelja HOK, Dalibora Kratohvila, predsjednika Hrvatske obrtničke komore i Jose Smolića, predsjednika organizacijskog odbora Kongresa ugostitelja. Također, moram istaknuti velike zasluge za unapređenje statusa ugostitelja i turizma u Istri koje ima Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma.
Uskoro će se održati reizbor predsjednika cehova koji okupljaju struku u komorskom sustavu.
- U svom radu uvijek težim izvrsnosti i novim izazovima, te smatram da je to najbolji način za napredovanje u bilo kojem području. Kroz godine rada otvorili su se neki segmenti u kojima smatram da su potrebna poboljšanja i nova energija, i upravo u tome vidim priliku za svladavanje nekih novih izazova, gdje sam siguran da mogu doprinijeti svojim radom i iskustvom.
Zajedništvo istarskih ugostitelja tijekom pandemije
U jeku korona krize, Stanislav Briškoski inicirao je suradnju s Crvenim križem, kada su mjesecima osiguravani besplatni topli obroci za potrebite građane i djelatnike službi na prvoj crti obrane protiv koronavirusa, u koju su se zatim uključili i drugi istarski ugostitelji.
Akcija je započela u Rovinju, i ubrzo se proširila na cijelu Istru, i upravo je ova inicijativa na najbolji mogući način pokazala snagu zajedništva istarskih ugostitelja. Briškoski se prisjetio ove akcije, te istaknuo zadovoljstvo što kolege iz Ceha ugostitelja uvijek prepoznaju važnost pomaganja drugima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
