S dolaskom turističke sezone, na Istarskom poluotoku višestruko se povećava i broj ljudi koji tu borave, a s time je neminovan i pojačani angažman policije, kako u području sigurnosti prometa, tako i prevenciji i otkrivanju krađa i ostalih kaznenih djela. O svemu tome razgovarali smo s načelnikom Policijske uprave istarske Alenom Klabotom.

Više poginulih u prometu

U špici smo turističke sezone. Kakva je situacija u prometu?

- Sigurnost u cestovnom prometu svakako je jedan od prioriteta rada policije. Na razini Republike Hrvatske ove godine bilježimo porast broja poginulih osoba u prometu, a nažalost, takva je situacija i u Istri. Iako smo ukupno evidentirali manje prometnih nesreća i manje ozlijeđenih, istovremeno imamo i više poginulih osoba. Prošle je godine na istarskim prometnicama život izgubilo devet osoba, a ove godine već 13 osoba. To je 13 osoba koje više neće nikada zagrliti svoje roditelje, svoju djecu, 13 osoba koje se više nikada neće smijati i družiti sa svojim prijateljima. A da ne govorimo o životima njihovih bližnjih koji više nikada neće biti isti. To je nešto o čemu bismo se svi trebali zamisliti. Jer prometna pravila ne postoje da bi policija na njima punila proračun. Prometna pravila postoje radi sigurnosti i kako bismo se svi skupa sretno vratili svojim obiteljima, i upravo zbog toga stalno apeliramo na odgovorno ponašanje i provodimo represivne akcije, prvenstveno u cilju prevencije tog tragičnog trenda.

Najčešći uzroci nesreća su brzina i alkohol, kao i distrakcije poput mobitela, gdje ljudi trebaju shvatiti da razgovaranje ili, još gore, slanje poruka, tijekom vožnje uvelike umanjuju pažnju koju vozač treba posvetiti samoj vožnji.

Kakvo je općenito stanje sigurnosti s obzirom na sezonu? Već tradicionalno u Istru su i ove sezone na ispomoć došli strani policajci. Koliko ih je došlo?

- Stanje sigurnosti je dobro, Istra je sigurna regija i za život i za boravak gostiju. Osim što vidimo da nam se turisti vraćaju iz godine u godinu jer se ovdje osjećaju ugodno, ali i sigurno, statistički podaci također to potvrđuju. U prvih šest mjeseci ove godine bilježimo manje kaznenih djela i manje prekršaja protiv javnog reda i mira, a što se tiče same turističke sezone, ona se ove godine sigurnosno ne razlikuje od prethodnih godina, ima nešto više "turističkog" kriminaliteta, sitnih krađa, no općenito stanje sigurnosti je dobro. Unatoč tome, ništa ne prepuštamo slučaju i još na proljeće dogovorili smo modalitete postupanja sa svim nadležnim službama. U Istri se ostvaruje trećina turističkog prometa tako da je sigurnost u turizmu jedan od prioriteta rada istarske policije.

Oko 23.000 stranih radnika

I ovog ljeta imamo ispomoć policijskih službenika iz unutrašnjosti, ali i stranih policijskih službenika koji borave na hrvatskoj obali u okviru projekta ‘’Sigurna turistička destinacija’’. Riječ je originalnom projektu, svojevrsnom brandu hrvatske policije, koji je postao prepoznatljiv među turistima. Ove godine tijekom ljetnih mjeseci u istarskim policijskim postajama boravi ukupno 18 policijskih službenika iz osam zemalja tako da, osim hrvatskih policijskih službenika, o sigurnosti turista brinu i policijski službenici iz Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, Mađarske, Poljske, Slovenije i Srbije. Taj projekt se pokazao vrlo uspješnim, svake godine smo imali situacije gdje se pokazalo jako korisno da s turistima komuniciraju policajci na njihovom materinjem jeziku, što uvelike pojednostavljuje cijelu proceduru.

Sve je više električnih romobila u promet. Nedavno smo svjedočili u Glasu Istre da je na dvoje maloljetnika na električnom romobilu na raskrižju Mletačke i Zagrebačke ulice u Puli naletio automobil. Koliko su česte takve nesreće?

- U prvih šest mjeseci zabilježili smo 15 prometnih nesreća vozača osobnih prijevoznih sredstava, odnosno električnih romobila, što je 25 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tim nesrećama jedna osoba je teško ozlijeđena, dok su preostale zadobile lakše tjelesne ozljede. Iako smo imali prilike čuti prošlog tjedna kako sve više mladih teško stradava na električnim romobilima, kod nas stanje još uvijek nije alarmantno, ali ne treba ni čekati da do toga dođe.

Svaki dan sve je više električnih romobila na prometnicama, a kao vozači prednjače mlađe dobne skupine tako da naša prometna policija provodi redovite kontrole vozača romobila, ali i edukacije u osnovnim i srednjim školama. Tijekom tih edukacija upozoravamo mlade da ne smiju voziti električni romobil dok ne navrše 14 godina te da uvijek moraju imati zaštitnu kacigu prilikom vožnje. Ako policija zatekne na električnom romobilu dijete mlađe od 14 godina, u takvim slučajevima sankcije snosi roditelj. Naime, dijete s obzirom na godine ne može odgovarati ni kazneno ni prekršajno, no zato odgovornost snosi roditelj jer je on dužan znati gdje mu je dijete i što radi, a neodgovorno ponašanje u prometu i ugrožavanje sigurnosti svakako je onda povezano s propuštanjem roditeljskog nadzora.

Često vidimo da se vozači električnih romobila kreću kolnikom, ali cesta nije mjesto za njih. Iako bi možda pješaci rado da se ne kreću ni među njima, zakon je propisao da su se vozači električnih romobila dužni kretati biciklističkom stazom ili trakom ako ona postoji, a ako ne postoji, onda se trebaju kretati nogostupom. Pritom moraju voditi računa o sigurnosti pješaka, smanjiti brzinu kretanja prilikom nailaska na pješake te zvučnim znakom, koji je obavezan na romobilu, upozoriti pješake na svoj nailazak.

Svakako bih spomenuo i da sve češće u prometu zatičemo električne romobile koji ne bi smjeli ni sudjelovati u prometu jer razvijaju brzine i do 80-90 km/h. Možete samo zamisliti kakve posljedice nastaju ako se netko pri takvoj brzini zaleti u pješaka ili ako automobil udari u romobil, a vozač nema kacigu. To je nešto o čemu bi roditelji svakako trebali voditi računa dok kupuju romobil. Sudjelovanje u prometu dozvoljeno je isključivo električnim romobilima s motornim ili električnim pogonom bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h. Apeliram stoga na roditelje da provjere specifikacije te da ne kupuju električne romobile koji predstavljaju opasnost za njihovu djecu, ali i za druge sudionike u prometu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Još nije bilo zapljena "zombi droge"

Vožnja električnih romobila zakonski još uvijek nije u potpunosti regulirana, radimo na tome, a problem je i što se proizvode romobili koji dosežu brzine od čak 80 do 90 km/h, tako da je i prometnim stručnjacima teško to regulirati. Namjena električnih romobila je zasigurno za urbane sredine, no činjenica je da se sve češće koristi kao prijevozno sredstvo, iako je prvotna namjena bila za prelazak malih udaljenosti. Problem je što kod nas nemamo mrežu biciklističkih staza. Također, sve češće nailazimo na primjere gdje to više nije urbana vožnja, već vozači električnim romobilima prelaze i relacije između naselja.

Ove godine su manje gužve u policijskim postajama za izdavanje dokumenata stranim radnicima. Koliko je ove godine stranih radnika u Istri?

- Već godinama imamo kontinuitet rasta dozvola za boravak i rad stranih državljana i po broju izdanih dozvola prednjačimo u odnosu na druge priobalne policijske uprave. Po obimu posla odmah smo iza PU zagrebačke. Ove godine bilježimo porast izdanih dozvola za boravak i rad od oko 2 posto u odnosu na prošlu godinu te trenutno na području Istre imamo oko 23.000 stranih radnika, što je više nego u PU primorsko-goranskoj i PU splitsko-dalmatinskoj.

Budući da je svake godine sve više posla, stalno osmišljavamo nove načine kako se prilagoditi tome. Zaposlili smo veći broj djelatnika na šalterima, angažiramo i studente koji obavljaju pomoćne poslove, a u one policijske postaje koje su više opterećene poslom, upućujemo ispomoć. Radi se i vikendom te dajemo sve od sebe da radnici čim prije dobiju dozvole kako bi mogli na vrijeme započeti s poslom.

Također, apeliramo na poslodavce da na vrijeme krenu s rješavanjem dokumentacije, i to će zasigurno smanjiti pa čak i spriječiti stvaranje gužvi. Nakon izmjena Zakona o strancima počeli smo provoditi intenzivnije kontrole, s obzirom na to da su uočene određene anomalije i od strane poslodavaca i agencija, gdje su radnici zakinuti za svoja prava, gdje gubi i država kroz neplaćanje poreza. Najviše stranih radnika dolazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Nepala, Filipina i Sjeverne Makedonije.

Kakva je situacija s krađama i provalama u Istri u odnosu na prošlu godinu?

- Kao što sam već spomenuo, Istra je turistička regija i na našem području cirkulira velik broj ljudi, što sa sobom nosi i određene sigurnosne izazove. Jedan od njih je i tzv. turistički kriminalitet, odnosno krađe s plaže, krađe bicikla i romobila, džepne krađe, provale u apartmane i stanove. Iako moram naglasiti da ove godine bilježimo i manje krađe i manje teških krađa, što je rezultat i dobrog preventivnog rada i pokrivanja terena policijskim ophodnjama.

Tijekom godine kontinuirano upozoravamo građane, a sada ljeti i turiste, kojim preventivnim mjerama mogu smanjiti mogućnost da i sami postanu žrtve ovakvih kaznenih djela. Nastojimo razvijati samozaštitno ponašanje, ali i odnos povjerenja s građanima tako da nam se mogu javiti ako imaju određene probleme, ali i ako uoče sumnjive osobe ili sumnjive aktivnosti u svom okruženju.

Najčešće su na meti lopova električni romobili i električni bicikli, a što se tiče provala u kuće, često su na meti strani državljani, nije riječ o velikim brojkama, no očito su provalnici dobro informirani. U slučaju provala, vidljivo je da se radi o ciljanim aktivnostima tamo gdje provalnici znaju da su prazni stanovi i kuće.

Istra dugi niz godina vodi u poražavajućoj statistici konzumenata droge. Kakva je situacija danas u domeni zlouporabe droga? Koje su najčešće zaplijenjene vrste droga i koliko je zapljena bilo u ovoj godini? Jesu li u opticaju neke nove droge? U medijima se već neko vrijeme spominje da je u Hrvatsku stigla tzv. "zombi droga" tj. opioid fentanil.

- Ove godine smo u prvih šest mjeseci evidentirali 50 kaznenih djela iz domene zlouporabe droga, a 268 osoba prijavljeno je zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, odnosno zbog posjedovanja droge za vlastitu upotrebu. Ostvarili smo 379 zapljena, a zaplijenili smo oko 10 kilograma marihuane, oko 600 grama amfetamina, oko 520 grama ecstasyja, oko 350 grama kokaina te manje količine heroina, raznih drugih sintetičkih i drugih vrsta droga te lijekove koji se nalaze na popisu droga. Svoje aktivnosti usmjerili smo prema preprodavačima, odnosno osobama koje su nositelji ugrožavanja sigurnosti te svojim aktivnostima nastojimo ukloniti s ulice one koji su odgovorni da droga dolazi do naše djece.

Što se tiče fentanila, to je vrsta droge koju do sada nismo zaplijenili, ali za pretpostaviti je da je ima i na našem području, s obzirom na to da smo prije nekoliko godina imali slučaj predoziranja tom vrstom droge, a osoba ju je nabavila preko dark weba. Riječ je o sintetičkoj vrsti droge koja se inače koristi kao lijek za pacijente koji trpe ekstremnu bol jer je jači od morfija.

U tijeku su natječaji za policajce

U obalnim upravama građani su sve manje zainteresirani za posao u policiji. Imamo li dovoljno policajaca u Istri? Što poduzimate da bi približili policijski poziv mladima iz Istre?

- Nije tajna da nismo u potpunosti kadrovski popunjeni, ali imamo sasvim dovoljno policijskih službenika tako da naši građani mogu mirno spavati. Primjećujemo da su mladi u Istri, ali i u drugim priobalnim policijskim upravama, manje skloni odabrati karijeru u državnim službama. Radije se okreću turizmu, ali nastojimo i to promijeniti, odnosno nastojimo im približiti policijski poziv i njegove benefite. Policijski poziv je častan i human. Naravno da je odgovoran i zahtijeva posvećenost, ali ako osoba ima sklonost pomagati i biti zaštitnik slabijih, borac za pravdu, tada je policijska obitelj pravo mjesto za nju ili njega.

Posljednjih nekoliko godina provodimo kampanju, kojom se nastojimo što više približiti mladima i pokazati im što znači biti policajac. Održavamo predavanja u školama, organiziramo Dane otvorenih vrata, surađujemo sa sportskim klubovima, ali i promoviramo naše djelatnike koji su uspješni sportaši, treneri, humanitarci i koji svojim primjerom pokazuju kako se može služiti zajednici.

Kakve ljude tražite i kakve osobine treba imati budući policajac ili policajka?

- Što se tiče fizičke spreme, organiziramo i probni poligon gdje zainteresirani mogu testirati jesu li spremni i da se mogu i pripremiti, a na internetu je dostupna i video snimka gdje se može vidjeti kako funkcionira poligon. Također, tu su i drugi testovi, liječnički, psihološki i ostali, i nakon toga kandidat može pristupiti školovanju.

Školovanje se odvija u Zagrebu, na Policijskoj akademiji i traje 11 mjeseci ako se radi o prekvalifikaciji, odnosno školovanju odraslih za zanimanje policajac. Ako se radi o upisu u treći razred srednje škole, tada školovanje traje dvije godine. Nastava je osmišljena tako da buduće policajke i policajci uče zakonske propise i standardne načine postupanja u različitim situacijama. Na taj način želimo ih pripremiti za sve ono što ih jednog dana može dočekati prilikom policijske intervencije. Uz teorijski dio nastave, tu je i onaj praktični dio koji se sastoji od borilačkih vještina, zahvata samoobrane i privođenja te tehnika sigurnog rukovanja oružjem.

Polaznicima se nude i brojni sadržaji kojima mogu ispuniti svoje slobodno vrijeme, od različitih sportskih aktivnosti do uključivanja u rad policijskog orkestra, benda te humanitarnih aktivnosti.

Ministarstvo unutarnjih poslova pruža podršku sportašima u svojim redovima tako da profesionalni sportaši mogu nastaviti sa svojim trenažnim procesom i sudjelovanjima na natjecanjima za vrijeme školovanja, a kasnije i za vrijeme rada. Sport je važan segment policijskog života, a angažirali smo i poznate sportaše koji promiču policijski poziv među mladima. Jedan od njih je i naš Mirko ‘’Cro Cop’’ Filipović, koji je i sam bio policajac i svjetski poznati sportaš te je pravi primjer kako se može biti uspješan sportaš i policijski službenik.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kakva je situacija sa ženama u policiji ili je to još uvijek muško zanimanje?

- Po broju žena, Policijska uprava istarska je već godinama vodeća u Hrvatskoj, a imamo i jako velik broj žena na rukovodećim pozicijama. Policijski sustav više nije muški sustav kao što je to bilo prije 30 godina. Broj žena u našim redovima raste iz godine u godinu pa tako u PU istarskoj trenutno imamo oko 40 posto žena na svim poslovima ukupno, a što se tiče samo policije, imamo 27 posto policijskih službenica i one su zastupljene u svim rodovima policije. Ravnopravno obavljaju poslove temeljne, prometne, granične, interventne i kriminalističke policije. Voze motore, presretače, obavljaju očevide, osiguravaju nogometne utakmice, a imamo i kolegicu u interventnoj policiji koja je policijski ronilac.

Žene su pokazale da su jednakovrijedne u policijskoj službi, a na nekim radnim mjestima bih rekao da su se pokazale čak kao bolje rješenje. To se prije svega odnosi na rad s osobama starije dobi, djecom, maloljetnicima, strancima ili žrtvama određenih delikata. Žene imaju dobre organizacijske sposobnosti, višu razinu tolerancije i empatije, a ističu se i svojim komunikacijskim vještinama te su to kvalitete kojima obogaćuju našu sustav. Svaki spol ima svoje prednosti i upravo je ta raznolikost naših kvaliteta ono što u našem timu povećava učinkovitost.

Povezane vijesti

• Medulincima i njihovim gostima na raspolaganju električni bicikli i romobili. Za korištenje nužno je imati jednu stvar
• Stockholm prepolovio broj električnih romobila na svojim ulicama
• Berlin: Nesreće vozača električnih romobila udvostručene u samo godinu dana