Posljedica radova
Kako bageri ruju po zemlji, tako na površinu izlaze štakori: "Svakodnevno primamo dojave iz Pule, Fažane, Vodnjana i Rovinja!"
(Arhiva Glasa Istre)
Veliki infrastrukturni radovi što se odvijaju na području Fažane, Vodnjana i Pule izvukli su na površinu omražene glodavce. Kako bageri ruju po zemlji, tako na svjetlo dana izlaze i pantigane. Stanovništvo se lako uznemiri, a sustav je tu da da nas umiri: djelatnici Dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije po dojavama građana ažurno izlaze na teren, a u pripremi su i proljetne deratizacije na područjima Fažane i Vodnjana.
Narušeno stanište
- Radovima oko kanalizacijske mreže narušuje se glavno stanište štakorima. Kanalizacijska mreža povezana je s nadzemnim dijelom, javnim površinama i stambenim objektima, i iz nje se lako mogu probiti u bilo koji objekt. To je normalno. I to što iziđu vani ne znači da ih ima više, samo su nam vidljiviji. Ako smo im narušili stanište naći ćemo ih u podrumu i u garaži pa će ljudi reći: "Nije ih bilo sve dok nisu počeli kopati..." A istina je da su oni uvijek tu negdje, kaže dr.sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju službe za epidemiologiju Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
U tijeku su radovi na projektu Aglomeracija Pula sjever za unaprjeđenje odvodnje i vodoopskrbe na širem području Puljštine, izvode se i mnoge druge investicije poput parkirališta i prometnica. Tlo se trese od radova, a omražene beštije ne osjećaju se ugodno u svom podzemlju.
- Po nekim pokazateljima, ako preko dana na javnoj površini vidimo štakora, onda je sigurno da ih ima još deset koje nismo vidjeli. Za takvo pojavljivanje štakora možemo reći da je situacija već zabrinjavajuća, da moramo reagirati i što prije krenuti sa sustavnom deratizacijom, kaže Landeka.
Radovi uznemire pantigane, onda pantigane uznemire mještane, a sada je red na Landeki i njegovima iz odjela da reduciraju pantigane.
- Svakodnevno primamo dojave iz Pule, Fažane, Vodnjana i Rovinja. U Rovinju trenutno provodimo sustavnu deratizacija, a nastavljamo s Fažanom i Vodnjanom. U Fažani planiramo sustavnu deratizaciju u travnju o čemu će javnost biti posebno obaviještena. Ali građani mogu tave situacije dojaviti kroz cijelu godinu. Kako, na primjer, imamo dugogodišnju suradnju s Općinom Fažana, tako i svaki poziv građana Zavodu za javnom zdravstvo rezultira izlaskom na teren i provedbom deratizacije tog mjesta s kojeg je došla dojava. Izlazili smo na teren i u Peroju preko dojava komunalnog redara ili komunalnog društva ili građana. Sve pozive bilježimo i na njih reagiramo i dalje pratimo situaciju je li se smirila, kaže Landeka. Na području Pule natječaj za izvođača deratizacije tek je u tijeku.
Županijski program mjera
Sustavne deratizacije propisane su županijskim i državnim programima mjera, kako bi se populacija glodavaca držala na prihvatljivom minimumu. Deratizaciju treba obaviti pravovremeno i što obuhvatnije, pokriti njome što veći broj površina i objekata u što kraćem vremenu. To se čini na proljeće i jesen kad su populacije glodavaca najaktivnije.
Odnose li se te mjere i na lokale i trgovačke centre?
- Sva trgovačka društva, koja manipuliraju namirnicima, dakle trgovine, restorani i kafići, moraju imati komercijalne ugovor s izvođačem. To su ovlaštene tvrtke kojih u Istri ima nekoliko na raspolaganju, a u Hrvatskoj ih je na desetke. Obavezni su redovito provodi mjere deratizacije i držati pod kontrolom populacije štetnika, kaže Landeka.
Od nekoliko vrsta glodavca koji žive uz čovjeka, najpoznatiji je i najmrskiji upravo omraženi štakor (norveški, selac, kanalizacijski...). Kanalizacija je njegov svijet, u njoj se osjeća odlično. Stoga je potrebno provesti i deratizaciju tog njegovog ambijenta što se čini posebnim postupcima – mamci se postavljaju na reviziona okna, spuštaju žicom i vežu da ih ne otplavi kanalizacijska voda.
- Ako radimo sustavno i imamo što bolju pokrivenost terena imat ćemo i uspjeh da se ta populacija što više smanji. Cilj je da ih držimo pod kontrolom i da se što manje događa neugodnih situacija kakvih znamo imati. Ali oni su uvijek tu negdje. I nema teorije da ćemo ih ikad iskorijeniti i uništiti, zaključuje Landeka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
