Apokaliptičan prizor

Monte Mulini, Laste i Sv. Katarina ostali bez drveća: Građane šokirao prizor gole zemlje, stiglo pojašnjenje iz Hrvatskih šuma

| Autor: Nina Orlović Radić
(Snimila Nina Orlović Radić)

(Snimila Nina Orlović Radić)


Neovisno o kakvom je razlogu riječ, svaka osoba koja se nađe pred ovolikim brojem posječenih stabala ostat će zatečena prizorom od kojeg se, htjeli to mi ili ne, mora zgrčiti trbuh. Na području Laste u gradu Rovinju, na mjestu gdje se nekad nalazila šuma, sada je livada. Trupci sada mrtvih stabala još uvijek su na zemlji, ostavljeni uz korijen iz kojeg je do jučer bujao život. No, i oni će uskoro, po završetku posla, otići zajedno s djelatnicima Šumarije koji ih još uvijek režu i pile.

Četiri faze sanacije

Ovaj pomalo apokaliptičan prizor natjerao je brojne sugrađane da fotografski protestiraju zbog već učinjenih radova koji se i opet povezuju s mogućom stanogradnjom koja bi se, ukoliko Gradsko vijeće to odobri izmjenom UPU-a za to područje, trebala dogoditi i na ovom atraktivnom području Rovinja – u blizini centra i nadomak mora.

(Snimila Nina Orlović Radić) (Snimila Nina Orlović Radić)

Upit s pitanjem zbog čega je uklonjeno drveće, poslali smo na adresu Hrvatskih šuma, koje su i nadležne za ove aktivnosti.

"Riječ je o radovima četvrte faze sanacije u odsjeku 10 a, Gospodarske jedinice Priobalne šume Rovinja i odnose se na uklanjanje stabala oštećenih u nevremenu 16. lipnja 2025. Kao posljedica nevremena evidentirana je u tom odsjeku na površini od 8,34 hektara šteta na 137 stabala. U vremenskom razdoblju od nekoliko mjeseci Šumarija s ostalim službama odradila je prvu fazu sanacije koja je uključivala otvaranje prometnica i omogućavanje funkcioniranja infrastrukture, drugu fazu u kojoj su se uklanjala opasna stabla oko gradskih ustanova i užih zona oko hotela i kampova, pješačkih staza, treću fazu koja je uključivala sanaciju površina evidentiranih kao potencijalno opasne, točkasto raspoređenih po cjelokupnoj površini Grada Rovinja. Četvrta faza obuhvaća sanacije na većim površinama gdje su stabla oštećena u većim grupama najvjerojatnije zbog vrtložnih vjetrova koji je nastao prilikom nevremena. Evidentirane su tri takve zone – Monte Mulini, Laste i Otok sv. Katarina", piše u odgovoru.

Uklonjeni stari borovi

"Na lokaciji Laste radi se o starim borovim stablima velikih krošanja gdje je došlo većim dijelom do vjetroloma, a manjim do vjetroizvala na površini od otprilike 0,6 hektara. Vjetroizvale su nažalost dodatno opteretile polomljena stabla tako da je cijela zona postala izrazito opasna. U periodu od nevremena u toj zoni dolazilo je do dodatnog izvaljivanja stabala, pucanja i padanja dijelova krošnje na tlo", navode iz Hrvatskih šuma.

Nadležni dodaju kako se zona nalazi unutar naseljenog područja i sa svih strana omeđena je prometnicama, a koristi se i kao prostor za rekreaciju, stoga se takvo stanje nije moglo zanemariti. Nedjelovanjem u takvim situacijama bili bi ugroženi životi i imovina građana Rovinja kao i posjetitelja, tvrde u HŠ-u.

(Snimila Nina Orlović Radić) (Snimila Nina Orlović Radić)

"Radovi su zbog blizine groblja planirani poslije Dana svih svetih, a daljnje odgađanje radova samo bi povećavalo opasnost od pojave potkornjaka", navodi se u odgovoru Hrvatskih šuma. Dodaju i kako stabla koja su otpornija od borova na udare vjetra i čija statika nije narušena – poput čempresa te mladih stabala hrasta crnike i ostale autohtone vegetacije – nisu doznačena i činit će buduću šumsku sastojinu, biološki stabilniju od prethodne. U sklopu radova predviđeno je i popunjavanje progaljenih površina sadnicama autohtonih vrsta hrasta, stoji u odgovoru.

Put za hrast crniku

Uz to, doznajemo kako se "drugi šumarski rad u toj zoni odnosi na redovni etat u odsjeku 9.b (šumska sastojina iznad groblja) koji je propisan u važećem Programu gospodarenja Gospodarskom jedinicom Priobalne šume Rovinja odobrenom od strane dvaju ministarstava Republike Hrvatske.

"Cilj navedenog rada je uklanjanjem prekobrojnih, prezrelih i nekvalitetnih stabala povećati stabilnost sastojine, omogućiti bolji rast preostalih borovih stabala i postupno otvarati pomladne jezgre kako bi se autohtona stabla hrasta crnike mogla razvijati", navode u Hrvatskim šumama. Oba rada, ističu, usmjerena su povećanju sigurnosti zajednice te biološke otpornosti same sastojine.

"Nažalost, ponekad tako opsežni radovi javnosti djeluju pretjerano, no nužni su kako bi se šuma pravovremeno obnovila", poručuju na kraju te apeliraju na sugrađane da ne ulaze u zonu radova.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama