Na antifašističkom spomeniku u Podbermu kraj Pazina položeni vijenci i cvijeće na mjesto ponovnog ukopa posmrtnih ostataka narodnog borca Vladimira Gortana
Fašistički simbol na preslici čuvene crkve (snimio Anđelo DAGOSTIN)
Brojna delegacija antifašističkih udruga i mještana beramskog kraja u srijedu je na antifašističkom spomeniku u Podbermu kraj Pazina položila vijence i cvijeće na mjesto ponovnog ukopa posmrtnih ostataka narodnog borca Vladimira Gortana 1953. godine podno rodnog Berma. Time je obilježena jubilarna 70. godišnjica od otvorenja ovog spomenika kojem je istoga dana 14. lipnja 1953. prisustvovao predsjednik Josip Broz Tito uz masovno narodno slavlje.
Predsjednik Udruge antifašista Pazinštine Milan Antolović pozdravio je okupljene te predao riječ domaćinu Beramcu Dragu Baćcu, koji je inače unuk jednog od gortanovaca (pokojnog Viktora Baćca).
- Gortanovci su zapravo bili članovi organizacije "Borba", a tek kasnije su nazvani gortanovci po Gortanu koji je strijeljan. Organizacija "Borba" osnovana je krajem 1928. godine u Trstu, a inicijator je bio Slavko Zlatić koji je u to vrijeme bio student muzičke akademije u Trstu, a njegov otac Marko Zlatić je bio učitelj u Bermu.
Na obilježavanju jubilarne 70. godišnjice od otvorenja spomenika Vladimiru Gortanu u Podbermu (snimio Anđelo DAGOSTIN)
Oni su shvatili i odlučili da treba nešto poduzeti protiv fašizma, organizirati bilo kakvu akciju, jer znamo kako se fašistički režim ponašao u Istri i drugdje. Organizacija "Borba" djelovale ja na području Istre i Krasa, a organizacija TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka), koju su mnogi miješali s "Borbom", djelovao je na području Vipavske doline i toga slovenskog kraja, pojasnio je Baćac ovu značajnu povijesnu epizodu.
Podsjetio je na izbore 1929. godine na kojima su glasačima bili ponuđeni samo članovi fašističke stranke ("fašistički plebiscit"), pa se stoga beramska skupina "Borbe" odlučila na diverziju koja je, nakon hvatanja skupine, završila s teškim kaznama, višestrukim robijama pa i strijeljanjem.
- Prošlo je 80 godina od kapitulacije fašističke Italije, a na grobljanskoj crkvici sv. Marije na Škrilinah još uvijek stoji gore fašističko zvono sa znakom fascio. Nisam to mogao više gledati pa sam napisao pismo pazinskoj gradonačelnici Suzani Jašić te na znanje novom porečko-pulskom biskupu Ivanu Štironji da se to ispravi.
Mislim da nakon 80 lit od kapitulacije fašizma mi tu u Bermu nismo zaslužili da naše najmilije prati na groblje, na posljednji počinak, fašističko zvono, kazao je Baćac.