prekogranična suradnja
Valorizacija baštine Šavrinki i žena s Ćićarije
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Baš kao što su putevi Šavrinki prelazili obje strane granice, od Ćićarije do Trsta u Italiji, tako je i ključni element za postizanje ciljeva EU projekta Revitalizacija prekogranične kulturne baštine Šavrinki uz održivu turističku ponudu, akronima Šavrinke, upravo prekogranična suradnja između slovenske i hrvatske Istre, budući da dijele zajedničku povijest i baštinu.
Projekt akronima Šavrinke traje od 1. rujna 2024. do 28. veljače 2027. godine, sufinancira se u okviru Programa suradnje Interreg VI-A Slovenija-Hrvatska iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i okuplja šest partnera iz Slovenije i Hrvatske. Vodeći partner je KZ Agraria Koper, z.o.o., a projektni partneri Mestna občina Koper i Fakultet za elektrotehniku, Sveučilište u Ljubljani iz Slovenije te Istarska županija, Agencija za ruralni razvoj Istre i Općina Lanišće iz Hrvatske.
Ukupna vrijednost projekta je 1,3 milijuna eura, a ukupna vrijednost sufinanciranih sredstava milijun eura. Glavni cilj je oživjeti prekograničnu kulturnu baštinu Šavrinki kroz održivu turističku ponudu, osnažiti gospodarstvo zaleđa Istre i potaknuti razvoj odgovornog turizma.
Valorizacija baštine
Projekt su ovog tjedna u Pazinu predstavili pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan, potom i direktor KZ Agraria Koper Neo Štembergar. Također i predstavnici drugih projektnih partnera, Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre - AZRRI, Lorena Žakić, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lanišće, Darka Jezeršek Žerjal, predstavnica Mestne občine Koper i Anja Kohek, predstavnica Sveučilišta u Ljubljani - Fakulteta za elektrotehniku.
- Valorizacijom baštine Šavrinki i žena s Ćićarije, razvojem strategije i akcijskog plana za integraciju baštine u turizam, digitalizacijom rekreacijskih staza, alatom za provjeru održivosti proizvoda te uspostavom pametnog opskrbnog lanca zaleđa, poboljšat će se kvaliteta života posjetitelja, stanovnika i nositelja aktivnosti, kazao je Pinzan. Važno je napomenuti, naglasio je, da je na javnom pozivu na koji je kandidiran, ovaj projekt dobio najveći broj bodova i bio najbolje ocijenjen.
Direktor firme Agraria Koper Neo Štembergar, nadovezao se te rekao da je projekt osmišljen kako bi se potaknula suradnja između slovenske i hrvatske Istre sa željom za jačanjem gospodarstva u istarskom zaleđu koje se suočava sa stagnacijom gospodarstva, gubitkom lokalnog kulturnog nasljeđa pa također depopulacijom, za razliku od razvijenih obalnih područja.
- Prepoznali smo izazove, prepoznali smo zajedničku točku koju gradimo na identitetu Šavrinke. Šavrinka je uvijek važila za hrabru ženu koja je nekada pješačila kroz Istru sve do Trsta i simbol je moći, povezivanja i preživljavanja, kazao je.
Prekogranični izazov gospodarskog slabljenja i iseljavanja stanovništva iz zaleđa Istre, u odnosu na turistički razvijenu obalu, jedna je od ključnih tema koje projekt Šavrinke obrađuje. U posljednjih 50 godina ljudi iz unutrašnjosti Istre masovno su se selili u gradove na obali, što je dovelo do demografskog i ekonomskog propadanja te gubitka kulturnog identiteta.
Suvremeni turisti sve više traže bijeg od masovnog turizma, žele boravak u manjim mjestima, autentična kulturna i gastronomska iskustva, mir, zelenilo i povezanost s lokalnom tradicijom. Šavrinke i žene iz Ćićarije, koje su nekada pješačile preko granica kako bi prehranile svoje obitelji, simbol su upravo tog duha regije koji projekt želi ponovno oživjeti.
Iako Istra ima bogatu mrežu potencijalnih planinarskih i biciklističkih staza te brojne prirodne i kulturne znamenitosti, zaleđe je turistički nedovoljno iskorišteno. Nedostatna infrastruktura, slab sadržaj i nepovezanost s lokalnim identitetom ostavljaju brojne lokalitete izvan dosega turista.
Projekt Šavrinke prepoznaje ove izazove i koristi ih kao priliku: povezuje baštinu sa suvremenim turističkim trendovima, promiče održivi razvoj i oživljava regiju kroz kulturne rute Stazama Šavrinki, lokalne proizvode i priče stvarnih ljudi - Šavrinki. Time doprinosi razvoju odgovornog turizma koji čuva identitet prostora i pruža ekonomsku perspektivu lokalnim zajednicama.
Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti projekt odgovara na konkretne potrebe i izazove koje muče ruralna područja Istre - od gospodarskog propadanja i demografskog pada do gubitka kulturne baštine i nedostatne turističke ponude.
Projekt započinje s etnografskim istraživanjem koje dokumentira životne priče, običaje i ulogu Šavrinki i žena Ćićarije kao važnog elementa identiteta Istre. Istraživanje će obuhvatiti terenski rad, uključujući intervjue sa stanovnicima, potomcima i poznavateljima lokalne tradicije, te prikupljanje usmenih svjedočanstava, fotografija i predmeta vezanih uz život i rad ovih žena.
Na temelju prikupljenih podataka izradit će se etnografska studija, koja će predstavljati temelj za interpretaciju baštine kroz muzejske točke, uspostavu tematskih staza i razvoj interaktivnih doživljaja "Stazama Šavrinki". Kroz ovu aktivnost projekt ne samo da čuva uspomenu na ženski doprinos povijesti regije, već i postavlja temelje za njegovo aktivno uključivanje u suvremeni, održivi kulturni turizam.
U sklopu projekta uspostavit će se kulturno-turistička infrastruktura, odnosno tri muzejsko-interpretacijske točke u slovenskoj i hrvatskoj Istri: Izložbeni prostor "Šavrinka" u Račjoj Vasi, Ulazna točka Krkavče i Izložbeni kutak Šavrinka u poslovnoj zgradi Agrarie Kopar.
U zgradi bivše škole u Račjoj Vasi na Ćićariji uredit će se stalni izložbeni prostor "Šavrinka", posvećen ženama Ćićarije i Šavrinkama koje su simbol izdržljivosti i čuvarice lokalne tradicije i koje su kroz povijest imale ključnu ulogu u razmjeni, trgovini i očuvanju tradicije. Izložba će naglasiti značaj Ćićarije kao povijesnog prostora kulturne povezanosti između Slovenije i Hrvatske, gdje su žene bile nositeljice tradicionalne ekonomije i komunikacije među regijama.
Prostor će se opremiti muzejskim predmetima, multimedijskim sadržajima i interpretacijskim elementima koji će posjetiteljima omogućiti dublje razumijevanje uloge žena u oblikovanju lokalnog identiteta. Nositelji ove aktivnosti su Istarska županija i Općina Lanišće.
- Samo otvaranje muzejskog prostora predviđeno je u sklopu druge provedbene aktivnosti, prekograničnog Festivala Šavrinki, kazala je Žakić. Uz posebnu zahvalu vodećem partneru, u laniškoj općini zahvalni su i Istarskoj županiji koja kontinuirano prati i podržava laniški turistički i kulturni razvoj te Općinu Lanišće kao projektnog partnera uključuje u europske projekte.
U slovenskom selu Krkavče, poznatom po tradiciji Šavrinki pralja, uspostavit će se nova ulazna točka kao interpretacijsko i doživljajno mjesto za posjetitelje. Na samom ulazu u selo napuštena je transformatorska stanica, koja će se kroz projekt rekonstruirati i prenamijeniti u muzejsku točku s multimedijalnim sadržajem, dok će se njezin vanjski prostor urediti kao vidikovac.
Uz to će se u selu obnoviti i dva tradicionalna mjesta za pranje rublja, s naglaskom na očuvanju lokalne baštine. Nositelj aktivnosti je Mestna občina Koper, kazala je Darka Jezeršek Žerjal.
Izložbeni kutak Šavrinka namijenjen stručnoj i poslovnoj javnosti te lokalnim proizvođačima i turističkim dionicima, postavit će se i u poslovnoj zgradi Agrarie u Kopru.
Kroz oblikovanje prekograničnih digitalnih i interaktivnih staza "Stazama Šavrinki", projekt nudi posjetiteljima sveobuhvatno iskustvo prirodnih, kulturnih i gastronomskih posebnosti zaleđa. Time se revitalizira manje poznata područja i povezuje ih s ponudom na obali.
Festival Šavrinki
Predviđena je i organizacija Festivala Šavrinki. Zamišljen kao zajednički kulturni događaj s obje strane granice, festival promiče lokalnu baštinu, proizvode i tradiciju kroz radionice, predstave i kušanja. Cilj je uključiti lokalno stanovništvo, proizvođače, udruge i posjetitelje u aktivno sudjelovanje.
Kreirane su i suvremene "košarice Šavrinki" s održivim, tipičnim proizvodima regije. Uspostavlja se pametna logistička mreža koja omogućava njihovu distribuciju od zaleđa do obale. Time projekt stvara direktnu poveznicu između proizvođača i turista te otvara nova tržišta za lokalne proizvode.
Predstavnica Sveučilišta u Ljubljani - Fakulteta za elektrotehniku Anja Kohek, kazala je kako fakultet sudjeluje u projektu s ciljem podrške digitalizaciji i razvoju tehnoloških rješenja. Razvija se centralna e-platforma za promociju destinacije Šavrinki s informacijama za turiste i dionike. Uključuje digitalni gastronomski atlas, alat za provjeru ekološkog otiska proizvoda i pravila za dobivanje "zelenog putnog lista". To osnažuje održivu ponudu i olakšava izbor odgovornim potrošačima.
Projektnom partneru AZRRI-ju, kazao je Merlić, čiji je ukupan budžet 245.000 eura, ključan zadatak provedba je komunikacijskih i promocijskih aktivnosti, a važna je i uloga AZRRI-jevog angažmana u podizanju svijesti ciljanih skupina o važnosti projekta kao i njihovoj edukaciji o tome tko su bile Šavrinke i zašto su važne za očuvanje kulturne baštine prekograničnog područja. AZRRI je zadužen za izradu komunikacijske strategije i plana kao i svih popratnih materijala bitnih za predstavljanje projekta.
Osim toga, AZRRI je uključen u kreiranje suvremene košarice Šavrinki upravo zbog svog dugogodišnjeg iskustva u valorizaciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda te reinterpretaciji tradicionalnih recepata što će biti predstavljeno u gastro katalogu. AZRRI će u sklopu projekta organizirati četiri gastronomske radionice za profesionalne dionike u ugostiteljstvu bazirane na namirnicama koje su i Šavrinke prenosile do Trsta pa čak i sve do Udina.
Projekt organizira niz edukacija za turističke i poljoprivredne dionike te studijsku turu dobrih praksi, s ciljem prijenosa znanja, osnaživanja lokalne zajednice i stvaranja novih sinergija između sektora kulture, turizma i hrane.
Agraria Kopar kao vodeći partner doprinosi projektu ne samo njegovim vođenjem već i s vlastitim investicijama. U sklopu projekta predviđena je uz ostalo i nabava dva vozila "Putujuća Šavrinka" kojima će se omogućiti pilot opskrbu s lokalnim svježim povrćem i drugim domaćim proizvodima povezanim u suvremene košarice Šavrinki i uspostaviti logističku mrežu preko zadruge koja će povezivati proizvođače iz slovenske i hrvatske Istre s tržnicama, potrošačima i turističkim točkama.
Zaključno, sve projektne aktivnosti usmjerene su na to da kulturnu baštinu ponovno povežu s razvojem – ne kao nostalgiju, već kao resurs budućnosti. Projekt Šavrinke stvara temelje za održiv, autentičan i zajednicama koristan turizam koji uključuje ljude, prostor i priču.
Očekivani rezultati
Tri su očekivana rezultata projekta Šavrinke (Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska). Prvi je zajednička strategija i akcijski plan za destinaciju "Stazama Šavrinki". U okviru projekta izradit će se strategija i akcijski plan za uspostavu i upravljanje novom prekograničnom turističkom destinacijom u unutrašnjosti Istre. Ovi dokumenti će postaviti temelje za razvoj održivog, kulturnog i boutique turizma te pridonijeti valorizaciji baštine Šavrinki, jačanju identiteta regije i poticanju lokalnog gospodarstva.
Drugi rezultat su razvijena zajednička digitalna i promotivna rješenja. Partneri će razviti inovativna rješenja koja će povezati kulturnu baštinu s modernim turističkim iskustvima među kojima su: interaktivna iskustva "Stazama Šavrinki", suvremena košarica Šavrinka s lokalnim i održivim proizvodima, gastronomski katalog i e-platforma Šavrinka, online kalkulator ekološkog otiska i digitalna putovnica proizvoda, pametna opskrbna ruta "Putujuća Šavrinka" od zaleđa do obale. Sva rješenja bit će objedinjena na zajedničkom portalu, dostupnom širokom krugu korisnika.
Treći rezultat je održiva prekogranična suradnja partnera. Šest projektnih partnera iz Slovenije i Hrvatske uspostavit će trajnu prekograničnu suradnju kroz sporazum o zajedničkom upravljanju destinacijom. Zajedno će razvijati i održavati kulturne rute, muzejske točke, lokalne proizvode i digitalna rješenja te promovirati održivi turizam temeljen na naslijeđu Šavrinki.
Tko su Šavrinke?
Šavrinke su bile žene iz slovenskog dijela Istre koje su do sredine 20. stoljeća pješice prelazile duge i zahtjevne staze kako bi prodavale jaja, sir, konac i druge proizvode. Dolazile su s područja jugoistočnog dijela koparskog zaleđa, a njihovi putevi vodili su prema Trstu, Rijeci i unutrašnjosti Istre, gdje su, između ostalog, vršile trgovinsku razmjenu s Ćićkama – stanovnicama Ćićarije.
Kao prodavačice jaja, trgovkinje, pralje i kućne pomoćnice, bile su ključni dio lokalne ekonomije i preteče današnjih poduzetnica. Danas su simbol ženske snalažljivosti, ustrajnosti i neovisnosti, ali i važan podsjetnik na životne izazove prijašnjih generacija, kazala je Lorena Žakić, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lanišće.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
