Talijanske "ose" s Poluotoka neumorno zuje i - zujat će

Prvi globalno popularni skuter talijanske tvrtke Piaggio već gotovo osam desetljeća ima brojne poklonike diljem svijeta, a njegovu tradiciju u Hrvatskoj čuva i Vespa kluba Istra

| Autor: Jelena Milović
(Snimila Jelena Milović)

(Snimila Jelena Milović)


Povijesni registar vespa - udruga svjetskog karaktera koja je počela s djelovanjem 1980. godine u Italiji, gdje joj je i danas službeno sjedište u gradu Roveretu, pokrajini Trento, svake godine organizira skup vespi - u lipnju ili rujnu. Ove je godine to bilo u rujnu, a tradicionalno su skup posjetili i aktivno sudjelovali u njemu i članovi Vespa kluba Istra.

Ovi su skupovi po mnogo čemu zanimljivi - povezuju ljubitelje vespi koji uvijek obilaze vrlo osebujne rute.

Faro basso

U kolijevci vespe - Italiji, nastao je i prvi prototip ovog motora davne 1945. godine. Prva vespa s trake izašla je godinu dana kasnije - 1946. godine. Italija jako drži do »svoje vespe«, a tome u prilog govori i činjenica da je u članstvu Vespa World Cluba koji je osnovan 2007. godine, u kojemu je više od 90 tisuća članova, njih više od 80 tisuća upravo iz Italije. Italija prednjači u svemu kad je u pitanju vespa, a blizina Istre svakako je pridonijela da i među našim stanovnicima vespa ima svoje mjesto - u srcima i u garažama. Blizina sugerira da se i dijelovi za ovu ljubimicu na dva kotača lakše nabavljaju, ali priča o Istri i vespi ipak ima i svoju manje prozaičnu notu. Iako su vespu neki motori s godinama uvjetno istisnuli, održavanje tradicije vespe na našim ulicama, ali i sudjelovanje na ovakvim skupovima, zalog su da će vespa još dugo voziti, a neki mladi vozači ipak najradije za njom posezati.

(Snimila Jelena Milović)(Foto: Privatna arhiva)

Kad govorimo o skupu u Italiji koji se nedavno održao, riječ je o vrlo zanimljivoj organizaciji događaja uz sudjelovanje »elitnih sudionika« i ljubitelja vespi, a obično se njihov broj ograničava na 100 do 120 sudionika, osim 2019. godine kada je ovaj skup organiziran u Napulju i Sorrentu kada ih je iznimno bilo više od 200 koji su ga pohodili. Fenomen koji je tada zabilježen jest da je onih koji imaju vespu s lampom na blatobranu (faro basso) bilo čak - 104. Naime, te su vespe jako cijenjene, ali su, nažalost, dolaskom skutera 1980-ih, a naročito 1990-ih godina, bacane u staro željezo. Tamo ih je završilo barem 90 posto proizvedenih, jer se one voze na pet posto mješavine goriva i malih su kotača, što znači da nisu performantne te prilikom vožnje po vlažnim kolnicima nisu ni toliko sigurne, otkrio nam je na samom početku razgovora predsjednik Vespa kluba Istra, Boris Jurevini.

Istarski volonteri

S neskrivenom ljubavlju i poštovanjem prema ovom vozilu, prenosi nam zanimljivosti povezane s vespom i otvara jedan potpuno drugi svijet ljubitelja oldtimera na dva kotača.

- Ja sam od samog osnutka 2008. godine predsjednik Vespa kluba Istra, a 2006. godine smo osnovali Oldtimer klub Histria, koji je bio prvi istarski oldtimer klub, dok ih je danas formalnopravno još tri. Djelujemo u ova dva kluba potpuno na bazi i kroz praksu koja se provodi u naprednoj, zapadnoj civilizaciji gdje nema dnevnica i nema kilometraže, nego samo efektivni troškovi. To je kod nas u Hrvatskoj rijetkost, jer čak i naš zakon udrugama dopušta profitabilnost. Moj tajnik Ivan Rabar i ja uvijek smo potencirali da radimo na tim principima. Volonteri smo, ali uspijemo akumulirati marljivim radom dostatna sredstva pa sufinanciramo dva do tri susreta, kako oldtimera tako i vespi na godinu, a ovaj je bio i najzahtjevniji. Samo put do tamo je 2.000 kilometara. Dijelom smo išli trajektima. Uvijek se na tim susretima napravi nekih 300-tinjak kilometara, veli on.

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

Ovoga puta sve je trajalo službeno pet dana, dok je prijašnjih godina bilo uglavnom tri, a prošle godine četiri dana, otkriva nam.

- Bude prekrasno. Boravili smo na otoku Favignanu, koji je južnije od Sicilije 20 milja prema Africi. Temperatura je fantastična, noću od 22 do 24 stupnja, a danju 25, 26 stupnjeva. Ovaj otok nazivaju Edenom na Mediteranu. Otok ima 4.224 stanovnika, a ne dozvoljavaju više od 3.500 turista na otoku u isto vrijeme. Turizam je visoke kategorije, četiri do pet zvjezdica, kojeg su namjerno limitirali brojkama posjeta. Na otok se može doći i automobilom, a krcato je električnim biciklima, skuterima i običnim biciklima. Imaju nacionalne parkove gdje se teoretski osim s biciklima ne može ni doći, čak ni skuterom, a mi smo bili izuzetak jer nas je lokalna policija svojim automobilom provela u svaku uvalicu, impresioniramo prepričava.

Nezaboravno iskustvo

U Italiji su ovakvi događaji popraćeni i izložbama, a ovaj put ih je bilo čak četiri.

- Svugdje gdje se dođe na glavnom trgu se napravi izložba, u popodnevnim satima ili prigodom večere, pojašnjava. Puno su povijesnih stvari vidjeli i saznali tijekom svog putovanja, veli naš sugovornik i potvrđuje kako je to najviše do sada. S puta s uvijek »donesu« i neke zanimljivosti.

(Snimila Jelena Milović)(Foto: Privatna arhiva)

- Mjesto Marsala, u kojoj smo bili dan i po, zanimljiva je jer je nastalo u četvrtom stoljeću prije Krista, prema podacima koje imamo, a možda i ranije. Tada su bili Punski ratovi između Feničana i Rimljana, koji su u tom ratu 274. godine istjerali Feničane i zavladali tim dijelom. To je bilo prvo mjesto gdje su se iskrcali kasnije Arapi. Od njihovog naziva je današnji naziv mjesta - Mash Allah, a Latini su to kasnije pretvorili u Marsala. Druga zanimljivost je da se Giuseppe Garibaldi sa svojih 1.000 vojnika iskrcao tamo te se glavna ulica i glavni trg u ovom mjestu zove trg - Piazza Garibaldi, a ulica - Via Garibaldi. Ovaj grad ima 78 tisuća stanovnika, ali je ravničarski i bez visokih zgrada. Osim službenog programa, ovog su puta posjetili i Corleonovu sobu (Don Vito Corlone), u istoimenom gradiću, kao i glavnu ulicu. Iako je percepcija da je riječ o »mafijaškom gradu«, naš sugovornik veli da je riječ o malom, civiliziranom gradiću od deset tisuća stanovnika, smještenim na 750 metara nadmorske visine. Posjetili su i uvalu grčkih hramova s arheološkim muzejom i podzemnim rimskim katakombama.

Inače, u Italiji su ovog puta bila četvorica članova kluba iz Pule, a Jurevini veli da je to veliki broj za malu naciju kao što je Hrvatske, dok se iz ostatka države nitko nikad nije ni pojavio na ovim skupovima.

(Ne)aktivni klubovi

Znači li to da je vespa popularna samo u Istri ili su razlozi drugi.

- U Zagrebu postoji klub, ali oni više preferiraju automatske vespe ili PX vespe. U ovom momentu mi nemamo članove s takvim vespama. Mi godišnje restauriramo dvije, do tri vespe - klasike, povijesne vespe, opisuje on čime se bitno razlikuju od ostalih vespa klubova u Hrvatskoj. A da je situacija s koronavirusom i na njih utjecala, svjedoči podatak da su s početkom pandemije kao klub svedeni na povijesni registar. Ako se netko želi učlaniti, neće ga odbiti, ali članova je trenutno svega 28, dok su inače dostizali brojku od 100 članova. Kasnije je osnovan Vespa klub u Umagu, koji je u međuvremenu i propao.

- Drugi klubovi su bez pravne osnove. Recimo klub u Rovinju - to je grupa građana, ali ne bi kao takvi smjeli koristiti žig, kojeg oni ipak koriste. Kod nas za to ne postoje sankcije, dok bi u Italiji bili sankcionirani. U Poreču postoji klub koji je u Savezu, ali on ima malo članova. U Medulinu još uvijek postoji Vespa klub mladih iz vremena kad su dečki koji su ga osnivali imali 15, 16 godina. Oni su pravna osoba, ali sad su neaktivni pa ih se njih nekoliko pridružilo nama. Oni su bili vrlo aktivni 2010. godine. Svaki od nas 28, koliko nas je u klubu, imamo po šest, sedam vespi, što znači da zajedno imamo oko 200-tinjak vespi. Osobita nam je čast da je i naš zastupnik u EU parlamentu Valter Flego otprije dvije godine naš član. Jednu vespu smo mu restaurirali iz 1973. godine, a on ju koristi kad je u Buzetu, veli Jurevini.

Talijanska estetika

Što to vespa ima, a što nemaju drugi motori, pitamo ga.

- U jednom sam se trenutku i sam zapitao, prije 22 - 23 godine, jer da budem iskren, vozio sam vespu do druge godine fakulteta, a onda sam imao neke druge motore. Kad je moj sin imao 14 godina tražio me je da mu kupim vespu. Tada sam mu govorio da ima boljih motora, ali on je baš htio vespu s argumentima da je ona dobar motor, pokriva koljena i da je sigurnija. U slučaju pada ona stvarno štiti jer je potpuno napravljena, barem ova s brzinama, od metala i svakako je sigurnija. Ja sam sada u sedamdeset i drugoj godini i ne znam hoću li u svojim 80-im voziti automatsku vespu, to se nikad ne zna. Za sada ne. I danas sam ovdje s vespom. Vozim trenutno jednu »noviju«, ali uvijek s brzinama. Međutim, i ona ima 21 godinu i po registru vespi već je starodobno vozilo, upućuje nas predsjednik.

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

- Prvim modelima iz 1946. ili ‘47. maksimalna brzina tih vespi je 50 kilometara na sat, ako niste jako korpulentni. U tom drugom slučaju ide do 42 ili 43 kilometra na sat. Modeli iz 1948. od 125 kubika dostižu brzinu i do 70 kilometara. Normalna je vožnja oko 60 kilometara na sat, otkriva Jurevini.

S obzirom na performanse koje vespa ima - talijansku estetiku motora, ali nekog starijeg doba, ima li vespa ljubitelje i među mladim vozačima, s obzirom na to da je prosjek godina članstva dosta visok - iznad 70 godina, pitamo ga.

- Mi više nemamo onih članova od 15, 16 godina. Ta su djeca porasla, ali još uvijek imamo mlađe vespiste koji su tu. Najmlađi sudionik nagrađen na posljednjem održanom rallyju ima 29 godina. To je ohrabrujuće. Vespa je preživjela jer je estetski lijepa, ali nema kaiševa i lanaca, već ima direktan prijenos i nesumnjivo ide dalje, zaključuje on uopće ne dovodeći u sumnju svoju tvrdnju.

"Počasni" član vlasnik jedinog muzeja vespi na Balkanu

Vespa klub Istra radi na promicanju i razvoju motociklističkog sporta, organiziranju sportskih moto natjecanja, promicanju, razvitku i unapređivanju sakupljanja vespi, sudjelovanju na motociklističkim natjecanjima, razvijanju suradnje sa srodnim klubovima, sakupljanju tehničke i povijesne dokumentacije te na ostalim djelatnostima utvrđenim člankom 8. Statuta. Kao klub, često posjećuju sajmove, a koncem ovog mjeseca idu na jedan sajam koji je do sada bio u Padovi, ovog puta u Bolognu.

(Snimila Jelena Milović)(Foto: Privatna arhiva)

- To je najveći europski sajam starodobnih vozila, a bude i nekoliko stotina vespi, najavljuje Jurevini. S druge strane Oldtimer klub Histria broji stotinjak članova, a organiziraju Istarski rally koncem lipnja i još najmanje jednu godišnju izložbu.

- Zovemo ljude koji su aktivni, jer su neki učlanjeni samo kako bi dobili jeftinije osiguranje, otkriva Jurevini gotovo poznatu priču s članstvima. No, na vespa susrete s članovima kluba putuje često i Vladan Konstatinović iz Beograda, koji ima jedini muzej na Balkanu u kojem su čak 42 vespe, a veliki je zaljubljenik u ovaj motor.

- U njegovom muzeju se ne plaća ulaz, nego onaj tko želi može uplatiti donaciju preko aplikacije za potrebe istraživanja raka, otkrio nam je i ovu pojedinost Jurevini.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum