Dostojanstveno starenje
Prehrana, hidracija, kretanje i otpornost ključ su vitalnosti starijih osoba
(Foto: NZZJZIŽ)
Javnozdravstvene aktivnosti namijenjene osobama treće životne dobi imaju iznimnu vrijednost jer pridonose očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti te jačanju socijalnih veza i osjećaja pripadnosti zajednici. Starija životna dob donosi sa sobom brojne izazove – od kroničnih bolesti i smanjene tjelesne funkcionalnosti do rizika socijalne izolacije i osamljenosti. Redovita predavanja, susreti, radionice i zdravstvena mjerenja omogućuju sudionicima ne samo pravovremeno informiranje o zdravlju i zdravim navikama, nego i aktivno sudjelovanje u oblikovanju vlastite dobrobiti kao i jačanje zdravstvene pismenosti.
Gerontologija je znanost o starenju i starijoj životnoj dobi. Ona se bavi biološkim, psihološkim, socijalnim i zdravstvenim aspektima starenja te istražuje kako poboljšati kvalitetu života starijih osoba. Novim projektima u području gerontologije pružamo priliku za edukaciju, razmjenu iskustava ali i za jačanje osjećaja vrijednosti i uloge starijih osoba u društvu. Posebno je važno naglasiti da poticanje aktivnog starenja kroz preventivne mjere i brigu o zdravlju doprinosi kvaliteti života, većoj samostalnosti i očuvanju dostojanstva u starijoj dobi.
Upravo zbog toga projekti i programi koje Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije (u nastavku, NZZJZIŽ) provodi i potiče predstavljaju značajan doprinos javnom zdravlju i osnaživanju zajednice u cjelini. Dostojanstveno starenje nije samo individualni, već i društveni izazov. Ono zahtijeva promjenu stava: starije osobe su vrijedan resurs iskustva, znanja i identiteta zajednice. NZZJZIŽ se u gerontološkom području razvija s tendencijom osnaživanja programa upravo za osobe treće životne dobi.
Temelj zdravog starenja
Kako osigurati dugovječnost, vitalnost i dostojanstveno starenje? Odgovor na to pitanje donosi nova stručna brošura »Prehrana i hidracija kod osoba starije životne dobi«, nastala u okviru Interreg projekta Slovenija Hrvatska »Obalne priče« (NZZJZIŽ vodeći partner uz Dom za starije nemoćne osobe Poreč i Obalni dom upokojencev Koper/Casa costiera del pensionato Capodistria). Brošura je prevedena na talijanski i slovenski jezik te tiskana u 400 primjeraka koji će biti distribuirani u tiskanom, ali i dostupni u digitalnom obliku na mrežnim stranicama NZZJZIŽ.
Autorice, magistre nutricionicionizma Službe za javno zdravstvo i promicanje zdravlja NZZJZIŽ: Jasmina Bradanović, Nina Penezić Blažević i Katja Pilar kroz znanstveno utemeljene smjernice u brošuri između ostalog, naglašavaju da prehrana i hidracija nisu samo pitanje prehrambenih navika, već i preduvjet očuvanja zdravlja, mobilnosti i kognitivnih sposobnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) naglašava koncept aktivnog i zdravog starenja. To znači da valja omogućiti starijima pravo na autonomiju i donošenje odluka o vlastitom životu, prilagoditi zajednicu – javne prostore, prijevoz, zdravstvene usluge, njegovati kulturu poštovanja i međugeneracijsku solidarnost. Interreg projekt Obalne priče, pilot projekt Zlatne godine kao i obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba, su pokretači kojima će NZZJZIŽ razvijati i jačati programe usmjerene prema osobama »zlatnih godina«.
Treća životna dob je u današnjem, suvremenom vremenu izazovno razdoblje u životu svakog čovjeka, a sve veći udio starijeg stanovništva i u Hrvatskoj potiče na sustavnije istraživanje procesa starenja i iskustava starenja u nadi da se suzbiju postojeći stereotipi, slučajevi nasilja i diskriminacije te poveća kvaliteta života starijih. Prema Socijalnom planu Istarske županije 2025–2027, rezultatima Popisa 2021. za Istarsku županiju: udio stanovništva u dobi 65 i više godina iznosi 24,2 %. Ako uzmemo u obzir i šire dobne skupine, udio stanovništva starijeg od 60 godina iznosi 32,1 %. Dakle, po zadnjem (2021.) popisu, oko četvrtine stanovništva Istarske županije čine osobe od 65 godina i više. Tim više su projekti NZZJZIŽ usmjereni prema toj populaciji od iznimne važnosti.
Biološke promjene u starijoj dobi
Starenje donosi niz bioloških promjena: smanjenje mišićne mase, povećanje masnih zaliha, sporiji metabolizam i smanjen apetit. Česta je zabluda da su slabost, gubitak apetita i pothranjenost neizbježna posljedica starosti. Ako se uzroci na vrijeme prepoznaju i rješavaju, moguće je zaustaviti ili ublažiti taj proces. U brošuri NZZJZIŽ se autorice osvrću na pothranjenost koja se definira kao »neravnoteža između potreba organizma i unosa hranjivih tvari«.
Važno je napomenuti da se pothranjenost ne odnosi samo na tjelesnu masu – osoba može izgledati »normalno«, a da ipak pati od ozbiljnog nutritivnog deficita. Smanjenje energetskih potreba u starijoj dobi obično iznosi samo 100 do 400 kcal dnevno u odnosu na mlađu dob. To znači da i dalje treba jesti raznovrsne, hranjive i redovite obroke. Posebno se ističu situacije kada energetske potrebe rastu – primjerice, kod kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) ili Parkinsonove bolesti, kada se zbog otežanog disanja ili nevoljnih pokreta troši više energije. Stariji ljudi koji žive sami mogu biti manje motivirani za pripremu hrane i jelo. Možda imaju ograničena financijska sredstva, zbog čega kupuju jeftinu, manje hranjivu hranu ili si ne mogu priuštiti dovoljno hrane. Nisu u stanju fizički izaći iz kuće, boje se izaći u kupnju hrane ili možda nemaju prijevoz do trgovine.
Zašto je pothranjenost opasna za starije osobe?
Pothranjenost kod starijih osoba može imati ozbiljne posljedice na zdravlje:
Slabljenje imunološkog sustava: starije osobe postaju podložnije infekcijama i teže se bore protiv bolesti.
Gubitak mišićne mase: dovodi do slabosti, smanjene pokretljivosti i sporijeg oporavka nakon bolesti ili operacije.
Veći rizik od komplikacija: teže kontroliraju kronične bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.
Problemi sa zacjeljivanjem rana: duži je oporavak od ozljeda i operacija.
Naglašena je važnost konzumiranja pet ili više porcija voća i povrća dnevno. To smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, poboljšava probavu i povećava unos vlakana. Namirnice bogate vitaminom C (citrusi, rajčice, paprike, peršin) posebno su značajne jer pomažu apsorpciju željeza. Cjelovite žitarice i namirnice bogate škrobom preporučuju se kao temelj glavnih obroka jer osiguravaju energiju, vitamine B skupine i vlakna. Preporuka je unos vlakana postupno povećavati, uz dovoljan unos vode, jer nagle promjene mogu izazvati probavne smetnje. Mliječni proizvodi i kao i sve namirnice bogate bjelančevinama su čuvari mišića i kostiju. Tri do četiri porcije mlijeka, jogurta ili sira dnevno osiguravaju unos kalcija, bjelančevina te vitamina B12. Posebno se preporučuju proizvodi s prirodno manjim udjelom masti (skuta, svježi sir, zrnati sir), jer sadrže sve ključne nutrijente bez viška masnoća. Kvalitetne, odnosno potpune bjelančevine, najčešće se nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla poput mesa, ribe i jaja. Ipak, vrijedan izvor bjelančevina čine i mahunarke, orašasti plodovi te sjemenke. Važno ih je uključiti u barem dva obroka dnevno. Posebno se ističe važnost ribe, koju je poželjno konzumirati jedan do dva puta tjedno, jer masne vrste (losos, skuša, srdele) obiluju omega-3 masnim kiselinama koje doprinose zdravlju srca i mozga te imaju protuupalni učinak.
Oprez sa solju, šećerom i mastima!
Previše soli, odnosno natrija u prehrani, povećava rizik od hipertenzije, moždanog udara i srčanih bolesti. Preporučuje se ograničiti dodavanje soli tijekom pripreme obroka te birati konzervirano povrće bez dodatka soli. Umjesto soljenja, okus jela može se poboljšati korištenjem začinskog bilja i češnjaka. Isto vrijedi i za unos šećera: umjesto slatkiša i zaslađenih napitaka, preporučuje se prednost dati svježem voću, jogurtu ili nutritivno bogatijim cjelovitim međuobrocima.
Zatvor, inkontinencija i problemi s gutanjem
Česti probavni problemi u starijoj dobi povezani su s nedovoljnim unosom vlakana i tekućine. Povećani unos vode uz prehranu bogatu vlaknima smanjuje zatvor, dok se kod disfagije (poteškoće s gutanjem) primjenjuje IDDSI sustav koji definira teksture hrane i pića u osam razina – od kašaste hrane do gustih napitaka. Cilj je spriječiti gušenje i aspiraciju, a istodobno očuvati užitak obroka. Dodaci prehrani mogu pomoći kod nedostatka vitamina D, B12, kalcija ili željeza, no važno je savjetovati se s liječnikom jer mogu doći do interakcija s lijekovima. Preporuka je uvijek prvenstveno osigurati nutrijente kroz raznoliku prehranu. Tjelesna aktivnost laganog do umjerenog intenziteta (hodanje, ples, vrtlarenje, kućanski poslovi ali i vježbanje) doprinose očuvanju snage i ravnoteže te smanjuju rizik od padova. Padovi su značajan javnozdravstveni problem. Starije osobe često dožive pad uslijed kojeg nerijetko nastaju teže ozljede koje mogu dovesti do dugotrajnog bolničkog liječenja, invalidnosti, ali i smrtnog ishoda. Padovi se mogu spriječiti poznavanjem rizičnih čimbenika i primjenom preventivnih mjera:
- Redovito kontrolirajte svoje zdravstveno stanje (kontrolirajte vid i nosite naočale, kontrolirajte krvni tlak i redovito uzimajte potrebnu terapiju, savjetujte se s liječnikom o Vašem zdravstvenom stanju i lijekovima koje koristite, a koji eventualno mogu uzrokovati pospanost, smanjenje tlaka i vrtoglavicu i tako povećati rizik pada).
- Usvojite zdrave životne navike - bavite se tjelesnom aktivnošću (hodajte, radite vježbe za snagu i ravnotežu, uključite se u primjereni program tjelovježbe ukoliko to Vaše zdravstveno stanje dopušta; prije početka bavljenja tjelesnom aktivnošću obavezno konzultirajte svog liječnika), pridržavajte se pravilne prehrane, izbjegavajte konzumiranje alkohola, te pušenje.
- Pridržavajte se savjeta za veću stabilnost - polako se uspravljajte iz sjedećeg i ležećeg položaja odnosno sjedite neko vrijeme prije nego što se ustanete iz kreveta ili sa stolice; hodajte polako manjim koracima, ne žurite otvarati vrata i javljati se na telefon; držite se za rukohvat prilikom hodanja po stepenicama; nosite udobnu obuću s niskim, gumenim potplatom, izbjegavajte natikače.
- Učinite svoj dom sigurnijim mjestom - razmjestite namještaj tako da imate nesmetan prolaz; uklonite sve nepotrebne predmete s poda uključujući telefonske i druge žice; tepihe uklonite ili zalijepite rubove, a ispod postavite gumenu podlogu koja sprečava klizanje; postavite rukohvate s obiju strana stepenica, stepenište dobro osvijetlite, a rub na zadnjoj stepenici obojite drugom bojom; stavite gumenu podlogu na dno kade ili tuš kabine; pričvrstite rukohvate uza zid WC školjke i kade koji će olakšati ustajanje i sjedenje; primjereno osvijetlite prostor u kojem boravite, a izbjegavajte svjetla koja stvaraju odbljesak.
SZO preporučuje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno te vježbe snage dva puta tjedno.
Otpornost i mentalno zdravlje starijih osoba
Starija životna dob sa sobom donosi brojne promjene – od tjelesnih ograničenja i kroničnih bolesti do gubitaka bliskih osoba i rizika socijalne izolacije. Ipak, istraživanja pokazuju da mnogi stariji ljudi razvijaju visoku razinu otpornosti – sposobnost prilagodbe i nošenja s izazovima što im omogućuje očuvanje psihičke ravnoteže i kvalitete života. Otpornost u starijoj dobi često se temelji na životnom iskustvu, stečenim vještinama suočavanja i sposobnosti pronalaska smisla i svrhe čak i u izazovnim situacijama. Ključne zaštitne točke uključuju: socijalnu povezanost (redoviti kontakti s obitelji, prijateljima i zajednicom, aktivno sudjelovanje u raznim udrugama), volontiranje, učenje novih vještina, kulturne i rekreativne aktivnosti, pozitivan pogled na život, smisao i humor kao važni resursi, već spomenutu tjelesnu aktivnost i zdrave navike.
Sve zajedno pridonosi ne samo tjelesnom, već i mentalnom zdravlju. Što se tiče mentalnog zdravlja starijih osoba, najčešći izazovi uključuju depresiju, anksioznost i kognitivna oštećenja. Ti problemi često ostaju neprepoznati jer se simptomi pripisuju »normalnom starenju«. Zato je važno naglašavati potrebu za pravovremenom dijagnostikom i podrškom, dostupnost psihološke pomoći i savjetovanja, promicanje međugeneracijske solidarnosti kako bi se smanjio osjećaj usamljenosti. U konačnici, mentalno zdravlje i otpornost u starijoj životnoj dobi nisu samo osobna snaga pojedinca, već i rezultat podrške obitelji, zajednice i društva. Aktivnosti koje potiču socijalno uključivanje, cjeloživotno učenje i njegovanje pozitivnih odnosa dokazano pridonose osjećaju dobrobiti i zadovoljstva u starosti.
Jeste li znali da starost nije bolest?
Starost je određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi. Starenje je normalna, fiziološka pojava koja je nepovratan i izrazito individualan proces koji nastaje kod svakog čovjeka na drugi način. Bolest i starost nisu sinonimi. Čovjek može i zdravo starjeti i ostarjeti. Kako? Aktivno, zdravo i produktivno možemo starjeti: stalnom tjelesnom i mentalnom aktivnošću, prijenosom ali i usvajanjem novih znanja i vještina, pravilnom prehranom i normalnom tjelesnom težinom, nepušenjem i neovisnošću o alkoholu, opijatima, lijekovima itd., poticanjem druženja i aktivne komunikacije, neprihvaćanje predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima, pridržavanjem savjeta liječnika i uzimanjem lijekova pod nadzorom liječnika te prevencijom padova. Starije osobe imaju vitalne, mnogobrojne uloge u obitelji, pružajući emocionalnu podršku, dijeljenje životnih iskustava i mudrosti, te čuvanje obiteljske tradicije i veza, posebno kao djedovi i bake koji aktivno sudjeluju u odgoju unuka i povezivanju generacija.
Zlatne godine: Mudrost dolazi s godinama, a zdravlje brigom o sebi
Projekt NZZJZIŽ »Zlatne godine« ukazuje na činjenicu koliko je važno pružiti starijim osobama priliku za cjeloživotno učenje, druženje i brigu o vlastitom zdravlju.
Projekt ne donosi samo predavanja i zdravstvena mjerenja, već gradi mostove između generacija, jača osjećaj pripadnosti i potiče aktivno starenje. NZZJZIŽ vjeruje da će JLS u IŽ prepoznati vrijednost ovog projekta i pružiti podršku njegovom provođenju u zajednici širom IŽ u suradnji sa udrugama umirovljenika i općenito civilnim društvom. Ulaganje u ovakve javnozdravstvene aktivnosti znači ulaganje u kvalitetu života naših starijih sugrađana, njihovu samostalnost i dostojanstvo. Zajedno želimo stvoriti mrežu sigurnosti, znanja i međusobne podrške koja će starijim osobama olakšati svakodnevicu i pokazati im da su i dalje važan i aktivan dio društva.
Predavanja se odvijaju jednom mjesečno te obuhvaćaju sva područja zdravlja: od tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane, zdravstvene ekologije, kroničnih nezaraznih bolesti, pružanja prve pomoći i samopomoći, važnosti cijepljenja kao i emocionalnih stanja starijih osoba.
Daje se i pogled na perspektivu i ulogu starijih osoba u obitelji i društvu koje polazi ne samo od temeljnih načela Ujedinjenih naroda za starije ljude (Rezolucija 46/1991) i važeće legislative koja je temelj svakoga humano-razvojnog pristupa već i temeljne ljudske potrebe. Pilot projekt se tijekom 2025. odvija u suradnji s Klubom umirovljenika Gradske knjižnice i čitaonice u Puli gdje nas u ovoj godini očekuju još tri susreta (listopad, studeni i prosinac). NZZJZIŽ će projekt nastaviti provoditi u svim zainteresiranim JLS IŽ.
Međunarodni dan starijih osoba – gradimo mostove među generacijama
Dana 1. listopada 2025. godine NZZJZIŽ je u suradnji s dječjim vrtićima i školama dionicima u projektu »Vrtić zdravlja« i »Škole zdravlja« obilježio Međunarodni dan starijih osoba, koji je ove godine održan pod geslom »Starije osobe pokretači lokalnih i globalnih akcija: Naše aspiracije, naša dobrobit i naša prava«.
Tim povodom je NZZJZIŽ pokrenuo novu zajedničku aktivnost kojom se naglasila važnost međugeneracijske solidarnosti i istaknula nezamjenjiva uloga starijih osoba u društvu a poglavito u životima djece i mladih. Cilj akcije je bio potaknuti djecu i mlade na razmišljanje o doprinosu starijih osoba, osnažiti međusobno razumijevanje i povezanost među generacijama te pružiti priliku najmlađima da kroz igru, kreativnost i druženje iskažu poštovanje, ljubav i povezanost prema starijima.
Sudjelovanje u obilježavanju uključivalo je raznolike aktivnosti gdje su vrtići i škole po svom odabiru izradili: likovne, literarne i glazbene radove posvećene starijim osobama, organizirali susrete i druženja djece i starijih kroz pjesmu, igru, razgovor. Izradili su čestitke, plakate i poruke zahvale starijim članovima obitelji i zajednice. Svi radovi i aktivnosti objedinjeni su te predstavljeni javnosti putem društvenih mreža NZZJZIŽ-a, Facebook stranice Hoditi i zdravi biti.
Na taj je način zajednički obilježen ovaj poseban dan i iskazano poštovanje starijim osobama koje svojim iskustvom, mudrošću i prisutnošću obogaćuju zajednicu. NZZJZIŽ se zahvaljuje svima koji su se uključili u obilježavanje te ističe kako je događanje potvrdilo svoj glavni cilj: izgradnju mostova između generacija i jačanje poštovanja prema starijima kao temelju zdravog i humanog društva.
Istarska županija podržava i financijski potpomaže javnozdravstvene projekte u zajednici što dokazuje zajedništvo i namjeru osnaživanja društva u cjelini. Tako će i u proračunu za 2026. godinu podržati aktivnosti ovakve vrste koje malim ali sigurnim koracima jačaju otpornost i zdravstvenu pismenost građana svih dobnih skupina u IŽ.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
