(Snimio Branko Biočić)
Članovi Društva "J. B. Tito" Labinštine polaganjem vijenca i minutom šutnje pored Titove biste u središtu Labina obilježili su u 15.05 sati 46. obljetnicu smrti predsjednika bivše države Josipa Broza Tita, koji je preminuo u Ljubljanskom kliničkom centru 4. svibnja 1980. godine.
O povijesnim događajima te liku i djelu Josipa Broza Tita pred okupljenim članovima Društva govorio je predsjednik Valter Černjul.
(Snimio Branko Biočić)
- Bio je to čovjek, radnik, bravar iz siromašne obitelji i jedna od najtraženijih ličnosti u Kraljevini Jugoslaviji, gdje je robijao u kazamatima. Još traženiji bio je u Drugom svjetskom ratu od fašista i domaćih izdajnika. Kako je to završilo, znamo. S nekih desetak tisuća ljudi, komunista i skojevaca, 1941. podigao je ustanak protiv tada najveće svjetske sile, fašističke Njemačke, kojoj se pridružila fašistička Italija s nekoliko stotina tisuća vojnika. Tu su bili i oni naši, i oni preko Dunava. Najmanje ih je bilo pola milijuna protiv deset tisuća ljudi.
(Snimio Branko Biočić)
Tito je postao jedan od najvećih lidera i najpoštovanijih državnika 20. stoljeća. Takvih kao Tito, predsjednik Italije Sandro Pertini, kancelar Njemačke Willy Brandt, Kennedy, danas nema ni na Marsu, a kamoli na vidiku. Jedini siromah koji je ostao da se bori za pravdu i siromašne bio je papa Franjo, ali su i njemu radili kao i Titu. Obećavali su mu svašta, ulizivali se, a kada su došli u svoje dvorište, radili su što ih je volja.
(Snimio Branko Biočić)
Danas smo ostali na dvije osobe u Europi, možemo reći i u svijetu. Jedan je španjolski premijer, a drugi je nasljednik pokojnog pape Franje. Kako se ovi preko bare, "kaubojci", ponašaju i ophode prema Papi, ne trebamo ni govoriti. Europa ima oko 450 milijuna ljudi, a ponaša se vazalski prema SAD-u, koji ima barem sto milijuna ljudi manje. Kao da smo u srednjem vijeku. Ovi preko bare ponašali su se kao na Divljem zapadu i prije 80 godina, za vrijeme Mirovne konferencije u Parizu. Već tada počeo je Hladni rat - rekao je Černjul.
(Snimio Branko Biočić)
Nakon komemoracije članovi Društva razgledali su nove prostorije u takozvanom Samačkom hotelu, koje im je dodijelio Grad Labin.