(Snimila Gordana Čalić Šverko)
U sklopu višegodišnjeg kulturološkog multimedijskog projekta revitalizacije dijalektne i glazbene baštine Istre "Panphonia Istriana/Istarsko mnogozvučje", temeljenog na bogatstvu govora, dijalekata, glazbenih idioma i opće kulturološke raznolikosti Istre, realizirano je šest trojezičnih multimedijskih izdanja posvećenih različitim istarskim dijalektima i govorima, a promocija najnovijeg, šestog multimedijskog izdanja posvećenog buzetskom dijalektu, održana je nedavno u Narodnom domu u Buzetu.
Projekt je realiziran uz potporu Istarske županije, Hrvatskog društva skladatelja ZAMP-a, u produkciji Umjetničke organizacije Transhistria ensemble, pod idejnim i umjetničkim vodstvom glazbenice Tamare Obrovac, dok vizualni identitet potpisuje multimedijalni umjetnik Matija Debeljuh. Šesto izdanje posvećeno buzetskom dijalektu, za koje programiranje i animaciju potpisuje Ares Starčić, podržao je i Grad Buzet, a realizirano je u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem "Augustin Vivoda" Buzet.
Osnovna je misao vodilja projekta - dijalekt je jezik osjećaja, osjećaj je jezik duše, duša je jezik kulture, slogan projekta poetika govora obuhvaća pojmove pisana, izgovorena i uglazbljena riječ, a osnovna je ideja projekta da se suvremenom digitalnom tehnologijom i multimedijom, suvremenoj umjetničkoj publici približi govorna i glazbena dijalektna tradicija Istre, i tako pridonese očuvanju arhaičnih istarskih dijalekata i njihova kulturološkog okruženja.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Brojnim posjetiteljima, među njima i učenicima Srednje škole Buzet, obratila se producentica i idejna začetnica projekta Tamara Obrovac, istarska glazbenica, skladateljica, pjevačica i autorica tekstova, koja svoj suvremeni jazz i improvizirani glazbeni izričaj prožima duhom i dahom dijalektne i glazbene baštine rodne Istre, stvarajući tako osebujan suvremeni glazbeni izričaj. O projektu su govorili Matija Debeljuh i Ares Starčić.
Županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica čestitao je Tamari Obrovac i čitavo njenoj ekipi te kazao kako ovakav projekt može realizirati samo jedan umjetnik i jedna ekipa, koji duboko, duboko razumiju Istru.
- Istra je stvarno međusobno različita, ali kada je spojite u jedno, ona je stvarno najljepši kraj na svijetu, poručio je Torbica.
Suradnici na projektu posvećenom buzetskom dijalektu su još i Matija Nežić, savjetnik, suradnik, Tatjana Genc, asistentica urednice i Dario Marušić, muzikolog. Transkripciju na dijalekt potpisuje Alvijana Klarić, a prijevode na talijanski i engleski jezik Franka Strmotić Ivančić.
Sudionici s buzetskog područja, govornici iz različitih sela koji su interpretirali pjesme i riječi na svom dijalektu, su Adriano Grbac, Branko Zlatić, Milena Draščić Rušnjak, Melita Paladin, Matija Nežić, Nadija Disiot, Nedjeljko Perčić i Vladimir Pernić.
- Ishodište iz kojega sam kao glazbenica, skladateljica i vokalistica, kojoj verbalni dio iskaza čini sastavni dio glazbenog izričaja, krenula u otkrivanje ostalih kulturoloških aspekata istarskih dijalekata, bio je sam zvuk, melodija samoga govora i otkriće da me različite melodije govora, i zvučnosti dijalekta, nošene dubinom emotivnog značenja, vode stvaranju različitih glazbenih melodija. Tako sam postala svjesna neizmjernog dijalektnog, glazbenog i kulturološkog bogatstva Istre, zavičaja koji ljubim u svim njegovim aspektima i čijem se bogatstvu i ljepoti, koji mi oplemenjuju dušu, i ovim putem i ovim radom odužujem, riječi su Tamare Obrovac, idejne začetnice projekta.
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Šesto digitalno izdanje, posvećeno je buzetskom dijalektu, jednom od šest čakavskih dijalekata koji se govori u sjevernom dijelu Istre. Buzetski su govori jedni od najzanimljivijih u Istri, imaju izuzetno bogat vokalni sustav i karakterizira ih iznimna raznolikost, uz ostalo i upotreba zamjenice "kaj" što je isto tako vrlo zanimljivo s obzirom na činjenicu da u Istri prevladava "ča". Upravo zbog toga, naglasila je Obrovac, polazišna točka u strukturiranju multimedijalnog koncepta i navigacije bila je lokalna uzrečica: "Saka vas ima soj glas."
- Tako smo se u ovom digitalnom izdanju fokusirali na različite riječi kojima se nazivaju iste stvari, predmeti, pojave i slično, koje smo uobličili u "digitalnu metamorfozu" oblika koji ilustriraju svaki izgovor. Uključili smo i stihove nekoliko pjesnika s buzetskog područja, u kojima se kroz meni osobno dirljivu melodiju riječi i govora, osjeća pripadnost vlastitom kraju i odnos prema životu kakav je nekad bio. Kako je naša misija pratiti razvoj tehnologije činilo se logičnim uključiti i umjetnu inteligenciju koja je sve prisutnija u našim životima, uz pomoć koje je strukturirana multimedija i obrađene i animirane fotografije. Želja nam je da na taj način široj publici približimo ljepotu i muzikalnost još jednog zanimljivog i posebnog istarskog dijalekta koji je još uvijek dobrim dijelom živ i očuvan u svakodnevnom životu i običajima, poručila je Obrovac.