Sven Marcelić, izvanredni profesor sociologije sa zadarskog Sveučilišta, mnogima poznatiji i kao novi lovac "Superpotjere", prošlog je tjedna u premanturskoj Udruzi Fenoliga održao predavanje o turistifikaciji i razvoju obalne Hrvatske. Uz diskusiju o utjecaju turizma u gradovima, animacijskim je prikazima demonstrirao i kako se kroz nekoliko godina drastično povećao broj apartmana (registriranih na platformi Booking.com) u središtima dalmatinskih gradova - Splitu i Zadru, osobito na njihovoj obali. To je istisnulo lokalno stanovništvo na periferiju, ili pak, uzrokovalo njihovo preseljenje u drugi grad ili državu.

Ukazao je Marcelić na Mletački (venecijanski) sindrom, odnosno primjer kako se grad uništava nauštrb turizma.

- Prirodni, kulturni i arhitektonski resursi grada iskorišteni su do razmjera samouništenja i ekoloških promjena. Venecija je tu interesantna jer znamo da veliki kruzeri koji ulaze u lagunu koja je jako plitka, prolaze propelerima po dnu, pomiču balvane na kojima je izgrađen grad i narušavaju statiku. U najdoslovnijem smislu, grad brže tone zbog toga, kaže Marcelić, što uspoređuje s pritiskom turista na dubrovačku jezgru.

- Svaka je špica veća od prethodne, što znači da je broj turista u Hrvatskoj u kontinuiranom porastu, a samim time i problemi. S jedne strane to pokazuje u smislu ekonomije da je turizam propulzivna grana, no ako se prepusti stihiji, dobivamo procese koji nisu najsretniji za razvoj regionalnog ili lokalnog tipa, rekao je Marcelić.

Smatra da će urbane promjene koje nastaju kao rezultat utjecaja turizma postati goruća tema u idućim godinama. Jedno od rješenja, smatra Marcelić, pojačan je pritisak na nadležne da se izgradnja uvjetuje drugačijim prostornim planovima.

Iz publike se u diskusiju nakon predavanja uključila pulska političarka Dušica Radojčić koja je istaknula da bi turizam trebao koristiti poboljšanju kvalitete u zajednici, a svaki dan svjedočimo upravo suprotnom.

- Centar Pule usred sezone postaje nepodnošljiv za život, ljudi koji su stanovali u starogradskoj jezgri pobjegli su odande jer nemaju osnovne životne uvjete. Drugi problem je prostorno planiranje, odnosno deregulacija. Naime, 2018. godine ukida se obaveza izrade detaljnih planova uređenja, što znači da se nova naselja na periferiji grade bez osnovne infrastrukture - bez cesta, komunalne i društvene infrastrukture, kaže Radojčić.

Pričajući o regionalnim nejednakostima, Marcelić je objasnio da su jedine tri županije koje su kroz dvadeset godina rasle brže od Zagreba bile Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska, a nakon njih i Istarska županija. Danas je Istra s 18,56 posto BDP-a na drugom mjestu, odmah nakon grada Zagreba. Istarska je županija, kaže Marcelić, jedno vrijeme imala rast BDP-a za gotovo 60 posto, pa je 2004. godine bilježila pad, a danas se stabilizirala na 130 posto.

- Kad razgovaramo o tome što se u Hrvatskoj događa, ekonomski, demografski i na niz drugih načina, imamo dva procesa. Jedan je metropolitizacija, okupljanje ekonomije i dobrog dijela stanovništva u glavnom gradu i njegovoj široj okolici, dakle Zagreb i Zagrebačka županija koji nose najveći dio BDP-a. Drugi proces zove se litoralizacija, pomicanje ekonomske aktivnosti stanovništva prema samom pojasu obale, na tzv. pet kilometara od mora, rekao je Marcelić.

Pojašnjava da se u ovom drugom procesu jača ekonomska aktivnost, a bilježi demografska stagnacija. Ističe i da za razliku od Zagreba gdje je zaposlenost vrlo stabilna, na obali je ona sezonalna i vezana uz turizam.

- Čak 95 posto dolazaka u Hrvatsku odnosi se na obalne županije, a od cijelog hrvatskog turizma jedna četvrtina otpada na Istru. Turizam izvan jadranske Hrvatske gotovo da ne postoji, rekao je Marcelić.

Kako ga je najavio David Pauletta iz Udruge Fenoliga, Marcelić je prezentirao na više od 20 domaćih i stranih konferencija, autor je jedne knjige i dvanaest znanstvenih članaka, a sudjelovao je u brojnim znanstvenim projektima. U javnome prostoru, a osobito na televiziji, često se pojavljuje kao politički analitičar, a osim što je postao novi lovac "Superpotjere", mnogi ga pamte i po izvrsnoj pobjedi u Potjeri, kada je s 21 točnim odgovorom osvojio 115 tisuća kuna.