Hrvatska je samo u zadnjih godinu dana stavila na turističko tržište 60 tisuća novih kreveta, što u nekomercijalnom, što u, pod navodima, obiteljskom smještaju, što je ekvivalent od 120 hotela Ambasador u Opatiji. Zamislimo kakav bi hrvatski turizam izgledao da smo mi u jednoj godini izgradili 120 novih hotela s 250 soba i koji bi bili efekti toga za državu i za lokalnu zajednicu?

Da budem u potpunosti jasan, pitanje dva apartmana ili četiri kreveta »šjore Marije« nisu problem, dapače, to je specifičnost hrvatskog turizma i mi to moramo i dalje držati i poticati. Problem su višestambeni objekti s osam, deset ili iks stambenih jedinica koji su namijenjeni prije svega tržištu i prodaji, a ako se ti kapaciteti ne mogu prodati, onda idu u kratkoročni turistički najam. To moramo zaustaviti, kazao je na direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić sudjelujući jučer u panel raspravi »Green Istria 2030. - Redefiniranje istarskog turizma« koja je u organizaciji Glas Istre Novina održana u sklopu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma.

Bespravna gradnja

Ostojić se posebno osvrnuo i na problem bespravne gradnje koji, kako je kazao, »ozbiljno drma« svu priču oko održivosti.

- Možemo mi pričati o održivosti i razvoju, ali moramo najprije riješiti bazične stvari koje mogu ozbiljno poljuljati sva naša nastojanja i želje da upravljamo vlastitim održivim razvojem. Ja ne želim davati rješenja, jer to u konačnici nije moja nadležnost, niti moja struka, već samo konstatiram da je postojeći sustav neefikasan i ne daje odgovarajuće rješenje. Odgovarajuće rješenje je to da se bespravna gradnja u samom začetku stopira, te da se ono što je eventualno bespravno učinjeno istog trenutka sruši. Nastojanja Državnog inspektorata da jače i snažnije krenu u obračun s divljom gradnjom definitivno treba pozdraviti, ali tih bespravnih objekata u Istri ima daleko više od onih nekoliko desetaka slučajeva kod kojih je Inspektorat reagirao, kazao je Ostojić.

Istarski župan Boris Miletić podsjetio je na primjer razvijenih turističkih destinacija koje su stavile moratorij na mogućnost kategorizacije u stambenim zonama jer je to počelo imati negativan utjecaj na lokalno stanovništvo.

(Snimio Vedran Karuza / Novi list)

- A kad govorimo o bespravnoj gradnji držim da recept treba biti vrlo jednostavan. Inspektorat se trudi, ali očito nema dovoljno ljudskih resursa, zbog čega treba spustiti ovlaštenja na regionalnu i lokalnu razinu gdje ćemo se sigurno znati s tim problemom puno efikasnije boriti. Uostalom to su pokazale sve funkcije koje su spuštene na regionalnu i lokalnu razinu, od izdavanja akata, naovamo, pa i preuzimanja ureda državne uprave, jer su nama aktivnosti iz tog djelokruga rada prioritet. S druge strane, osim nelegalnih gradnji u zaštićenim područjima koja već podliježe kaznenoj odgovornosti, mislim da bi to trebao biti i svaki drugi napad na prostor, odnosno da se to ne smije tolerirati. Kada bi naši divlji graditelji, a i strani državljani koji se upuštaju u bespravnu gradnju u Istri znali da bi mogli završiti u zatvoru i biti daleko drastičnije financijski kažnjeni vjerujem da se u tako nešto ne bi ni upuštali. Jer vidimo da toga nema ni na Bledu, ni u Njemačkoj, kazao je Boris Miletić.

Valamarov primjer

Uspoređujući već spomenute efekte boravka gostiju u hotelskom i apartmanskom smještaju članica uprave Valamar Riviere Ivana Budin Arhanić dala je primjer Valamarovog resorta u Istri visoke kategorije koji, kako je rekla, ostvaruje godišnji prihod od oko 50 tisuća eura po sobi.

- To znači, više od tisuću eura po metru četvornom, što je apsolutno neusporedivo s prihodom koji po metru četvornom prostora ostvaruje neki apartman u kojem obitelj za tjedan dana potroši između 3 i 6 tisuća eura, ali i to je isto tako vrlo značajna potrošnja. Međutim, potrošnja i prihod su samo jedan dio priče. Važno je istaknuti što taj hotel radi da bi pružio usluge. Dva milijuna eura nabave hrane i pića iz hrvatske proizvodnje se potroši na godišnjoj razini, a u Valamarovim objektima 78 posto hrane i pića iz domaćih izvora. Na krovovima tog resorta su fotonaponski paneli koji proizvode dovoljno struje za potrebe čitavog kompleksa, više od 50 posto otpada se odvaja i ne ide u komunalni otpad, a hotel zapošljava i oko 400 ljudi od kojih polovina ima cjelogodišnja primanja koja u neto iznosu iznose oko 2,5 milijuna eura. Investicije u tom objektu u posljednjih deset godina iznosile su oko 50 milijuna eura, odnosno više od 140 tisuća eura po ključu, u podizanje kvalitete smještaja, razvoj različitih usluga i proizvoda, a sto posto tog iznosa išao je hrvatskim izvođačima, odnosno natrag u hrvatsko gospodarstvo. U plaže, koje su otvorene cijeloj destinaciji i svima, smo uložili oko milijun eura, a oko milijun i pol eura smo uložili u hortikulturu, kazala je Budin Arhanić.

Taj hotel, dodala je, godišnje uplaćuje 1,7 milijuna eura PDV-a godišnje, 1,5 milijuna eura raznih drugih naknada, poreza i doprinosa, te 150 tisuća eura boravišnih i turističkih članarina.

- To je sve zajedno oko 30 posto prihoda tog hotela koji se vraćaju u lokalne ili nacionalne javne blagajne. Za usporedbu, kad bi primjerice imali 100 takvih izvrsnih resorta u Hrvatskoj, oni bi po svojim prihodima samo mogli zamijeniti 200 tisuća apartmana. Ako gledamo prema doprinosu u javne blagajne trebalo bi nam oko 600 tisuća apartmana da bismo imali jednak doprinos onom koji bi ostvarilo 100 hotela, kazala je članica uprave Valamara.

Okretanje priče

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić kazao je kako u toj priči treba razlučiti prave privatne obiteljske iznajmljivače koji su izgradili nekoliko apartmana na djedovini, te imaju tradiciju i doticaj s lokalnom zajednicom, koji nedostaje iznajmljivačima koji se bave isključivo rentijerstvom.

- Tu treba napraviti jasnu distinkciju, uvesti dodatnu regulativu da se jednostavno ograniči kategorizacija i izgradnja novih apartmana jer je i ova godina pokazala da smo se uz povratak fizičkih pokazatelja vratili nekako i na neke boljke i probleme 2019. godine. Taj segment privatnog iznajmljivanje se ove godine reflektirao kroz 33 tisuće novih smještajnih jedinica u komercijalnom dijelu, a kad tome pridodamo i onaj nekomercijalni dio, došli smo do brojke od gotovo 60 tisuća objekata koje ni u špici sezone ne možete napuniti. Tako se uz ogroman pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu, te devastaciju prostora i smanjenu kvalitetu života lokalnog stanovništva, postavlja i pitanje jesmo li u špici sezone podbacili ili ne.

Vjerujem da će novi zakon kroz konkretne alate, a tu će biti uloga turističkih zajednica na svim razinama iznimno važna, doprinijeti tome da priču okrenemo u našu korist. To je, naime, pojava koja se dugi niz godina događa i u drugim mediteranskim zemljama, te puno o tome raspravljamo i u Europskoj komisiji za putovanja, kazao je Staničić.

Revitalizacija sela

Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević kazao je da, bez obzira na činjenicu da se devastacija prostora i ubrzana apartmanizacija događaju već neko vrijeme, nikad nije kasno krenuti putem održivog razvoja, premda je, dodao je, Istra tu tematiku na deklarativnoj i operativnoj razini pokrenula još za vrijeme prvog Master plana razvoja turizma.

- Da stavimo stvari u ispravni kontekst treba kazati da je Istra još od 2003. godine razmišljala o održivom i odgovornom razvoju. Jedan od boljih primjera održivog i odgovornog razvoja na Mediteranu je oživljavanje ruralne Istre i potpuna ili djelomična revitalizacija više od 200 sela koja su prije 2000. godine bila u potpunosti zapuštena u Istri. U ta mjesta vratili smo život i mlade obitelji koje su razvile poljoprivrednu ili gospodarsku djelatnost, te je taj model pohvaljen od strane više naslova na Mediteranu, kazao je Ivošević.

Uz taj dobar primjer, dodao je, ispod radara su, nažalost, prolazili i neki drugi trendovi za koje lokalno nisu postajali alati za upravljanje, a jedan od njih je i famozna apartmanizacija i unutar nje nekomercijalni smještaj koji je trenutno, naglasio je, najveći problem u Istri.

- S nekoliko zakonskih odredbi mislim da bi se taj nekomercijalni smještaj, koji raste duplo brže nego komercijalni privatni smještaj, dao svesti u nekakve normalne okvire, te da od toga koristi ima i zajednica, kazao je Denis Ivošević.

Turizam razvija i proizvodnju hrane

Među panelistima je bila i predsjednica Uprave Agrolagune Nerina Zec koja je kazala da je turizam među ostalim i grana koji stvara okvir za razvoj proizvođača hrane.

- To mogu reći i iz iskustva Agrolagune koja je rasla uz Valamar, Plavu lagunu i Maistru, te visokom razinom suradnje koje imamo s ljudima i sektora hrane i pića u tim kompanijama. Srednji dio ugostiteljstva, nažalost, nije dovoljno dobro pokriven suradnjom s domaćim proizvođačima, te se pod pritiskom profita vrlo često odlučuje na tanjure staviti proizvode koji su nešto jeftiniji, te tako iz perspektive ukupne ekonomije propuštamo sjajnu priliku da predstavimo izvorni proizvod, stavimo ga na tanjure gostiju, te dodatno gastronomski prezentiramo destinaciju u koju su nam gosti stigli, kazala je na konferenciji Glasa Istre direktorica Agrolagune Nerina Zec.

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Jakovčić: Veliki potencijali napuštenih vojnih objekata

U dio priče vezan uz revitalizaciju istarskih sela uključio se i nekadašnji istarski župan i europarlamentarac Ivan Jakovčić koji je kazao da unutrašnjost Istre još uvijek ima prostora na kojem se mogu realizirati neke lijepe priče.

- To se odnosi i na vojne objekte koji zjape prazni na moru i Brijunima. Tu je šansa za održivi razvoj istarskog turizma, upravo na Muzilu i svim ostalim napuštenim vojnim objektima koji su u Puli i drugdje na obali, kazao je Jakovčić.

Povezane vijesti

• Domaći i međunarodni stručnjaci o strateškom razvoju prometa u Puli - uz uvjet da ostane grad po mjeri čovjeka
• FOTO / Green Istria 2030.: Vodeći ljudi hrvatskog i istarskog turizma o ključnim izazovima održivosti najrazvijenije hrvatske turističke regije
• FOTO & VIDEO / Butković: "U sljedećih desetak godina 80 posto investicija ići će na obnovu, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture"