U čemu je problem?
Hrvatska ima najveći pad nekretnina objavljenih za kratkoročni najam
(Snimio Srecko Niketic / Pixsell)
Hrvatska je u srpnju imala najveći pad nekretnina objavljenih za kratkoročni najam, laički rečeno privatnog smještaja, ponuđenog na OTA (Online Travel Agency) platformama Airbnb i Vrbo, pokazuje analiza portala AirDNA koji prati podatke o performansama kratkoročnog najma nekretnina turistima na ove dvije platforme u dvadeset europskih zemalja, među kojima i Hrvatskoj.
Iako ovi podaci ne sadrže informacije o privatnom smještaju na, primjerice, Booking.comu, ukazuju na neke nove trendove na europskom tržištu kratkoročnog najma nekretnina.
Promjena trenda
Naime, podaci AirDNA-a pokazuju kako je Hrvatska u srpnju imala pad od 3 posto ponuđenog privatnog smještaja. U minusu su bile još jedino Italija s 2 posto manje oglašenog privatnog smještaja, te Španjolska i Francuska s padom od tek jedan posto, s time da su lani tijekom ljeta francusku ponudu apartmana i soba »napumpale« Olimpijske igre.
S druge strane, neke nove destinacije stupaju na scenu i jačaju ovaj tip smještaja. Tako se velik rast bilježi u Srednjoj, a posebno Sjevernoj Europi.
Naime, broj apartmana i kuća za odmor u odnosu na lani je najviše skočio u Norveškoj i Češkoj, i to za čak 17, odnosno 15 posto.
Pri vrhu liste zemalja koje bilježe najveći rast privatnog smještaja su i Finska, Belgija, Poljska, ali i Njemačka te Nizozemska koje su obje imale po 9 posto više oglašenog privatnog smještaja.
Činjenica da se takav rast bilježi u Njemačkoj, za Hrvatsku najvažnijem emitivnom tržištu, također ukazuje da su Nijemci sve više okrenuti svojim destinacijama, ali i da sami privlače sve više gostiju i jačaju kao destinacija.
Što se tiče mediteranskih zemalja, Grci su za najam turistima objavili nekih 5 posto nekretnina više nego lani, a Portugalci 7 posto više.
Općenito je broj europskih nekretnina u ponudi u srpnju dosegao rekordnu visinu od 4,15 milijuna, iako je ukupni rast usporio na 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu.
Na smanjen ukupan rast kapaciteta u kratkoročnom najmu u Europi utjecalo je usporavanje, pa i pad u nekim zemljama poput Hrvatske, broja kapaciteta oglašenih za najam turistima.
Dok je broj apartmana i kuća u srpnju u odnosu na godinu ranije bio tek 2,8 posto veći, potražnja za njima je rasla većom dinamikom, odnosno bila je veća za 7,7 posto te je ostvareno oko 61 milijun noćenja.
Ova dinamika ponude i potražnje povisila je zauzetost u europskom privatnom smještaju u prosjeku za 3 posto, s Francuskom koja bilježi najjači rast u odnosu na prethodnu godinu.
Što znači, tko je radio, apartmani su mu bili duže puni te je zauzetost u srpnju bila na nekih 70 posto. Prosječne dnevne cijene (ADR) u privatnom smještaju su na razini svih analiziranih EU zemalja porasle za 0,6 posto u odnosu na prošlu godinu i iznose 171,87 eura, što znači da su rasle manje nego inflacija. Prihod po sobi (RevPAR) je, pak, porastao za 3,6 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 120,54 eura.
Rast izvan sezone
Zauzetost privatnog smještaja ili je ostala stabilna, ili je porasla širom Europe u srpnju 2025., pri čemu je nekoliko zemalja zabilježilo snažan rast zauzetosti u odnosu na prošlu godinu.
Francuska i Danska prednjačile su s rastom od 6 posto, a tu su i Španjolska, Švedska i Švicarska s 4 posto većom zazetošću. Irska, Njemačka, Hrvatska i Velika Britanija svaka su porasle za 3 posto, dok su Grčka, Norveška i Portugal zabilježili porast od 2, a Italija za samo jedan posto.
S obzirom na to da je u Italiji broj smještajnih jedinica pao za dva posto, ispada da potražnja i nije bitno rasla u odnosu na lani.
– Čak i na tržištima gdje je ponuda privatnog smještaja pala, poput Francuske, Španjolske, Italije i Hrvatske, zauzetost je ostala stabilna ili je porasla, što ističe otpornost potražnje gostiju.
Nasuprot tome, tržišta s bržim rastom ponude, kao što su Nizozemska, Poljska, Belgija, Austrija, Češka i Mađarska, zabilježila su pad zauzetosti jer je rast broja novih kreveta na tržištu nadmašio potražnju, ukazuje se u ovoj analizi prometa na OTA-platformama.
Općenito, u srpnju je u odnosu na lani Hrvatska bila pri dnu i po rastu potražnje za privatnim smještajem, dok su najveći skok imale Norveška, Češka i Švedska, a veći rast potražnje od Hrvatske su imale i Grčka i Španjolska.
Ova analiza je pokazala da, za razliku od SAD-a gdje je zamjetan pad potražnje za ovakvim smještajem, Europa još uvijek može računati na stabilan trend i potražnju za putovanjima i smještajem.
Međutim, pokazuje se kako srpanj i kolovoz više nisu jedini vrhunac turističke sezone. Postojani rast potražnje je, naime, vidljiv u prijelaznim mjesecima kao što su rujan i listopad.
Prema stanju rezervacija do polovine kolovoza, potražnja u rujnu porasla je za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je listopad imao čak 13 posto povećanje broja rezervacija.
S druge strane, studeni pokazuje znakove usporavanja, s porastom rezervacija od samo dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako je studeni povijesno bilježio stabilan rast, ovogodišnje usporavanje moglo bi, kažu u AirDNA-u, ukazivati na promjenu u ponašanju putnika ili ekonomske rizike kasnije tijekom godine.
U međuvremenu, snažni porasti u rujnu i listopadu sugeriraju kontinuirani trend prema putovanjima izvan sezone, s obzirom na to da ovi mjeseci čine veći udio u godišnjoj potražnji.
Luksuz ne osjeća krizu
U analizi Airbnba i Vrboa se ukazuje na još jedan, ustvari logičan trend ove godine. Kažu kako je vidljivo da sve više gostiju rezervira apartmane po nižim cijenama ili s fokusom na vrijednost što je i jasno obzirom na globalnu ekonomsku krizu i neizvjesnost.
Međutim, i tu ima izuzetaka. Jer tko ima – troši. Tako su luksuzne nekretnine za 14 posto traženije nego lani, a one više klase za 9 posto.
Ova sklonost prema premium ponudama sugerira da su putnici s višim prihodima i dalje spremni trošiti, čak i kada se šire tržište lagano hladi.
Inače, više od 60 posto te premium ponude drže »zrela« tržišta, uključujući Italiju, Španjolsku, Veliku Britaniju i Francusku, dok su najjači rast u kategoriji luksuznih nekretnina imala nova tržišta poput Norveške, Danske i Švicarske.
Za Hrvatsku nije objavljen podatak o ovom premium segmentu, no već lani, a i ove godine su stvari ipak nešto drugačije pa je potražnja za vilama smanjena što je vidljivo i po oglasnicima u kojima ima sve više ovih nekretnina ponuđenih na prodaju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
