Stručni seminar u Labinu

Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova suvremenog doba

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić)

(Snimio Branko Biočić)


Grad Labin, u suradnji s partnerima na europskom projektu "Road 2 Resilience" (R2R), organizirao je u Gradskoj knjižnici stručni seminar "Klimatska otpornost zajednica – lokalni pristupi i primjeri dobre prakse". Seminar je održan u okviru europske misije za postizanje klimatske otpornosti do 2030. godine, a cilj mu je razmjena znanja, iskustava i konkretnih alata koji pomažu lokalnim zajednicama u prilagodbi klimatskim promjenama. Program je okupio stručnjake i institucije koje predvode klimatsku tranziciju, od strateških planova i financijskih instrumenata, do inovativnih rješenja temeljenih na prirodi i uključivanja građana.

Sudionike je uvodno pozdravio labinski gradonačelnik Donald Blašković koji je rekao kako se Grad Labin već dugi niz godina se jasno opredijelio za zelene projekte i održivi razvoj, od projekata energetske obnove stambenih zgrada, modernizaciju sustava javne rasvjete i tu nisu stali već su odabrali strateški smjer na kojem će nastaviti graditi budućnost kroz projekte poput Urbani park Kature, Park šumu Pineta,Centar za pčelarstvo u Ripendi te mrežu sadnje drveća koja povezuje razne dijelove našega Grada Labina. Najavio je i radni sastanak za uređenje novog parking prostora u podnožju Staroga Grada sa ugradnjom uspinjače – eskalatora koji će povezati Podlabin i Starogradsku jezgru s ciljem rasterećenja prometa u Starom Gradu.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

- Posebno sam ponosan na inicijativu "Za Labin bez plastike" kao i ovaj današnji projekt Road 2 Resilience koji nas je okupio oko zajedničkog cilja, jačanja lokalne otpornosti na klimatske promjene i izgradnje održivih zajednica. Sa svim tim projektima dokazujemo da smo predani u kreiranju otpornosti na klimatske promjene. Dok se zajednički trudimo u tomu, pred očima trebamo imati samo jednu sliku, našu djecu. Ne smije nas biti sram pred njima zbog toga kakav planet ćemo im ostaviti, rekao je Blašković te zaželio uspješan rad, konstruktivne rasprave i da iz Labina sudionici ponesu nova znanja i inspiraciju za svoje sredine. U sklopu seminara prezentaciju je održao koordinator projekta Alek Dragojević, viši savjetnik za međunarodne projekte Grada Labina. On je istaknuo kako je ukupna vrijednost projekta 210 tisuća eura a Grad Labin iz svog je proračuna izdvojio 51.750 eura sa stopom sufinanciranja sto posto a predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci. Partneri u projektu su Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapdne Hrvtaske REGEA te gradovi Labin i Poreč.

- Klimatska otpornost označava sposobnost ljudi, zajednica, ekosustava, gospodarstva i sustava da predvide i razumiju učinke klimatskih promjena, prilagode se promjenama kao što su toplinski valovi, poplave, suše i česti požari, ublaže štete koje oni uzrokuju kroz razvoj konkretnih mjera, brzo se oprave nakon što dođe do klimatskog šoka ili ekstremnog događaja te budu pripremljeni i sposobni nositi se s promjenama u klimi. Projekt Road 2 Reslinece obuhvaća analizu trenutačno stanja, radionice sa lokalnom zajednicom, strategiju klimatske otpornosti, akcijski plan klimatske otpornosti i plan ulaganja u klimatsku otpornost.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Na klimatske promjene ne odgovaramo strahom već djelovanjem a klimatska otpornost počinje s odlukom da nam je stalo. Otpornost nije kraj puta nego početak novog načina življenja s planetom. Klimu ne možemo zaustaviti ali možemo naučiti plesati s njom, snažni su oni koji sade drveće u sjeni koje možda nikad neće vidjeti. Zemlja nas ne treba da budemo savršeni već samo da budemo svjesni, ne traži stabilno vrijeme nego grdai stabilan duh, poručio je Dragojević. Dr.sc. Nirvana Franković Mihelj, vanjska suradnica Grada Labina na projektu R2R, inače bivša rukometašica Rudara iz generacije popularnih labudica dala je pregled zakonodavnih okvira i nacionalnih strateških dokumenata vezanih za postizanje ciljeva smanjena emisija te postizanja klimatske otpornosti kako na globalnoj tako ina lokalnoj razini putem obaveza jedinica lokalne samouprave.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandar Halavanja voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Sektoru za energetsku učinkovitost predstavio je aktualne i nadolazeće javne pozive Fonda s fokusom na projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, prilagodbe klimatskim promjenama te zaštite okoliša. Dao je i praktične informacije o uvjetima, prioritetima i mogućnostima financiranja za jedinice lokalne samouprave i građane. Jelena Marković, starija voditeljica projekata & Juraj Tašljer, mlađi voditelj projekata Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske-REGEA predstavila je metodologije procjene usklađenosti projekata s ciljevima EU te primjere dobre prakse u provedbi klimatski održivih ulaganja. Helena Štemberga stručna suradnica za pitanja energetske tranzicije, Istarske regionalne energetske agencije IRENA govorila je o prirodnim rješenjima kao temelju klimatske otpornosti, načelima, koristim ai primjerima dobre prakse. Alan Šišinački iz Inicijative "Za Labin bez plastike" i predsjednik Udruge Pet Plus predstavio je inicijativu i edukativni program koji potiče aktivno sudjelovanje građana, škola i lokalnih organizacija u smanjenju upotrebe plastike te razvoju održivih navika. Fokus mu je bio na primjerima participativnog djelovanja zajednice i mogućnostima suradnje s lokalnim vlastima.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Najzanimljiviji građanima bio je Javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama. Namijenjen je sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili na postojećim pomoćnim građevinama koje se nalaze uz obiteljsku kuću, pri čemu stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih modula mora biti najmanje 18 posto. Prijaviti se mogu isključivo fizičke osobe, vlasnici obiteljskih kuća, koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište. Kroz program je moderirala Ana Černjul.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama