U Balama je održana trodnevna manifestacija, 2. Festival starih zanata, gdje je 40-ak majstora demonstriralo svoje vještine, a sam festival se održao u starogradskoj jezgri ovog srednjovjekovnog gradića. Posjetitelji su mogli vidjeti kovače, kamenoklesare, užare, šibare, stolare, mlinare, kartografe, obućare, heklače, šivače i druge zanatlije koji su mogli svoja osjetila počastiti gastronomskim užicima poput domaćih fuži, lazanja, vina i likera lokalnih proizvođača.

Za mlađe uzraste bio je organiziran kutak s igrama, gađanjem lukom i strijelom te interaktivne priče i predstave. Cijela manifestacija bila je isprepletena elementima mitologije, astrologije i paganizma, što je bilo vidljivo kroz stil odijevanja pojedinih zanatlija i posjetitelja.

Unikatni predmeti

- Ove godine smo festival organizirali ranije nego prošle godine, kada je održan 21. i 22. srpnja. U dogovoru s Općinom odlučili smo se za predsezonski termin, budući da je prošle godine u lipnju bio manji broj turista. Cilj festivala su i domaći posjetitelji i turisti, ali smo se odlučili za termin prije većih ljetnih fešti i najjačih vrućina. Drugi dan bilježimo veći broj posjetitelja, tako da moramo biti zadovoljni, rekla je Dina Ivas iz organizacije Festivala.

Uz podršku Etnografskog muzeja Istre, održane su izložbe o nematerijalnoj kulturi Istre, izložba "Gente di Valle D'Istria", dječji radovi, interaktivna izložba "Riječ" i posjeta neolitskom nalazištu Sv. Mihovil. Program je uključivao i predavanja o ženama na margini društva, povijesti istarske hrane, radionice pletenja ribarskih mreža, izrade aromatične soli i prirodnih sapuna te staroslavenske tetovaže.

Dražen Markotić Vega bavi se izradom ručnih radova od drva, sjekira, rogova za piće, ogrlica, amuleta, kutijica, te pirografijom; postoji veliki interes za ovakvim proizvodima jer su unikatni i prirodni, za razliku od predmeta proizvedenih na traci u "china" šopovima, kaže Markotić.

Svaki njegov rad, od najmanjih do najvećih, zahtijeva mnogo vremena i truda. Njegovi radovi inspirirani su panslavizmom i staroslavenskom vjerom, kao i nordijskom mitologijom.

- Ljudi uvijek prepoznaju moj štand na srednjovjekovnim festivalima na kojima redovito sudjelujem, kaže Markotić, koji je svoje proizvode izlagao na velikim poganskim sajmovima u Poljskoj, Norveškoj i Njemačkoj.

- Na jednom sajmu u Poljskoj bilo je čak od 40 do 50 tisuća posjetitelja, ističe vrijednost ovakvih manifestacija koje u sjevernijim državama imaju veću popularnost. Njegovi unikatni predmeti i posvećenost staroslavenskoj i nordijskoj tradiciji čine ga prepoznatljivim među ljubiteljima srednjovjekovnih festivala i poganske kulture. Vega dolazi iz Vrgorca, ali živi u Zagrebu te piše pripovijetke i ima izdanja vlastitih knjiga.

Tri stoljeća tetoviranja

Eva Balažin dolazi iz Bjelovara i posvetila se širenju informacija o tradiciji tetoviranja koja je bila najaktivnija između 15. i 18. stoljeća.

- Tetoviranje je tada služilo kao zaštita i obrana od Turaka koji su napadali područje srednje Bosne, objašnjava Balažin te govori kako su se najviše tetovirale katolkinje kako bi označile svoju kulturu i identitet, a djecu su obilježavali tetovažama kako bi ih mogli prepoznati ako ih Turci otmu.

- Iako je to tužna priča, te su žene stvorile cijelu jednu kulturu tetoviranja koja je kroz stoljeća mijenjala oblik i dugo bila u zaboravu, otkriva Balažin koja je prije pet godina počela proizvoditi privremene tetovaže, "stickere", koje prodaje po cijeni od 8 do 12 eura. Umjetnica također nudi i paketiće kao suvenir, koji uključuju razglednicu s brošurom o kratkoj povijesti i simbolima tetoviranja, te tri privremene tetovaže različitih veličina. Osim toga, prodaje knjige Vesne Haluge, koja se bavila istraživanjem ove tradicije tetoviranja te je doktorirala na temu semiotičkih aspekata tetoviranja katolkinja. Balažin svojim radom osim ukrašavanja tijela i educira javnost o važnosti i simbolici tetoviranja koji su prepoznati kao kultura.

Adriana Barbara Crnica, stomatologinja po struci, skromno kaže kako se ne smatra pravom umjetnicom već ovo radi za "gušt i za ljubav." Njezine instalacije od niti, za koje kaže da su nategnute i čvrste prodaju se po cijeni od 150 eura, a veći i kompliciraniji radovi stoje 250 eura. Za jedan rad ponekad joj je potrebno i do tri tjedna, što je, kako kaže, najljepši i najslađi dio procesa. Trenutno ima izložbu u jednoj zagrebačkoj knjižnici pod nazivom "4 elementa".

- Prvo sve nacrtam rukom, pa izbušim bušilicom, postavim čavliće, sprejam, i tek onda dolazi lijepi dio - pletenje, opisuje Crnica radni proces. U svaki rad ulaže mnogo truda i ljubavi iako, kazala je, nema vremena na pretek jer ovo joj nije primarna djelatnost, pa često izrada djela traje i do tri tjedna.

Božek Androić bavi se lončarstvom, stvarajući ručne radove na lončarskom kolu, od uporabne do ukrasne keramike. Njegovi proizvodi ne idu na otvoreni plamen, već u pećnicu, jer nema potrebe za miješanjem jer keramika se ne pregara, a hrana ispadne kao da je pripremljena ispod peke. Iako postoje ljudi koji kupuju njegove proizvode, Androić napominje da lončarstvo u Hrvatskoj polako odumire, no interes kupaca uvijek postoji.

- Prvo moram napraviti predmet, osušiti ga, očistiti, pa onda peći. Ako je u boji, peče se dvaput, a inače jednom. Pečenje se obavlja u pećnicama kapaciteta od 200 do 500 litara. Prvo pečenje je na 850°C, a drugo na 995°C, objašnjava Androić.

Sapuni po starinskim receptima

Ivana se bavi izradom stopostotno prirodnih sapuna bez dodatnih parfema i aditiva, koristeći prirodne mirise cvijeća i bilja.

- Imamo sapune od kozjeg mlijeka s dodatkom meda, nevena, smilja i lavande, koji su prirodni i ne izazivaju iritacije, objašnjava Ivana sapune 'dobre' za kožu jer je ne isušuju i stvaraju prirodan film na njoj. Izrađeni su od prešanih ulja, uključujući kokosovo ulje. Ivana također proizvodi sapune za veš prema starinskim receptima.

- Sapuni za veš od bake izrađeni su od životinjske masnoće, a neki od biljnih ulja. Biljni sapuni od hladno prešanih ulja su finiji za kožu, objašnjava te govori o "bakinim" sapunima koji su napravljeni od svinjskih ostataka, a kuhaju se dva do tri sata, prema recepturi baka. Ti sapuni mogu se raditi i od maslinovog ulja, a obitelji su ih koristile za pranje rublja jer su odlični za uklanjanje mrlja.

- Naši sapuni ne sadrže aditive koji izazivaju iritacije i alergije. Radimo s prirodnim i zemljanim pigmentima, a sapuni traju više od mjesec dana, težine 110 grama, po cijeni od 6 eura, kaže Ivana.

Iako su cijene sirovina porasle, Ivana i Kristijan nisu podigli cijene svojih sapuna, jer žele ponuditi ekološki i ekonomičan proizvod. Rade i na prodaji sapuna trgovinama, što zahtijeva mnogo dozvola i financijskih ulaganja, objašnjava, a njihovi stalni klijenti prepoznaju kvalitetu vizualno lijepih sapuna koji neki kupuju kao ornament.

Marino Kranjac bavi se izradom i prodajom istarskih narodnih instrumenata, a sam izrađuje instrumente koji se još ponekad koriste. Kranjec objašnjava da se ovi instrumenti tradicionalno izrađuju od trstike, kore i drveta. Mnogo instrumenata je od trstike, poput nonula, a zvuk stvaraju puhanjem. U ponudi su bile raganele i čegrtaljke izrađene od trstike po pristupačnim cijenama od 5 do 10 eura. Kranjec svojim radom osigurava da stari istarski glazbeni instrumenti ne budu zaboravljeni u suvremeno doba.

Nesvakidašnje predenje vune

Dubravka Svetličić prenosi prošlost u sadašnjost baveći se predenjem vune, čime oživljava vještinu koja je danas rijetkost.

- To je vuna od ovce koja se prošle godine oprala i osušila, a prvo moram vunu oprati i počešljati jer je puna smeća, kaže Svetličić. Proces predenja ide sporo jer sve radi ručno.

- Još nemam obrt, ali izgleda da ću ga nakon ovog Festivala u Balama morati pokrenuti, kaže Svetličić koja je krenula za sebe raditi "iz gušta", a ljudima, kaže, sviđaju se njezini radovi.

Bale svojim izgledom savršeno komplementiraju koncept festivala, a sam Festival starih zanata posjetitelje je, barem na kratko vrijeme, poput vremeplova vratio u prošlost.

Povezane vijesti

• Bale: "Castle Events" bude uspavana čula
• Fire show, viteške igre, radionice predenja vune i timarenja ponija…
• Festival starih zanata sljedećeg vikenda u Balama, donosimo program