Astronomska udruga Vidulini

Marino Tumpić: Istraživanje svemira je sporo, ali i uzbudljivo, inspirativno i intrigantno

| Autor: Doria Mohorović
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Astronomska udruga Vidulini (AUV) nakon ostvarenja ciljeva u proteklih 23 godine prelazi na novu fazu rada - u sklopu dioničkog društva Vidulini Aerospace, fokusirat će se na aerosvemirske poslove i nastupati na međunarodnom tržištu. Taj se iskorak, iako je društvo tek u osnivanju, nametnuo kao logičan slijed nakon što je rad AUV-a postao sve traženiji akter na globalnoj svemirskoj sceni.

Kako je došlo do tog poteza, nakon što se, kako i sam kaže, u početku tek nekoliko "zaigranih" ljudi okupilo u cilju bavljenja astronomijom i astronautikom, i što će ta promjena uopće značiti, u razgovoru nam je otkrio predstavnik udruge Marino Tumpić, ujedno i profesor pulske Industrijsko-obrtničke škole.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

- Nakon 23 godine djelovanja, ostvarili smo svoj cilj, i više od toga. Udruga je ispunila svoju ulogu, dala je sve ono do čega smo danas došli. Skupila je ljude, ostvarila sve ciljane zadatke i sada slijedi nova era. Primijetili smo da smo za nju dovoljno potkovani znanjem i iskustvom. Popularizacija, edukacije i druge aktivnosti se nastavljaju dalje, samo što na svjetskom tržištu više ne želimo nastupati kao udruga. Prelazimo na viši nivo, kako bismo na međunarodnom tržištu mogli pokazati svoje znanje i na neki način ga oplemeniti, ali i da mi možemo primiti znanje od drugih ljudi. Znamo gdje smo jači, a gdje slabiji i shvatili kako je vrijeme za novi korak - nastup na svjetskom tržištu aerosvemirskih poslova. Proteklih nekoliko godina aktivno smo radili i boravili na vodećim sajmovima, izložbama, susretima diljem svijeta. Stekli nova poznanstva i nove prilike. Nastavit ćemo i nadalje raditi da svemir približimo svakom čovjeku, no dio aktivnosti prelazi u jako ozbiljne sfere. Dionice Vidulini Aerospace d.d. bit će dodijeljene svim žiteljima Istarske županije koji to žele, kao i gradovima i općinama u drugoj polovici ove godine, rekao je Tumpić.

Razne struke

U osnovnom timu udruge nalazi se 20-ak ljudi koji mogu iznijeti programski zadatak na leđima i realizirati ga. Ljudi su to raznih struka, pa se tu tako, naime, može pronaći informatičar, robotičar, avijatičar, biolog, agronom, kemičar.

- Mi svi živimo za ovo i uživamo u tome. Nama je gušt izgubiti letjelicu i 15 dana tražiti je pješke i pretraživati cijelu obalu Istre. Igramo se do besvijesti. Tko god uđe u to, brzo shvati da može napraviti što god hoće. Događa se da otključaš mozak i da ga koristiš. Nitko u našem timu nije obavezan za ništa, radimo samo zato što to volimo i želimo, ulažemo sebe i svoj privatni kapital, kaže.

Tijekom svih ovih godina usavršavanja, edukacija, stjecanja novih znanja, vještina i iskustava, od najveće koristi bile su im upravo greške - odnosno učenje na njima. Upravo su one te koje su dale vjetar u leđa nastavku svemirskim istraživanjima u Istri.

(Foto: AU Vidulini)(Foto: AU Vidulini)

Stvari se ne događaju preko noći. Istraživanje svemira je sporo, ali i uzbudljivo, inspirativno i intrigantno. S tom su mišlju udrugu osnovali entuzijastični pojedinci 2001. godine, četrdeset godina nakon leta ruskog astronauta Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemiru. Udruga je nastala s intencijom popularizacije aerosvemirskih znanosti i tehnologija, posebice prema učenicima i studentima. Neke od početnih aktivnosti bile su ljetne radionice "cLARKe" koje su godinama u Kanfanaru i Žminju okupljale populaciju koja je željela stvarati nešto svojim umom i rukama. Godine 2003. članovi udruge pokrenuli su prvi hrvatski elektronički časopis za astronomiju, astronautiku i srodne znanosti (M111), a u isto je vrijeme krenula i prava borba protiv svjetlosnog zagađenja. Kreiran je tada web-portal i objavljena knjiga o svjetlosnom zagađenju, što su bile osnove za očuvanje noćnog krajobraza i kod nas i u susjednim državama. Na dvije lokacije (Primorsko-goranska i Istarska županija) postavljeni su robot teleskopi i druga specijalizirana oprema za astronomska istraživanja. U Industrijsko - obrtničkoj školi formiran je Centar za istraživanje svemira, edukacijsko-popularizacijski kompleks. Iako još uvijek nedovršen, njime su na jednom su mjestu, priča nam Tumpić, nastojalo prikazati javnosti kako izgledaju Mars i Mjesec, maketa rakete, Planetarna šetnica, bista astronautu. Uz sve aktivnosti, glavni im je cilj, ističe, bio projektirati, izraditi i testirati, a uz nečiju pomoć i lansirati mali satelit iz Hrvatske u svemir.

- Svemir je zanimljivo i zagonetno mjesto, ali i mjesto gdje te svaki mig koji napraviš ošamari, koliko god znaš teorijski dio, priča nam Tumpić o prvim pokušajima lansiranja satelita u stratosferu, objašnjavajući razne prepreke na koje su pritom nailazili, s obzirom na tamošnje drugačije uvjete.

(Foto: AU Vidulini)(Foto: AU Vidulini)

Potvrđena otkrića

Rezultat rada udruge su i međunarodno potvrđena otkrića tisuća dotad neotkrivenih promjenjivih zvijezda kao i ekstrasolarnih planeta od strane glavnih, nadležnih, svjetskih institucija. Velik je zamah radu Istarskog svemirskog programa dalo i Google Lunar X Prize, globalno natjecanje privatnika tko će prvi na Mjesec

A što ih je uopće pokrenulo da se uključe u priču o svemiru?

- Razmišljali smo što mi kao pojedinci, nastavnici, kirurzi, imamo tražiti u svemirskim istraživanjima? Sigurno se država, institucije i agencije brinu o tome. Trebale su nam tri do četiri godine da shvatimo da se time, nažalost, ne bavi nitko, da se u našoj zemlji nitko nije sjetio napraviti svemirsku agenciju. Kad smo shvatili da naše htijenje k zvijezdama ovisi samo o nama samima, stvari su postale lakše, ističe Tumpić.

Tumpić će reći i da naše društvo ni danas, a kamo li prije petnaest godina nije bilo spremno za svemir.

(Foto: AU Vidulini)(Foto: AU Vidulini)

- Tek je na naš nagovor i dopise upućene Vladi, Saboru i predsjedniku krajem 2022. naša država početkom prošle godine potpisala Ugovor o svemiru, bili smo "crna točka" u Europi. Znate, kad smo mi promišljali o svemirskim letjelicama iz domovine u svemiru, društvene mreže nisu postojale, bio je to svijet različit od ovog danas. Ipak i tada su neki od (rijetki, ali bilo ih je nekoliko) političara shvaćali kako je naš put vrijedan. Nažalost animirati društvo u tom smjeru nije bilo moguće. Trebale su nam godine da shvatimo kako su nas na većini mjesta dočekivali "klipovi". Preživjeli smo to i vodili se svojim željama i mogućnostima. Mediji su, naročito kod nas u Istri, prihvatili izazov te ustupanjem svog prostora omogućili da svemir približimo svakom čovjeku naše sredine. Zajednica je naše aktivnosti odobravala, to radi i danas što nas posebno veseli. Naravno, susretnemo se s ponekim izuzecima, ali to je njihov problem. Posljednjih godina posebice nas veseli izvrsna suradnja ne samo s edukacijskim i istraživačkim institucijama već i s gospodarstvenicima (Darma – Rovinj, Amus – Pazin...), kaže naš sugovornik.

Trideset letjelica

Upitan koliko je ljudi bilo uključeno u aktivnosti udruge od njenog osnutka, Tumpić nam govori da je teško to reći, budući da je na neki način gotovo cijela istarska zajednica, i odrasli i djeca, dala svoj doprinos. Bilo da su u svojim vrtovima sadili istarske svemirske rajčice ili provodili eksperimente s božićnom pšenicom ili da je tu bila riječ o pisanju znanstvenih radova na temelju znanstvenih istraživanja i suradnje s pojedinim fakultetima.

Podsjeća da sve njihove letjelice namijenjene misijama u bliskom svemiru nose naziv HISTRION, a ovisno o tehnološkoj generaciji, namjeni, seriji, tipu nose i brojčane oznake (H107, H202..). U posljednje vrijeme dobivaju i imena (Danijel Vuković, Alexey Leonov, Thomas Stafford..).

- Njihova je uloga da se približe svemiru najbliže što nam prilike i mogućnosti dozvoljavaju te da tamo obavljaju raznolike eksperimente. Lansirali smo gotovo trideset letjelica različitih namjena. Ove, 2024. godine planiramo lansiranje najmanje četiri letjelice, od toga dvije iz potpuno nove serije. Lansiranje autonomnih bespilotnih letjelica (ABPL) HISTRION prava je egzibicija u ljudskom, organizacijskom, tehničkom i vremenskom smislu. Tijekom godine imamo na raspolaganju svega nekoliko pogodnih dana »lansirnog prozora«. Lansiranja se najčešće izvode sa poligona u Puli (SLHP) u naravi Industrijsko-obrtnička škola Pula te Lindar A ili B, nedaleko Pazina, kaže Tumpić.

(Foto: AU Vidulini)(Foto: AU Vidulini)

Albus i Mirna na putu za Međunarodnu svemirsku postaju

Zanimljivo je da se danas dva mala tehnička artefakta (satelita) osmišljena, projektirana, izrađena, testirana i proizvedena u Istri u sklopu Istarskog svemirskog programa upravo nalaze u svemiru. Njihova su imena Albus i Mirna, na MKS dolaze u pilotiranom brodu Soyuz, a odredište im je Međunarodna svemirska postaja (MKS).

- Zahvaljujući suradnji s Roscosmosom bilo je moguće realizirati ovakav projekt. Razgovori u tom smjeru krenuli su krajem 2018., nekako nakon završetka GLXP. Godinu kasnije dobili smo punu podršku i zeleno svjetlo. Godinu i pol trajala je izrada sedam FTP Proizvoda, tako smo nazivali naše prototipove, u konačnici dva identična potpuno operativna femtosatelita. Oni su predani našim partnerima i prema dogovoru lansirani ka MKS. Sve se to odvijalo uz dogovore i korekcije, a podrazumijevalo je i izradu knjige s detaljnim specifikacijama i načinu rada s njima. Ideja je bila da se cijela priča javno obznani u svibnju 2022., na datum kada su Ruska Federacija i naša domovina uspostavile diplomatske odnose, po osamostaljenju Republike Hrvatske. Tri mjeseca prije započela je Specijalna vojna operacija u Ukrajini, geopolitička stvarnost se promijenila i stvari se nisu dogodile prema željama i planovima. AUVsat-1 ima dimenzije 50x50x50 milimetara, masu 89 grama, trinaest senzora, kameru, blok napajanja i komunikacije, računalo ali i maleni subsatelit u sebi, objašnjava Tumpić.

Druga mala tehnička tvorevina (loptica za božićno drvce namijenjena ruskim komzonautima na MKS), izrađena je u suradnji i na zamolbu Ruskog doma u Puli. Riječ je, kaže, o jednostavnoj konstrukciji okruglog oblika (ala Sputnik-1) bez elektronike, izrađenoj u 3D print tehnologiji. "Teretnim brodom "Progres" upućena je na MKS. Danas je situacija u tom projektu takva da dijeli sudbinu s preslagivanjima svjetskog poretka. S obzirom na to da je EU Rusiji uveo sankcije, a RF recipročno proglasio RH neprijateljskom zemljom, mi tu više nemamo kontakte niti išta više možemo-smijemo raditi. Vidjet ćemo što donosi budućnost", ističe Tumpić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom