Tijekom današnjeg aktualnog sata na sjednici Skupštine Istarske županije održane u Pazinu, veliki dio vijećnićkih pitanja, ali i rasprave odnosio se na odlagalište otpada Kaštijun. Problematiku je otvorio HSU-ov vijećnik Enco Crnobori, a žestokim napadom na župana Borisa Miletića zatvorila SDP-ova Sanja Radolović.

Novi prijedlog župana

Dakle, Crnobori je apelirao da vijećnici svih političkih opcija, zajedno s nezavisnim županom Borisom Miletić, sjednu za stol i zajednički riješe problem koji već godinama muči žitelje juga Istre, a pogotovo Medulina iz kojeg i sam dolazi. Smatra da je to političko i stručno pitanje, a kada bi se dogovorili mi u Istri, smatra on, i Zagreb bi pomoga.

- Koliko pratim, stvar je kulminirala, a bit će i gore, jer sezona je prošla, a loši mirisi ne prestaju. Također, znam da je tu problem biootpada, odnosno otpada koji dolazi neispravan na Kaštijun. Neki su gradovi uveli kante, što je velika stvar, ali mene zanima je li se nešto uspjelo dovogoriti od veljače ove godine kada se počela spominjati koordinacija s Gradom Pulom i koji je slijedeći korak jer mještani juga Istre ovako više ne mogu, ustvrdio je Crnobori.

Župan Miletić mu je odgovorio da je koordinacija održana i da se ide u nekoliko smjerova da bi se iznašlo potrebno rješenje.

- Moj je prijedlog bio da svi gradovi i općine koji vraćaju kredit budu suvlasnici i partneri u suodlučivanju o načinu na koji će se smanjiti količine otpada koje stižu na Kaštijun. U koliko tim smjerom ne možemo ići, a količine biootpda su i dalje velike, prijedlog je da idemo u dodatnu investiciju, da osiguramo dodatna sredstva i nabavimo dodatnu opremu da se taj materijal i viškovi zbrinu i da Kaštijun više ne smrdi. Ja sam siguran da u trenutku kada Kaštijun prestane smrditi, više neće biti tema rasprava, rekao je Miletić.

Vijećnik SDP-a Vili Bassanese i opet je podbo župana Miletića pitajući zašto nije dosad usvojen Plan gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.

- Svi ćemo se složiti da su to, uz Prostorni plan Istarske županij koji također nije donesen, prevažni dokumenti za održivi razvoj, onečišćavanje okoliša i funkcioniranje gospodarstava i kvalitete života u Istri. Dakle, gradnja u Istri je već godinama konstantna i ne staje, nusproizvod su iskopi i građevinski materijal, a koji se u Istri nema gdje odložiti pa završava u prirodi. To je negativno za prostor i za nas, županijske vijećnike, koji smo mogu donijeti te važne odluke. Zanima me što se u Županiji poduzima da se utvrde lokacije za deponiranje takve vrste otpada, jer po Prostornom planu ništa se ne događa, a o tome pričam već u svom drugom sazivu, ustvrdio je Bassanese.

Pitanje vlasništva

Neizostavno se Bassanese osvrnuo i na Kaštijun te ustvrdio da od 2009. godine, župan nije bio tog stava da gradovi i općine budu suvlasnici, da je upravo on odlučio da Pula bude vlasnik 51 posto, a Županija 49.

- Tada je to olakšalo poslovanje, ali na svaku moju opasku nije se htjelo mijenjati taj smjer iako smo i Krulčić i ja smatrali da su komunalne tvrtke, koje su u vlasništvu općina i gradova, dio rješenja. O Kaštijunu, uostalom, dosad nismo održali niti pravu sjednicu, već se svaka rasprava uglavnom svodi na međusobno optuživanje, bez ikakvog zaključka. I to se vuče već godinama. Ne postoji niti jedan razlog da ne nađemo rješenje, a mi vam stojimo na raspolaganju i možemo vam dati prijedlog kako to prenijeti na općine i gradove, rekao je Bassanese.

Odgovarajući na njegove primjedbe, najprije je pročelnik za održivi razvoj Mirko Radolović ustvrdio da se radi na planiranju odlagališta građevinskog otpada kojih je trenutno, doista premalo u Istri, i planiraju se da budu u bivšim zatvorenim kamenolomima, ali je pitanje zakonskih odredbi jer su uglavnom smješteni u ZOP-u i pitanje je mogu li se ti kamenolomi prenamjeniti u odlagališta, jer trenutno piše da je u njima dozvojena rekultivacija i prirodna sanacija.

Župan Miletić pohvalio je Bassanesea za višegodišnju dobru memoriju, o tome što je bilo, kako i zašto pa mu je tako moralo biti pznato da je jedini i isključivi razlog zašto je inzistirao na omjeru vlasništva 51 Grad Pula i 49 IŽ - iako je želja bila 50:50 sukladno ulaganjima - jer je tadašnja zakonska odredba nalagala da većinski vlasnik treba biti jedinica lokalne samouprave.

- No, tada sam potpisao sporazum u kojem stoji da gradovi i općine mogu biti suvlasnici, ustvrdio je Miletić.

Dodao je da je također, Republika Hrvatska prihvatila i određene okolišne direktive prema kojima je trebalo komunalna odlagališta zatvoriti do 2018. godine i otvoriti županijska odlagališta za gospodarenje otpadom, što su jedine učinile Istarska i Primorsko-goranska županija.

- Kada je počeo funkcionirati Kaštijun, zatvorili smo komunalne deponije, osim jedne, a to je lokacija gdje je vaše komunaln društvo "6. maj" odlagao optad. Dakle, kao Grad niste donosili otpad na Kaštijun i niste prihvatili sporazum. Kada upirete prstom, morate znati da ne možete prihvatiti što vam paše, a ne raditi ono što vam ne paše. U konačnici, ako ćemo baš razgolititi politički stvari, na Skupštini Istarske županije kada se donosila odluka o Kaštijunu, kao i na Gradskom vijeću grada Pule i vijećnici IDS-a i SDP-a i Hrvatske stranke umirovljenika, a također i protekle četiri godine kada je vaša stranka u Puli participirala u vlasti, niste uvažili niti jednu sugestiju stručnih službi Istarske županije. A u tom je periodu od četiri zadnje godine promijenjeno pet direktora. Ali, ako ćemo tako razgovarati, nećemo donijeti rješenje. Činjenica je da samostalno ne možemo riješiti problem Kaštijuna, niti Pula, niti Medulin, niti Istarska županija. Jedino u suradnji svih gradova i općina to možemo riješiti. Ako ne kroz vlasničke udjele, onda kroz dodatni novac za obradu svih viškova, jer bez smrada, uvjeren sam, Kaštijun neće biti tema, rezimirao je Miletić.

Kaštijun tužio Buzet

Ipak, Bassanese mu je replicirao i ustvrdio da se prebacuje odgovornost na neke ljude koji su "nestali još 2012. godine, a rješenja do danas nema".

- Mi vraćamo kredit, a nije naš. Zašto? Mi smo stvarno zemlja čudesa. Međutim, župane, car je gol, već odavno. Želimo riješiti Kaštijun moramo sjesti svi skupa i to mi, javni ljudi, na odgovornim pozicijama. Ovako pričamo jedno te isto već 16 godina, rekao je Bassanese.

- Vi želite kazati jedno, a radite drugo. Govorimo o političkim pozicijama, ja sam uvijek uvažavao kolege, mogli ste i vi tako s vašim kolegama, u koaliciji s gradonačelnikom Pule, a imate gradonačelnika Pule i danas. Rješenje je moguće samo treba dobre volje i hrabrosti, rekao je Miletić.

Raspravi o Kaštijunu pridružio se i vijećnik Damir Kajin i iznio činjienicu da je upravo jutros Kaštijun tužio buzetskog komunalca Park.

- Mi premašujemo sve zakonske ciljeve odvajanja otpada, među prvima smo uveli kante za biootpad, godine 2023. bili smo drugi grad u Hrvatskoj po pitanju odvajanja otpada, lani smo selektirali preko 60 posto otpada, uvijek na Kaštijun deponiramo 16 tona, ljeti i zimi, a kvota nam je 50 tona i nikad je nismo dostigli, a oni nas sada tuže?! Nitko nije protiv da platimo u gram ono što odlažemo, dat ćemo i manču, ali ne želimo plaćati za ono smeće koje na Kaštijunu deponiraju turistički subjekti, ustvrdio je Kajin.

Raspravu o Kaštijunu završila je SDP-ova vijećnica Sanja Radolović citirajući izjave Miletića unatrag desetak godina, od kada je bio gradonačelnik Pule do današnje funkcije župana Istarske županije, od kada je govorio da Kaštijun radi po propisima i da imamo najmoderniji centar za gospodarenje otpadom do toga da problem postoji i da će ga se riješiti te da je sva odgovornost na Gradu Puli jer ima većinsko vlasništvo i da bi Županija riješila problem da može, ali ne može.

- Da li osjećate susramlje zbog toga, jer ga ja kao vijećnica osjećam, jer nismo riješili problem tih građana, niti kao tadašnji gradonačelnik niti, danas kao župan, jer niste donijeli Plan gospodarenja otpada koji smo bili dužni donijeti do 1.1. 2024. godine i na taj način definirati lokacije kompostana i pokušati pridonijeti rješenju. Viječniće Crnobori ne iskazujte zadovoljstvo odgovorom, jer niste dobili ništa, poručila je Redolović.

Miletić joj je odgovorio da su izjave izvučene iz konteksta i da ona ne razumije materiju.

- Istina je da nisu svi mehanizmi u našim rukama, jer doista nisu. Da bi cirkularno gospodarenje otpada funkcioniralo, moraju sve razine biti pokrivene. Napredak je učinjen u odnosu na ranije zbrinjavanje, ubacivanje u jame i zatrpavanje i stvaranje brda otpada koje je procjednim vodama zagađivalo podzemlje, kada su požari harali tim odlagalištima, kada su vrećice letjele naokolo, a galebovi sa starog Kaštijuna raznosili koješta po gradovima, naveo je Miletić, ali joj i opet dobacio da je kao koalicijski partner gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću mogla utjecati da se to riješi, ako im je bilo bitno, ali nije.

- Biti u izvršnoj vlasti donosi mogućnosti utjecanja na odluke, ali i odgovoronost. Ipak je jednostavnije biti dio predstavničke vlasti, pogotovo u opoziciji, jer je to komotna pozicija. Ali ponavljam, ukoliko želimo, možemo učiniti te iskorake, ali bez zajedništva teško da će ijedna jedinica lokalne samouprave ii regionalne samouprave sama riješiti taj problem. Može, ali uz nemala sredstva, kako bi građanima jednom zauvijek riješili problem neugodnih mirisa s odlagališta, rekao je Miletić, na što mu je Radolović opet replicirala i rekla mu da je "doista spin doktor skretanja s teme". Zašto kao aktualni župan nije donio plan o gospodarenju otpadom ili ga možda skriva kao zmija noge. Pored i Rovinja planiralo se bioplinsko postorojenje ili je to bilo predizboirno obećanje  jer to veliko biračko područje.

Miletić: - Vi ste dio vlasti u gradu Puli 4 godine.  Istarska županija ništa ne skriva, radimo i dalje na tom planu, vijenići će o tome raspravljati i diskutirati, ali vaš osobni dojam neću komentirati. Previše smo odgovororni i ozbiljni da bi na pitanja o gospodarenju otpadom na taj način diskutirali.

Povezane vijesti

• Novi val vježbenika u županijskim odjelima
• Kaštijun počinje s radom krajem siječnja
• OTKRIVAMO! U Kaštijunu ostvaren gubitak od 2 milijuna kuna, ali plaće svejedno rastu. Nedavno zaposleno 17 novih radnika. Saznajemo, kolike su plaće čelnih ljudi i nekih od nižerangiranih djelatnika TE TKO BI MOGAO DOĆI NA ČELO TVRTKE