Istarska županija u velikom je investicijskom zamahu. U tijeku su veliki projekti u zdravstvu, obrazovanju, prometu, a istovremeno se velika sredstva ulažu u sport i socijalnu skrb. O svim tim projektima i ulaganjima za Glas Istre govori pročelnik Upravnog odjela župana Istarske županije Ivan Glušac.

Bliži se kraj prve godine drugog mandata župana Borisa Miletića. Koji je po vama najveći uspjeh ostvaren u proteklih pet godina?

- Bilo je jako puno realiziranih projekata, a mnogo je i projekata koji su u realizaciji. Međutim, mislim da je najvažnije to što je župan uspio već u prvoj godini mandata dogovoriti sa svim načelnicima i gradonačelnicima u Istri da zajedno sudjeluju u financiranju izgradnje Odjela za dječju rehabilitaciju pri Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" u Rovinju. Bio je to simboličan čin kojim je cijela Istra, bez obzira na politički predznak čelnih ljudi jedinica lokalne samouprave, pristala sufinancirati izgradnju dječjeg odjela. Navedeno je zapravo pokazatelj da se oko jednog plemenitog cilja svi mogu ujediniti. Sljedeća slična inicijativa jest da će se takav model predložiti i za izgradnju i uspostavu Centra za autizam, koji bi se trebao nalaziti u Žminju, a prijeko je potreban Istri.

Problem obiteljskih liječnika

Kao što ste i naveli, zdravstvo je u fokusu Županije, ali kakvo je realno stanje u zdravstvu, pogotovo kada su u pitanju liječnici?

- To je zapravo bio gorući problem kojeg smo zatekli jer je velik broj liječnika bio pred odlaskom u mirovinu, posebice obiteljskih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. S druge strane, htjeli mi to priznati ili ne, sve više jača privatno zdravstvo, a samim time sve je veća i borba za svakog liječnika, kao i za očuvanje javnog zdravstvenog sustava.

Međutim, današnja zamjenica župana Gordana Antić, tadašnja pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb, osmislila je Program mjera za zadržavanje i privlačenje deficitarnog kadra u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. Riječ je o fondu koji iznosi oko dva milijuna eura godišnje i financira se isključivo iz proračuna Istarske županije. Zahvaljujući tom fondu u proteklom smo razdoblju uspjeli u Istru privući više od 70 liječnika. U sklopu mjera, subvencioniramo kamate za kredit, sufinanciramo najam stanova s 300 eura mjesečno, a do ljeta bi se trebala otvoriti zgrada s 22 stana koju Županija gradi na prostoru bivše Mornaričke bolnice u Puli.

(Istarska županija)

Kao vrlo kvalitetna mjera pokazalo se i uvođenje stipendija za četvrtu, petu i šestu godinu studija medicine za buduće obiteljske liječnike u iznosu od 1.000 eura mjesečno, što je ujedno i najviša stipendija u Hrvatskoj te studentima omogućuje potpunu financijsku neovisnost od roditelja. Prošle godine dodijeljeno je 10 takvih stipendija, a ove godine bit će ih još 15 za obiteljsku medicinu, uz dodatnih pet za hitnu medicinu. Uz sve to, naši liječnici, zdravstveni djelatnici i djelatnici u socijalnoj skrbi mogu za kupnju prvog stana ili gradnju kuće dobiti nepovratnih 20.000 eura. Sve te mjere trebale bi u sljedećih nekoliko godina dovesti do konačnog rješavanja problema nedostatka zdravstvenih djelatnika, odnosno omogućiti stabilno funkcioniranje sustava i u budućnosti.

Spomenuli ste hitnu medicinu, kolika su ulaganja u tom području, koje je posebno osjetljivo tijekom turističke sezone?

- U proteklom razdoblju kupljeno je više od 40 novih vozila za hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prijevoz, ukupne vrijednosti veće od sedam milijuna eura. U tom smo području zapravo razvili model koji se pokazao vrlo uspješnim. Naime, prije dvije godine povećana je boravišna pristojba, što je jedinicama lokalne samouprave donijelo veću financijsku korist, pa tim sredstvima – proporcionalno broju noćenja – sufinanciraju rad Nastavnog zavoda za hitnu medicinu te nabavu vozila za hitnu i sanitet. Ranije je sanitetski prijevoz bio u nadležnosti Istarskih domova zdravlja, a sada je pod Nastavnim zavodom za hitnu medicinu. Sljedeći korak je izgradnja sedam postaja hitne medicinske pomoći u Istri, za koje su glavni i izvedbeni projekti već pripremljeni. Gradovi su osigurali zemljišta, a uskoro se očekuje raspisivanje prvih javnih natječaja. Zanimljivo je da je ovaj model na nedavnom sastanku zainteresirao i premijera Andreja Plenkovića, koji ga je podržao.

Župan Miletić je nedavno najavio uvođenje kartice kojom bi umirovljenici imali popuste u pojedinim trgovinama, možete li reći nešto više o tom projektu?

- Ta kartica vuče svoje korijene iz Programa za zadržavanje i privlačenje deficitarnog kadra u zdravstvu i socijalnoj skrbi, u sklopu kojeg je niz obrtnika već ponudio određene pogodnosti za taj kadar, a sada nam je želja taj model proširiti i na umirovljenike. Tijekom svibnja bit će raspisan javni poziv za iskazivanje interesa namijenjen gospodarskim subjektima, a cilj je omogućiti popuste od 10 do 15 posto u, primjerice, trgovinama, frizerskim salonima i ljekarnama. Takva mjera značajno bi pomogla umirovljenicima, koji su zasigurno najugroženija skupina u županiji s obzirom na inflatorne pritiske. Uostalom, Istra je kao turistički najjača regija u državi posebno izložena rastu cijena.

Fond za razvoj sporta

Briga za umirovljenike prikazuje se i gradnjom domova za starije, kakva je tu situacija?

- U proteklom mandatu imali smo situaciju u kojoj su se paralelno gradila dva doma - u Pazinu i Labinu, i dograđivao onaj u Buzetu, pri čemu je Istarska županija sufinancirala navedene investicije s 50 posto sredstava. Ove godine trebala bi biti dovršena nova zgrada, odnosno novi neboder Doma za starije osobe "Alfredo Štiglić" u Puli. Depandansa je završena prije dvije godine, a cijeli projekt vrijedan je više od 15 milijuna eura. Po završetku radova dobit će se 88 novih ležajeva za korisnike, a projekt sufinancira i Grad Pula s 50 posto sredstava. Partneri smo i Općini Medulin u izgradnji doma za umirovljenike, gdje sudjelujemo u dijelu opremanja. U planu su i projekti u drugim jedinicama lokalne samouprave, kojima ćemo također pružiti potporu, jer je cijena smještaja u takvim domovima u konačnici znatno povoljnija za umirovljenike nego u privatnim domovima.

Velika su ulaganja i u sport, što biste izdvojili u tom području kao neka ključna ulaganja?

- Sport je oduvijek bio bitan, a danas je važniji nego ikad, osobito za djecu. To ističem jer je ova najmlađa, tzv. alfa generacija, prva u potpunosti digitalna generacija. Nekada su djeca više vremena provodila vani i spontano se bavila fizičkom aktivnošću, pa je organizirani sport bio važan, ali ne u tolikoj mjeri kao danas. Danas, nažalost, djecu do fizičke aktivnosti često možemo potaknuti upravo kroz organizirani sport, što mu daje dodatnu važnost. Zato možemo s ponosom istaknuti da smo izdvajanja za sport povećali tri i pol puta u odnosu na 2021. godinu.

Pokrenuli smo Fond za razvoj istarskog sporta putem kojeg financiramo u stopostotnom iznosu školovanje trenera na svim razinama, od licenci do plaćanja školarine na Kineziološkom fakultetu. Do sada smo zahvaljujući Fondu u potpunosti financirali 382 trenera i trenerica. Novost je da Sportska zajednica Istarske županije ove godine po prvi put zapošljava petnaestak trenera-instruktora u sportskim klubovima.

(Istarska županija)

Istovremeno gradimo sedam školskih dvorana, od kojih će najveća biti sportska dvorana pulske Gimnazije, ujedno prva nova trodijelna dvorana u Puli u proteklih 20 godina. Također smo prepoznali problem prijevoza s kojim se suočavaju sportski klubovi, pa je plan da se svake godine nabavi četiri do pet kombi vozila za strukovne saveze i klubove diljem Istre. Time želimo klubovima olakšati organizaciju prijevoza i smanjiti troškove, budući da značajan dio sredstava koja dobivaju od gradskih sportskih zajednica odlazi upravo na prijevoz.

Prošle je godine Istra bila Europska regija sporta, što je taj status donio istarskom sportu?

- Najpozitivniji rezultat je veća senzibilizacija šire javnosti o važnosti sporta. Tijekom prošle godine uveden je i javni poziv za sufinanciranje sportske infrastrukture u gradovima i općinama, kroz koji Istarska županija izdvaja 200 tisuća eura godišnje za izgradnju, obnovu i opremanje sportskih objekata diljem Istre. To je posebno važno za manja mjesta, kojima i iznos od 15.000 eura predstavlja značajnu i vrijednu potporu. U ovom mandatu definirana su tri ključna stupa – obrazovanje i sport, zdravstvo te socijalna skrb – odnosno područja u koja se najviše ulaže s ciljem postizanja nadstandarda. Kada je riječ o sportu, smatram da je titula Europske regije sporta bila svojevrsna lokomotiva za dodatno povećanje ulaganja u sport.

Kakva je situacija s transparentnošću tih sredstava koja se daju savezima, što je sada vrlo aktualno pitanje i koliko županija kontrolira kako se troši novac za sport?

- Sportska zajednica Istarske županije ima svoje programe koji su strogo kontrolirani jer za njih dobiva sredstva iz ministarstva, a sva ta sredstva moraju biti detaljno opravdana. Događalo se da su, zbog kašnjenja klubova s programima od samo jedan ili dva dana, savezi morali vraćati sredstva u državni proračun. To ukazuje na stroge kontrole, što podržavamo. Smatram da sve ovo što se trenutno događa ipak ne odražava stvarnu sliku sporta te predstavlja svojevrsnu pljusku sportu, a posebno sportskim djelatnicima koji to nisu zaslužili. Divim se tim ljudima, trenerima koji žrtvuju svoje vrijeme i vrijeme svojih obitelji, jer, budimo iskreni, za svoj rad ne primaju velike iznose, a u potpunosti su mu posvećeni.

Kao jedan od stupova županovog programa spomenuli ste obrazovanje, koji su glavni projekti u tom području?

- Škola i sportska dvorana u Svetvinčentu su pri završetku, a bit će otvorene do početka nove školske godine. Započela je i izgradnja škole i dvorane u Marčani te u Žminju. Riječ je o velikim, generacijskim projektima, a tu ne stajemo, već je u planu i dogradnja škole u Kanfanaru.

Na početku nove školske godine očekujemo i otvorenje obnovljene škole u Krnici, a u tijeku je javna nabava za radove na proširenju školske zgrade i izgradnji dvorane Osnovne škole Fažana. U ovom mandatu planirano je i proširenje Područne škole u Banjolama, čime će Osnovna škola Medulin postati jedna od najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj. Pri samom završetku je i izgradnja zgrade Talijanske osnovne škole Novigrad, koja dosad nikada nije imala vlastite prostore. Riječ je o projektu koji je pokrenula Talijanska unija, a značajno su ga sufinancirali Istarska županija i Grad Novigrad. Posebno veseli činjenica da smo iz Fond pravedne tranzicije uspjeli osigurati tri milijuna eura za opremanje Industrijsko-obrtničke, Tehničke i Strukovne škole u Puli. Također, u prošlom mandatu izgrađena je nova Srednja medicinska škola, koja je danas najmodernija medicinska škola u Hrvatskoj.

Znače li ta ulaganja da se polako poboljšava i demografska slika u Istri?

- U širem kontekstu da, jer je Istra, uz Grad Zagreb, jedna od rijetkih regija koja, unatoč negativnom prirodnom prirastu, na kraju bilježi pozitivan rast stanovništva. Svake godine bilježi se porast od oko dvije i pol do tri tisuće stanovnika, što predstavlja približno 1,5 do 2 posto ukupnog stanovništva u pozitivnom neto saldu. To pokazuje da je Istra privlačna destinacija za život. Nažalost, kada je riječ o prirodnom prirastu, i dalje više ljudi umire nego što se rađa, no zahvaljujući migracijama uspijeva se ostvariti ukupni rast broja stanovnika.

Ljudima koji dolaze, ali i onima koji tu već dugo žive, sigurno je jedan od većih problema osiguravanje stana ili kuće, što Županija radi po pitanju priuštivog stanovanja?

- Ranije sam spomenuo projekt izgradnje 22 stana za priuštivo stanovanje, pri čemu smo prva županija koja je samostalno pokrenula takav projekt. U međuvremenu smo osigurali i potporu države kroz Fond pravedne tranzicije. Riječ je o stanovima namijenjenima trajnom najmu za deficitarni kadar.

Međutim, velika očekivanja imamo i od novog Zakona o priuštivom stanovanju. Planiramo osnivanje posebne ustanove kako bismo povukli što više sredstava i izgradili dodatne stambene kapacitete. Tijekom ove godine trebamo izraditi program, koji će se provoditi u suradnji s gradovima i općinama, ali i s državom. Kroz taj plan predviđena je izgradnja određenog broja stanova koji će biti ponuđeni kroz dva modela: model trajnog vlasništva i model djelomično subvencioniranog stanovanja. Također, razmatra se i izgradnja manjih objekata s do deset stanova u trajnom najmu, kako bi se osiguralo priuštivo stanovanje za učitelje, liječnike i druge deficitarne profesije. To bi trebao biti novi, snažan investicijski zamah u području priuštivog stanovanja.

Jačanje elektroenergetske mreže

U vremenu smo velike energetske nestabilnosti, na što Županija, a i država nemaju nekog prevelikog utjecaja, no u kojoj je fazi energetska tranzicija Istre i što Županija ipak može napraviti kako bi Istra u doglednoj budućnosti ipak postala energetski neovisna?

Ivan Glušac (Snimio Milivoj Mijošek)

- Nakon usvajana novog Prostornog plana, bit će omogućena strateška ulaganja na državnom zemljištu u velike sunčane elektrane ukupne snage veće od 300 megavata, uz prateće baterijske sustave za pohranu energije. S druge strane, iznimno je važno ojačati povezanost elektroenergetske mreže s ostatkom Hrvatske, što je bila i jedna od tema razgovora s premijerom Andrejem Plenkovićem, kako bi se ti projekti iz srednjoročnih planova HEP ubrzali i prešli u kratkoročnu realizaciju. Županija u međuvremenu sufinancira energetske projekte građana koji uključuju korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Ove je godine za tu namjenu prvotno bilo predviđeno 300.000 eura, no zbog velikog interesa iznos je povećan i udvostručen zadnjim rebalansom proračuna. Svime navedenim bi se trebala osigurati daljnja stabilnost sustava, osobito u kontekstu planiranog zatvaranja Termoelektrane Plomin u sljedećem desetogodišnjem razdoblju.

Tu je i pitanje prenamjene Plomina u malu, modularnu nuklearku, stav Županije je da to baš i nije najbolji potez.

- Da, to je stav Županije i aktualne županijske administracije jer se zalažemo za obnovljive izvore energije. Ne znam koliko je svrsishodno graditi nuklearnu elektranu u regiji koja ostvaruje gotovo trećinu hrvatskog turističkog prometa. Nadamo se da do toga neće doći, ali i da ćemo uspjeti osigurati energetsku stabilnost kako takvo rješenje ne bi bilo ni potrebno.

I za kraj, možete li navesti neki glavni cilj koji želite ostvariti do kraja ovog drugog mandata?

- Glavni cilj je svakako daljnje jačanje javnog zdravstva, kao i nastavak razvoja triju ključnih stupova: obrazovanja i sporta, zdravstva te socijalne skrbi. Uz to, želja je dodatno osnažiti zajedništvo, kako bi, bez obzira na političke razlike, suradnja i dalje kvalitetno funkcionirala sa svim gradonačelnicima, gradonačelnicom, načelnicima i načelnicama, ali i s državom, osobito u financiranju velikih infrastrukturnih projekata. Istarski ipsilon bliži se završetku, čime ulazimo u novu fazu razvoja: izgradnju tzv. X-spoja prema Labinu. Ujedno su u tijeku i strateške investicije u pomorskom sektoru, ukupne vrijednosti oko 40 milijuna eura.

I da se napokon nađe neko rješenje za Kaštijun?

- Naravno, ali smatram da za rješenje treba postojati čvrsta opredijeljenost svih uključenih, od onih koji sakupljaju otpad do onih koji ga obrađuju. Pozitivno je što je aktualni gradonačelnik Pule Peđa Grbin prihvatio pokretanje procesa vlasničkog restrukturiranja.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• Miletić okupio gradonačelnike i načelnike: "Naš cilj je Istra po mjeri čovjeka"
• Od bolnica i hitne pomoći do stipendija i preventivnih programa - sustavna ulaganja u ljude i kvalitetu života građana Istre
• Labinština pred velikim odlukama: Razgovaralo se o energetici, stanovima, hitnoj pomoći i projektima za razvoj istoka Istre