Na današnji dan, godina je 2011.
Vremeplov Glasa Istre: Obljetnica smrti Boška Petrovića, zatvaranje robne kuće Riva i briga zbog zagađenja s talijanske obale
(Arhiva Glasa Istre)
Na današnji dan 11. siječnja 2011. godine, prisjećamo se Boška Petrovića, jednog od najvažnijih hrvatskih jazz glazbenika, koji je prije 15 godina preminuo u Zagrebu u 76. godini. Naš je list tada opširno pisao o odlasku najveće legende domaćeg jazza, istaknuvši njegov rad i doprinos hrvatskoj i međunarodnoj jazz sceni. Rođen u Bjelovaru 18. veljače 1935., Boško je već sa šest godina počeo učiti violinu, a sa četrnaest se, slušajući radiostanicu American Forces Network, zaljubio u jazz. Kasnije je svirao harmoniku i bubnjeve, da bi na kraju postao majstor vibrafona.
Petrović je utemeljio Zagrebački jazz kvartet, sastav međunarodnog ugleda i najznačajniju formaciju u hrvatskom jazzu. Vodio je i druge domaće i međunarodne sastave - Zagrebački jazz kvintet, B.P. Convention, B.P. Convention Big Band, B.P. Club All Stars te Boško Petrović Trio. Bio je vlasnik B. P. Cluba, gdje su od 1988. nastupali najveći svjetski glazbenici, te osnivač izdavačke kuće Jazzette Records. Organizirao je brojne jazz priredbe, redovito nastupao diljem svijeta, a primio je Vjesnikovu nagradu Josip Slavenski, Nagradu grada Zagreba te višestruke Porine, uključujući za životno djelo. Značajan je bio i u jazz edukaciji, posebice kao voditelj Ljetne jazz škole u Grožnjanu, gdje su stasali mnogi današnji afirmirani glazbenici.
O kvaliteti zraka
Još jedna važna vijest koja je obilježila taj broj Glasa Istre bila je najava o preuređenju termoelektrane pokraj ušća rijeke Po, kod mjesta Porto Tolle, koje je trebalo početi u lipnju te godine. Za Istru je to bilo bitno jer bi se, kako se pisalo, na svega 115 kilometara zračne udaljenosti od Pule nalazilo ogromno postrojenje na ugljen, što je izazivalo pitanja o kvaliteti zraka u Istri. Ljiljana Dravec, voditeljica Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije, tada je komentirala:
- Istra nije izolirana. Zračne mase s obližnjih industrijskih zona, rafinerija i luka neizbježno donose zagađenja do nas. Već sada, zbog zagađenja koje dolazi izvana, u priobalju je povećan ozon, a dušikovi oksidi mogu se reflektirati i stotinama kilometara udaljenosti, kazala je Dravec.
odala je da će preciznije podatke dati nova pozadinska mjerna postaja u Ticanama, koju je Ministarstvo zaštite okoliša Hrvatske postavilo na lokaciju. Postaja je trebala biti u funkciji tijekom 2011. godine. Termoelektrana Porto Tolle bila je četiri puta snažnija od tada planiranog zamjenskog objekta u Plominu. TE Plomin 1 imala je snagu 120 MW, TE Plomin 2 - 210 MW, dok bi TE Plomin 3 trebala imati 500 MW.
Nakon rekonstrukcije, za tada zatvorenu centralu pogonsko gorivo trebao je postati ugljen. Talijanski energetski gigant Enel dobio je posljednju dozvolu tamošnjeg Ministarstva za ekonomski razvoj, a centrala je planirana s kapacitetom od 1.980 megavata (MW) i godišnjom potrošnjom od četiri milijuna tona uvoznog ugljena, koji je pristizao brodovima. Pogon se nalazio u središtu regionalnog parka koji su 1997. utemeljile regije Veneto i Emilia-Romagna. Prijelaz termoelektrane na ugljen izazvao je podijeljene reakcije lokalnog stanovništva. Jedni su podržavali projekt zbog novih radnih mjesta, dok su drugi upozoravali na novi val zagađenja. Enel je tvrdio da će ugraditi najsuvremeniji sustav pročišćavanja, no protivnici su smatrali da je riječ tek o "paravanu", jer su pročišćivači skupi, a ugljen je bio jeftin izvor energije samo ako se ne opterećuje ekološkim dodacima. Pisalo se da kada bi termoelektrana proradila punim pogonom, očekivalo se da će u atmosferu izbacivati deset milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje. Udruge Greenpeace i Legambiente tvrdile su da bi to premašilo standarde Europske unije. Danas je termoelektrana zatvorena, a povezana je s brojnim tužbama i istragama zbog emisija i zagađenja, uključujući presude protiv vlasnika Enela.
Istarska županija godinu je zaključila s čak 9.270 nezaposlenih, a samo u prosincu 2010. godine na Zavod se prijavilo 592 novih osoba. Prema podacima Irene Peruško, tadašnje rukovoditeljice Odjela analitike, statistike i informatike pulskog Zavoda za zapošljavanje, registriranih nezaposlenih bilo je sedam posto više nego u studenom, što je Istru, nakon nekoliko mjeseci u samome vrhu nepopularne ljestvice, dovelo na prvo mjesto po porastu nezaposlenosti u državi. Najveći apsolutni broj nezaposlenih imao je Grad Zagreb (39.900) i Splitsko-dalmatinska županija (40.777), dok je najmanji bio u Ličko-senjskoj županiji (3.540). U odnosu na prethodni mjesec evidentirana nezaposlenost povećana je u svim županijama, a najveći porast, od 6,8 posto, zabilježen je u Istarskoj.
Baronova palača u Pićnu
Najavljeno je bilo tada i da će se urediti Gumpčeva pa Japodska ulica, a pisalo se i da se očekuje početak gradnje krovne konstrukcije na Baronovoj palači u Pićnu. Osnovna škola Šijana proširena je onda za 500-tinjak kvadrata. U dva kata profesori i učenici uselili su se prvog dana drugog polugodišta u nove prostorije, uključujući kabinet kemije, učionicu informatike, multifunkcionalni prostor, kuhinju, blagovaonicu i prostorije produženog boravka. Ravnateljica Alma Tomljanović istaknula je onda da su najveće vrijednosti nadogradnje upravo kuhinja, blagovaonica i prostorije produženog boravka, čime su dotadašnje slabosti škole postale prednosti. Zahvalila je županu Ivanu Jakovčiću, gradonačelniku Borisu Miletiću, projektantima i izvođačima te učiteljima i učenicima koji su godinu i pol radili i učili okruženi bagerima i skelama.
Radovi na školi Šijana počeli su u listopadu 2009. godine, a ukupna vrijednost izgradnje, s uređenjem okoliša i opremanjem, iznosila je oko 5,7 milijuna kuna, financiranih iz decentraliziranih državnih sredstava. Tog dana pisalo se i o potpunom zatvaranju robne kuće Riva u Poreču, što su mnogi kupci, ali i prodavači - zakupci prostora, prihvatili teška srca.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
desktop8
