ZAVRŠNA KONFERENCIJA EU PROJEKTA LIKE:

TRIDESET MJESECI RADILI SU PUNOM PAROM Uspostava Regionalnog parka Ćićarija prilika je za razvoj

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO

Laniška načelnica Roberta Medica kaže kako EU projekt LIKE kao i buduće eventualno proglašenje Regionalnog parka Ćićarija, u laniškoj općini vide kao priliku za razvoj i opstanak gospodarski i demografski devastiranog područja laniške općine na čijih 144 četvornih kilometara živi tek 329 stanovnika

 

"Projekt LIKE- Living on the Karst Edge, dio je zalaganja Istarske županije u očuvanju prirodnih potencijala i u stvaranju održivih mehanizama za upravljanje takvim prirodnim potencijalima. U Županiji smo nosioci projektnih ideja ovog tipa zadnjih desetak godina i kroz te projektne ideje, upravo kroz programe prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske, ostvarujemo svoje ciljeve u zaštiti prirode. Uvijek nam je jako drago kada takve projektne ideje naiđu na podršku i financiranje kroz europske fondove", istaknula je zamjenica župana Sandra Ćakić Kuhar na završnoj konferenciji EU projekta LIKE održanoj jučer u buzetskom Narodnom domu. Projektni tim pritom je predstavio rezultate te se osvrnuo na sve ono što je postignuo u proteklih trideset mjeseci. 

Unaprjeđenje krškog područja

Projekt je financiran iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020. Njime je Istarska županija nastavila razvijati ideju unaprjeđenja krškog područja Ćićarije, valorizacije prirodnih vrijednosti tog područja te njihovo stavljanje u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja. Partneri projekta LIKE, uz Istarsku županiju, kao vodećeg partnera, su Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, DOPPS - Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije, Udruga Biom, Univerza na Primorskem, Prirodoslovni muzej Rijeka, Javna ustanova Natura Histrica i Općina Kopar. Ukupna vrijednost projekta je 1,52 milijuna eura, od čega je 1,29 milijuna odnosno 85 posto sufinanciranja, osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Područje Ćićarije, rekla je Ćakić Kuhar, jedno je izuzetno vrijedno područje, međutim ono je u gospodarskom smislu manje razvijeno od ostalih dijelova Istre.

- Vjerujemo stoga da su upravo njegova biološka raznolikost, njegovi prekrasni krajolici, pejzaži, potencijal kojim se može nastaviti razvijati. Što se tiče zaštite prirode u Istri, trenutno je sedam posto teritorija Istarske županije površinom pod nekom kategorijom zaštite. Kroz projekt LIKE stvoreni su preduvjeti da se zaštiti i područje Ćićarije, odnosno da ono postane Regionalni park Ćićarija što je najviša razina zaštite sa županijskog nivoa i prvo novo područje što se tiče zaštite prirode u našoj županiji, istaknula je zamjenica župana. Zahvalila se svima angažiranim na projektu LIKE kojim su dali jednu novu kvalitetu sjevernom, krškom području Istre. Rekla je kako vjeruje da je to još jedan projekt u nizu kojim će se taj kraj nastaviti razvijati. 

Ideja prekograničnog parka

- Krški rub doista je poseban i konačno smo ga postavili u centar što i zaslužuje. Napravili smo korak naprijed. Tko zna, moguće jednom dođemo i do toga da uspostavimo jedinstven prekogranični park s obje strane granice, poručila je Tina Trampuš iz Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode.

Bogat prirodni potencijal istarskog i slovenskog krša je pod sve većim pritiscima posjetitelja te je stoga projektni izazov EU projekta LIKE, usmjerenog na pogranično područje krškog ruba i Ćićarije, kao niza strmih stijena i vapnenačkih padina, bio upravo uspostava preduvjeta primjene formalne zaštite, poboljšanje postojećih i razvoj zajedničkih planova upravljanja te izrada programa nadzora najznačajnijih staništa i vrsta prisutnih s obje strane granica.

Cjelokupan cilj projekta je uspostava mehanizma upravljanja i učinkovit nadzor zaštićenih Natura 2000 područja radi smanjenja pritisaka na očuvanje bioraznolikosti. Isti prirodni fenomen s obje strane granice različito je valoriziran i formalno zaštićen. Projekt LIKE osigurao je izradu smjernica za zajedničko upravljanje Natura 2000 područjem, s obje strane granice. Istarska županija projektom je osigurala izradu Prijedloga stručne podloge za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija kao najveće kategorije županijske razine zaštite. Obuhvaćao bi cijelo područje laniške općine, jedan dio lupoglavske općine i dio teritorija Grada Buzeta.

- Predlaže se širenje područja zaštite jer sam prirodni fenomen nije dostatan da taj prostor koji ima prirodnu vrijednost bude generator nekog razvoja. Mora postajati formalna zaštita kako bi se uspostavilo aktivno upravljanje prostorom i upravo stoga što je Ćićarija jedno veliko prirodno područje, možda i među najvrjednijim područjima u Istri, mislimo da to zaslužuje. Iz tog razloga već niz godina radimo sve sa stručne strane da na neki način dođemo do toga da napravimo tu formalnu zaštitu. Razvoj treba ići u smjeru da ljudi koji na tom području žive, egzistiraju ili rade, bolje žive stoga što je to područje proglašeno zaštićenim. To je osnovna ideja u kojem smjeru treba upravljati zaštićenim područjima, naglasio je voditelj projekta Bruno Kostelić. 

Podrška domaćeg stanovništva

Projekt LIKE osigurao je stručnu podlogu i definirao prijedlog modela upravljanja s procjenom potrebnih financijskih sredstava što je veliki korak prema samoj odluci o proglašenju zaštite. Zaštita nekog područja predstavlja priliku za brendiranje čime se jasno definira identitet i potvrđuje vrijednost destinacije, a svi proizvodi i usluge dobivaju dodatnu vrijednost čime postaju poželjniji te lakše dolaze do svojih potrošača i korisnika. Proglašenje nije moguće bez šireg konsenzusa javnosti i stručne analize. Rezultati anketiranja ukazuju na zaključak kako razvitak područja u smislu privlačenja rekreativaca i sportaša domaće stanovništvo podržava, ali u određenim granicama i dobro promišljenom strategijom.

Laniška načelnica Roberta Medica izjavila je da EU projekt LIKE kao i buduće eventualno proglašenje Regionalnog parka Ćićarija, u laniškoj općini vide kao priliku za razvoj i opstanak gospodarski i demografski devastiranog područja laniške općine na čijih 144 četvornih kilometara živi tek 329 stanovnika.

- Naš razvojni ciljevi su usmjereni upravo na valorizaciju prirodnih potencijala, kroz proizvodnju zdrave hrane, razvoj stočarstva, lovstva, održivog turizma, eksploataciju drva, kamena, vode, vjetra…, rekla je Medica.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater