(Snimila Gordana Čalić Šverko)
U povodu obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Grada Buzeta, u Narodnom domu održana je svečana akademija u organizaciji buzetske Udruge antifašista i Grada Buzeta. Kako je tom prigodiom naglasio predsjednik Udruge antifašista Edo Jerman, kolika je želja bila za slobodom, govori i činjenica da je Buzeština tijekom rata dala 2.800 boraca. Nažalost, kazao je, 621 osoba dala je svoje najvrednije, a to je život.
Dugoočekivanu slobodu dočekalo se s 2.200 spaljenih objekata, bez struje, bez infrastrukture, ali s velikom željom da se u slobodi počne stvarati bolja budućnost.
- Nažalost i poslije 80 godina moramo strepiti od pojava nacifašizma i ekstremizma. I danas se moramo oduprijeti falsifikatima, lažima i klevetama. Danas kada slavimo značajnu obljetnicu, to činimo prije svega ponosni i s velikim poštovanjem prema svim antifašistima, partizanima i borcima NOR-a. To činimo zato što su antifašisti bili pošteni ljudi, oni su nam stvorili temelje da možemo živjeti u miru, prijateljstvu, u slobodi. Na svima nama, posebno antifašistima stoji velika zadaća, govoriti i pamtiti veliki dan antifašizma i slobode, zalagati se i boriti za Hrvatsku ispravnih ideja, vrijednosti i ideala, jer se danas više nego ikada prije moramo čuvati od potencijalnih opasnosti neslobode i nesigurnosti. Ne trebamo se sramiti, ne daj Bože bojati, kada kažemo da su za našu slobodu isključivo zaslužni partizani, antifašisti na čelu s Josipom Brozom Titom. Hvala svima, a posebno onima koji su vjerni tradiciji buzetskih, istarskih antifašista. Budimo ponosni na sve one koji su nam omogućili da budemo slobodni, ne samo na one koji su dali svoje živote u Drugom svjetskom ratu, nego i one u Domovinskom ratu. Zasluge su jednih i drugih, poručio je Jerman.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Na skupu je govorila i predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac.
- Danas se s osobitim ponosom prisjećamo naših boraca, naših partizana koji su vođeni jedinstvenom željom za slobodom i mirom krenuli u NOR koji je doveo do oslobođenja zemlje. Trebalo je stati na kraj pokolju nevinih žrtava, paljenju sela i fašističkom teroru. Naši borci nisu bili obučeni vojnici, bili su seljaci, poljoprivrednici i radnici koji su se sami izborili za slobodu. Ono što ih je oblikovalo bilo je jedinstvo, zajedništvo, hrabrost i odlučnost. Naš je zadatak danas da prenosimo mladima upravo te vrijednosti antifašizma jer su vrijednosti antifašizma naše jučer, naše danas, a bez toga ne bi bilo ni našeg sutra. Ponosna sam što živim u Istri jer mi svakodnevno živimo i čuvamo vrijednosti antifašizma, tolerancije, suživota, razumijevanja, kazala je Damjanac.
Prigodno se obratio i župan Boris Miletić.
- Držim da svatko tko je dio jedne društvene zajednice treba odati počast svima onima koji su omogućili život u slobodi. A naša sloboda i u Drugom svjetskom ratu, ali i u Domovinskom ratu, na žalost izvojevana je krvlju. U Domovinskom ratu obranili smo one granice koje su postavljene u Drugom svjetskom ratu, i zato na to treba podsjećati, ponavljati i prenositi s koljena na koljeno, istaknuo je Miletić.
- Oslobođenje Buzeta je povijesni datum, usuđujem se kazati da je zaglavni kamen našega grada, grada koji počiva na više od 620 žrtava fašizma i nacizma. Drugi zaglavni kamen možemo reći da je Domovinski rat, kazao je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.
- Kada govorimo o razdoblju pred 80 godina s ove današnje pozicije slažem se da partizanski pokret treba lišiti ideologizacije, ali i današnjeg revizionizma koji traje od 1991. godine. Ono što je međutim sigurno, partizanski pokret koji se javlja diljem bivše Jugoslavije je u najmanju ruku fenomen. Nigdje u Europi nije zabilježeno nešto slično i zato je Tito poslije 1945. godine, a pogotovo nakon 1948. godine gotovo na jedan jedinstven način prezentirao ove prostore, jer je svojedobno najprije rekao "ne" Hitleru, a potom i Staljinu. Za Tita možemo reći svašta, ali on je iskoristio trenutak i stavio, što je čin nevjerojatne hrabrosti, glavu na panj. Konačno, on je stvorio jedan jedinstven pokret otpora, usuđujem se reći u Europi, kazao je Kajin.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Među ostalim naglasio je da je NOB Istru integrirao u hrvatski, odnosno slovenski nacionalni korpus, socijalno emancipirao Istru i Hrvatsku i mnoge druge krajeve bivše Jugoslavije, međunarodno afirmirao i ove prostore i na neki način oslobodio Hrvate neke kolektivne odgovornosti zbog Pavelićeve kolaboracije i zločina koje su on i njegove ustaše činile.
Svečanosti su, uz ostale, prisustvovale i brojne delegacije udruga antifašista Istarske i Primorsko-goranske županije i Slovenskog primorja, kao i predstavnici društava "Josip Broz Tito", predstavnici udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata te saborski zastupnik Dalibor Paus. Program je započeo polaganjem vijenaca u centralnom Spomen parku uz nastup limene glazbe GD "Sokol" Buzet, a nastavljen svečanom akademijom u Narodnom domu. U kulturno umjetničkom programu nastupili su Mješoviti pjevački zbor GD "Sokol" Buzet, školski bend Srednje škole Buzet, Vokalna skupina "Pinguentini" Umjetničke škole Matka Brajše Rašana Labin - Područnog odjela Buzet, Vokalna skupina "Vetta" iz Vrha, Trio Kunfin i pjesnikinja Marija Ribarić.