Danas je druga nedjelja došašće ili advent (lat. Adventus = dolazak), početno razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini (izuzev istočnih kršćana), vrijeme iščekivanja i pripreme za svetkovinu Božića. Zajedno s korizmom ubraja se u tzv. jaka liturgijska vremena i pokorničkoga je značaja.

Došašće u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića, koje simbolično označavaju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do Kristova dolaska u biblijskome izričaju. Najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Prva je nedjelja došašća ona najbliža blagdanu Sv. Andrije apostola (30. XI.). Završava 24. prosinca na Badnjak.

Prvi dio došašća (do 16. XII.) zamišljen je kao priprava za Kristov drugi dolazak kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. XII.) priprema za Kristov rođendan.

U došašću se svakoga jutra održavaju zornice, ranojutarnje mise.

U 19. st. u Njemačkoj javlja se običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama koje simboliziraju četiri nedjelje došašća.

Povijest došašća

Najranija svjedočanstva o vremenu došašća potječu s početka 5. st., kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić, počevši od blagdana sv. Martina, 11. studenoga. Nazvao je došašće pokorničkim vremenom, naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenoga do Božića.

Spominju se pet nedjelja došašća, da bi u 6. st. papa Grgur Veliki skratio došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas. Usto, ukinuo je dotadašnje suzdržavanje od jedenja mesa (nemrs) i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća, makar se i danas razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbâ. U 9. st. prva nedjelja došašća proglašena je početkom liturgijske godine.

Adventski vijenac

Prvi adventski vijenac pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj okupio je 1838. godine siročad s ulice te im u jednoj trošnoj kući ponudio novi dom. Želeći pronaći način da svojim štićenicima došašće učini što ljepšim, dosjetio se da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću.

Čine ga dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označavaju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak, odnosno nadu, vjeru, ljubav i radost.

Adventski (božićni) sajam

Adventski, odnosno božićni sajam, održava se tijekom četiri tjedna došašća, a nastao je u germanskim krajevima. Povijest božićnih sajmova seže u kasni srednji vijek. Bečki prosinački sajam preteča je kasnijih božićnih sajmova i potječe iz 1294.godine.

Održava se na središnjem gradskom trgu, okićen božićnim ukrasima, a posebno se ističe visoko božićno drvce.

Post kod pravoslavnih vjernika i grkokatolika

Vrijeme pripreme za Božić počinje 15. studenoga i naziva se »post Rođenja Gospodnjeg« ili »filipovka« po apostolu Filipu, čiji se spomendan slavi 14. studenoga. Došašće traje 6 tjedana. Za to vrijeme je strogi post, osobito na Badnjak. Bliža priprema za Božić počinje 20. prosinca. Ovi datumi odnose se na one pravoslavne crkve koje koriste revidirani julijanski kalendar, koji je identičan gregorijanskom kalendaru. Za one nacionalne crkve, koje još slijede julijanski kalendar (Rusija, Gruzija, Ukrajina, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Jeruzalemska patrijaršija), post počinje 28. studenoga.

Adventski blagdani

Sveta Barbara - Spomendan sv. Barbare slavi se 4. prosinca. Kršćanska je mučenica iz 3. st., koja je prema predaji bila zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu. Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a ujedno je i jedna od četrnaest svetaca pomoćnika u nevolji.

Zaštitnica je rudara. Zaštitnica je župe Raša, osnovane 1937,. godine. Župna crkva Sv. Barbare gradila se od 1937. do 1942. godine. Istoimena crkva u Krapnu izgrađena je 1905. godine.

Sveti Saba - Sv. Saba opat, koji se slavi 5. prosinca, ima svoju župu u Kaštelu, umaško-oprtaljskom dekanatu. Jednobrodna župna crkva temeljito je obnovljena 1869. godine. Zvonik odvojen od crkve, visok 23 m, sagrađen je iste godine kao i crkva.

Saba je od 30. godine živio kao pustinjak. Umro je u Jeruzalemu 532. godine u dubokoj starosti od 93 godine. Istočna i zapadna Crkva časte ga kao sveca. U Rimu mu je u 9. st. sagrađena bazilika. Njegove relikvije dugo su se vremena nalazile u Veneciji. Papa Pavao VI. u znak zbližavanja Istočne i Zapadne Crkve dopustio je da se relikvije prenesu u samostan Sv. Sabe u blizini Jeruzalema.

Bezgrješno začeće BDM - Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. godine 1476. godine. Dogmu je proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. godine.

Jedina je župa Bezgrešnog začeća BDM u Porečkoj i Pulskoj biskupiji u Sv. Ivanu na Rašom, Sutivancu. Jednobrodna crkva s preslicom sagrađena je u 18. st., vjerojatno na mjestu ranije.

Crkva Bezgrešnog začeća pokraj groblja u Rovinju sagrađena je 1363. godine. Ima lopicu, na pročelju preslicu, te gotički svod. Ona u Peruški, u župi Krnica-Mutvoran, adaptirana je 1963. godine.

Sveti Nikola - U vrijeme došašća slavi se i blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, zvan i Nikolinje. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema predaji noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. U vrijeme komunističkog režima željelo se potisnuti tradiciju sv. Nikole, pa je darove donosio Djed Mraz. Posljednjih desetljeća zove se Djed Božićnjak umjesto Djed Mraz.

Crkva sv. Nikole u Pazinu

Barban za svoga župnog patrona ima sv. Nikolu biskupa. Župa je osnovana 740. godine. Jednobrodna župna crkva dograđena je i posvećena 1701. godine. Zvonik uz pročelje crkve, visok 25 m, nadograđen je na srednjovjekovnu kulu. U interijeru se nalazi pet mramornih oltara s važnim palama.

Španidiga, Rovinj, crkva sagrađena u 12. st., obnovljena 1827. godine, na pročelju ima preslicu,1364. godine. Istoimena crva u Rovinju proširena je 1722. godine i ona na pročelju ima preslicu. Ona na groblju u Senju, buzetskom dekanatu, sagrađena je 1790. godine; zvonik je visok 4 m.

Sveta Lucija - Na dan sv. Lucije,13. prosinca, zaštitnice očiju, brojni su običaji širom Hrvatske. Do Božića je ostalo još dvanaest dana. Svaki od tih dvanaest dana predstavlja jedan mjesec sljedeće godine. Ako je vrijeme sunčano ili maglovito ili kišovito, vjeruje se da će takvo vrijeme biti taj pojedini mjesec u sljedećoj godini.

Crkva sv. Lucije u Skitači

Na Svetu Luciju sije se pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove.

U Porečkoj i Pulskoj biskupiji jedna župa i jedna kapelanija ima za patrona sv. Luciji.

Župa Sv. Lucije u Skitači. Labinskom dekanatu, osnovana je 1632. godine odvajanjem od labinske. Jednobrodna crkva sagrađena je 1616. godine na mjestu ranije, obnovljena 1924. godine. Nedovršen zvonik u sklopu crkve visok je 4 m.

Kapelaniju Sv. Lucije u Pazinskom Polju osnovao je biskup Antun Bogetić 1986. godine.

BLAGDANI NAKON BOŽIĆA

SV. STJEPAN, 26. prosinca, zaštitnik je župa Krasica, Motovun i Petrovija.

Krasica u umaško-oprtaljskom dekanatu postala je župom 1964. godine odlukom biskupa Dragutina Nežića. Crkva je sagrađena u 19. st. na mjestu ranije. Zvonik-kula visok je 18 m.

Trobrodna crkva Sv. Stjepana u Motovunu izgrađena je između 1580 i 1614. godine. Ima tri mramorna oltara. Zvonik-kula, sagrađen u 13. st., visok je 27 m.

Petrovija kod Buja samostalna je kapelanija od 1891. godine kada je bila u sastavu župe Materada. Crkva je sagrađena 1639. godine sa zvonikom visokim 15 m.

SV. IVAN EVANĐELIST, 27. prosinca, zaštitnik je župa Savudrija i Valtura.

Župna crkva u Savudriji sagrađena je u 11. st.

Valtura, župa osnovana 1598. godine za nove doseljenike iz Dalmacije. Župna crkva sagrađena 1899. godine ne mjestu one iz 1630. godine. Iste godine izgrađen je zvonik visok 28 m.

SV. SILVESTAR, 31. prosinca, zaštitnik je župe Kanfanar. Župna crkva sagrađena je 1696. godine na mjestu ranije iz 13. st. Crkva ima tri mramorna oltara, zvonik odvojen od crkve visok je 25 m.

Povezane vijesti

• Danas se pali prva svijeća na adventskom vijencu
• Sv. Nikola i otvorenje klizališta obradovali djecu
• 3 savjeta kako da adventski vijenac duže ostane svjež