Sjećanje na partizansku borbu

Društvo "Josip Broz Tito" Labinštine obilježilo 80 godina osnivanja istarskih brigada u Čabru

| Autor: Branko Biočić
(Društvo Josip Broz Tito)

(Društvo Josip Broz Tito)


Članovi društva "J.B. Tito" Labinštine krenuli su tragom istarskih partizana u Gorskom Kotaru, a u tome ih nije spriječila ni najava lošeg vremena za 29. kolovoza, na dan kada su u Čabru 1944. godine osnovane Treća istarska brigada i 43. istarska divizija NOVJ. Pun autobus pohodio je ovo slikovito malo mjesto koje samo Čabranka dijeli od Slovenije. Tog je dana u sastav brigade ušla i jedinica Mate Blažine, pa je to bila prigoda da se obilježi 80. godišnjica smrti labinskog narodnog heroja koji je s 20 godina poginuo nedaleko Lokava 15. travnja 1945. godine.

(Društvo Josip Broz Tito)(Društvo Josip Broz Tito)

Pripadnici brigade bili su mnogi Labinjani, među kojima pukovnici JNA Danilo Načinović i Ruđero Faraguna, jedan od osnivača labinskog Društva "Tito". Kod Doma kulture 43. istarska divizija vijenac su položili Gracijela Benković, Silvano Bedrina, Aliče Černjul i Vlado Milevoj. Predsjednik Društva Valter Černjul iz Raše iznio nam je po povratku svoje dojmove:

– Raduje što se ostvarila najava gradonačelnika Antonia Dražovića, koji nam je lani, prilikom obilježavanja okrugle 80. godišnjice, rekao da kreću radovi na obnovi doma. Ministarstvo regionalnog razvoja RH odobrilo je 650 tisuća eura, Grad Čabar planira uložiti oko milijun eura, ali to neće biti dostatno, pa će pomoć zatražiti od istarskih općina i Istarske županije. Inače, domicil nad Trećom istarskom brigadom imala je nekadašnja Općina Labin, a u Narodnom muzeju nalazi se i spomen soba posvećena toj partizanskoj jedinici.

(Društvo Josip Broz Tito)(Društvo Josip Broz Tito)

Prije Čabra Labinjani su posjetili Zavičajni muzej Ogulin, smješten u nekadašnjoj utvrdi obitelji Frankopan. Od 1865. do kraja Drugog svjetskog rata služila je kao zatvor. Muzej obiluje brojnim prekrasnim postavama: etnografskom, arheološkom, planinarsko-alpinističkom te Domovinskog rata, uz Spomen sobu Ivane Brlić Mažuranić, znamenite književnice rođene u Ogulinu 1874. godine. Sačuvana je i Ćelija br. 6 u kojoj su 1927. mjesec dana, za vrijeme istrage zbog štrajka u Kraljevici, bili zatvoreni Josip Broz Tito i njegovi drugovi iz Hrvatskog primorja. Kako je nakon toga osuđen na pet godina zatvora zbog "Bombaškog procesa", a kaznu je odslužio u kaznionicama u Lepoglavi i Mariboru, Broz je kaznu zatvora u Ogulinskoj kuli "odradio" 1933. i 1934. godine. Osam mjeseci nakon Titova puštanja na slobodu, ogulinski zatvor postat će godinu dana dom Dušanu Diminiću, labinskom prvoborcu (nosilac Partizanske spomenice 1941. i više drugih odlikovanja), koji je osuđen zbog ilegalnog rada i sudjelovanja u demonstracijama na Sveučilištu u Zagrebu. Kasnije će obavljati mnoge odgovorne dužnosti za vrijeme NOB-e i nakon završetka rata. Sve do 1954., kada je kao glavni urednik "Naprijeda" isključen iz Centralnog komiteta SKH i Partije.

(Društvo Josip Broz Tito)(Društvo Josip Broz Tito)

Manje je poznato da je upravo Diminić pravno uobličio Pazinske odluke o sjedinjenju s maticom zemljom 25./26. rujna 1943., rekao nam je predsjednik Društva Valter Černjul te otkrio i zanimljivost da je obojicu u zatvor poslao sudac Stjepan Bakarić, otac Vladimira Bakarića, Titove desne ruke u Hrvatskoj, kojega je Diminić upoznao kao student Pravnog fakulteta u Zagrebu, a poslije rata s njime usko surađivao.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama