Nakon što je talijanska regija Alto Adige pokrenula svojevrsne turističke restrikcije, odnosno ograničenja u broju noćenja i smještajnih jedinica, nešto slično želi napraviti i Istra.

Odnosno, tako govore neki od vodećih ljudi istarskog turizma, kao i konzultant branko Bogunović iz tvrtke HD Consulting, koji je vodio izradu master plana Istre. On smatra da primjer regije Alto Adige pokazuje nekoliko važnih stvari za turizam Istre, kao i hrvatske obale općenito.

- Prije svega, ovo nije prvi primjer da je neka regija, ili destinacija, odlučila ograničiti broj turista. Prije 30-ak godina slične su inicijative bile u Austriji, u posljednjih pet godina Barcelona je to činila dvaput, a brojne europske metropole već ograničavaju AirBnb smještaj. Prvenstveno valja istaknuti da je Alto Adige to učinio zato što može, jer je to regija koja ima zakonodavne ovlasti, što kod nas nije slučaj, niti se uskoro može očekivati. Nadalje, iako je riječ o turistički vrlo razvijenoj regiji, njihovo gospodarstvo ipak daleko manje ovisi o turizmu od naših obalnih županija. Iz tog proizlazi da oni takvu zabranu mogu provesti lakše, jer to za njih znači manje odricanja, a uz to imaju niz drugih snažnih gospodarskih sektora kojima prekomjerni turizam samo šteti. Primijetimo da je Alto Adige u smislu ukupnog smještajnog kontingenta i ostvarenih noćenja negdje na razini Istarske županije, od koje je prostorno i po broju stanovnika znatno veći, a da ne spominjemo snagu i diverzificiranost gospodarstva. Ni tamo takav potez neće proći bez političkih poteškoća, kaže Bogunović.

U Hrvatskoj se, nastavlja on, najmanje posljednjih 15 godina odgađa neodgodivo, a to je promjena zakonodavstva vezanog uz oporezivanje, prostorno planiranje i dalju izgradnju. Gospodarska politička monokultura, kaže Bogunović, već sada pustoši hrvatsku obalu i polako izobličava ne samo gospodarstvo, već i društvo u cijelosti.

- Stanje je sve ozbiljnije i više nemamo mogućnost čekanja, ili nekakvih drugačijih rješenja. Ako prihvatimo da dionici regije Alto Adige dobro razumiju matematiku i shvaćaju da s manje mogu napraviti isto, ili više, sustavno radeći na održanju i povećanju kvalitete, ne znam zašto to ne bi vrijedilo i za našu obalu. Hrvatska je izgradila impresivan i raznolik smještajni kontingent, a uz to i postavila nacionalni turistički marketing na međunarodno konkurentnu razinu. U turističkom razvoju slijedi upravljanje kvalitetom, proces u koji ne uspijevamo ozbiljnije ući, iako je zadan kao cilj još prethodnom turističkom strategijom od prije 10 godina. Zračna industrija se nakon pandemije sve brže oporavlja, odavno više nismo jeftini, a i na samom Mediteranu, da ne idemo dalje, ima niz država s duljom obalom od naše i s daleko povoljnijim makroekonomskim
preduvjetima za razvoj proizvoda sunca i mora. Shvatimo da nas naša konkurentska prednost ključnim tržištima bliske i dostupne destinacije ne može od konkurenata i beskonačne gradnje u kojoj smo zapeli štititi zauvijek. Moramo posložiti karte u pogledu upravljanja, poreznog opterećenja i njegove razdiobe, te se napokon ozbiljnoposvetiti gospodarskom aspektu upravljanja turizmom. Brojke vezane uz konzumaciju prostora te rasta privatnog, i osobito nekomercijalnog smještaja izgledaju zastrašujuće i blizu smo točki u kojoj više nećemo moći braniti postojeću kvalitetu turističkog proizvoda, a nije daleko niti točka pucanja infrastrukturnih sustava. Učimo od konkurentnijih od nas i počnimo s promjenama. I to odmah, zaključuje Bogunović.

Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević kaže kako je Alto Adige, prema mišljenjima mnogih, jedna od najbolje uređenih regija, te da se to svakako odnosi i na njihov turizam. U mnogim segmentima turizma, kaže on, pokazali su da su inovativni, lideri u uvođenju novih standarda kvalitete i vjerojatno jedan od najboljih primjera održivog i odgovornog razvoja.

- Ovaj novi set mjera koji je već uveden i naredni, koje će se tek uvesti, pokazuje koliko brinu o potrebnoj ravnoteži između lokalnog stanovništva i turista, koja je od presudnog značaja. Na 530 tisuća stanovnika oni imaju 230 tisuća raspoloživih postelja u turizmu, dok je taj omjer u Istri upravo suprotan, odnosno mi imamo 470 tisuća raspoloživih postelja na manje od 200 tisuća stanovnika. Gotovo sve priobalne destinacije u Istri osim Pule imaju višestruko više postelja nego stanovnika, a na području čitave Istre već samo u privatnom smještaju veći je broj postelja koje se nude u turizmu od ukupnog broja stanovnika. Problematika nekomercijalnog privatnog smještaja je pak zasebna tema, koja u svim segmentima ima negativne konotacije, kaže Ivošević.

Podsjeća da je u cilju podizanja razine svijesti problematike takozvanog overturizma i boljeg upravljanja zelenim površinama, šumama ali i građevinskim područjima, županijska Turistička zajednica organizirala dva stručna putovanja na tu temu za predstavnike lokalne samouprave i turističke djelatnike u austrijsku regiju Štajerska, te najavljuje skora putovanja na istu temu upravo u regiju Alto Adige.

- Ta iskustva će nam itekako pomoći u iznalaženju najoptimalnijeg modela za primjenu u Istri. Osim toga, prošle godine je HUT u suradnji s Istarskom županijom potaknuo izradu studije stanja i trendova razvoja turizma u Istarskoj županiji te njegovog utjecaja na različite komponente održivosti, ključne probleme i rizike, kao i moguće modele njihovog otklanjanja.

Dakle, problematika je u Istri dobro identificirana. Znamo što se može desiti ukoliko zanemarimo ili propustimo učiniti radikalne promjene. Vjerujem da ćemo nakon povratka iz regije Alto Adige dobiti dodatnu potvrdu koliko je bitno pokrenuti razumne i pametne mjere na otklanjanju mnogobrojnih prijetnji koje nam stoje pred pragom, kaže Denis Ivošević.

Na nužnost odgovornijeg pristupa prema turizmu i resursima već dulje vrijeme upozoravaju i iz Hrvatske udruge turizma.

- Mislim da su Istra, ali i ne samo Istra već i neke druge hrvatske destinacije, zrele za takvu ili sličnu mjeru ako želimo izbjeći neka događanja koja mislim da nitko ne želi. Nisu oni prvi koji su za tako nečim posegnuli, bilo je i u prošlosti sličnih primjera, te su osim
rješavanja problema velikih gužvi i pretjeranog broja gostiju koji su se događali u tzv. "peakovima tijekom sezone, te mjere u pravilu rezultirale i značajnim rastom cijene postojećih nekretnina. Što je i logično, jer ako se u pojedinim zonama zabrani ili reducira mogućnost izgradnje novih turističkih kapaciteta, normalno je da će porast potražnje za već izgrađenim objektima rezultirati porastom cijena. Mislim da smo i kod nas svi osvijestili činjenicu da noćenja nisu jedini ili najvažniji kriterij uspješnosti turističke sezone. Najvažniji kriterij je zarada, ali ne po cijenu značajnog uništavanja ili umanjivanja resursa koji su oko nas.

Svi se u zadnje vrijeme jako zaklinjemo u održivost, no iza načelnog opredjeljenja morale bi slijediti i nekakve konkretne mjere. Naravno, sve to skupa treba raditi oprezno i planski, ali mi moramo nekakve odluke donijeti i nešto poduzeti. Iza tog načelnog opredjeljenja za održivost nužna je i konkretna aktivnost u tom smjeru, a uvjeren sam da bi ona bila dobra za sve. I za lokalno stanovništvo i za goste, kazao je direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Povezane vijesti

• Umag do polovice kolovoza premašio 1,7 milijuna noćenja
• Već sad više noćenja nego cijele prošle godine
• U Puli ostvareno prvih milijun noćenja!